Točno procijeniti što znate, ali i još važnije – što ne znate – može biti presudno za uspjeh ili neuspjeh kao menadžera. Istraživanje provedeno na 36.000 poduzeća osnovanih u Francuskoj 1990-ih godina pokazalo je da su poduzetnici koji su ulazili u nova područja bili previše samouvjereni, zbog čega su njihov rast prodaje i zapošljavanje zaostajali u odnosu na njihova očekivanja, piše Harvard Business Review.
Prekomjerno samopouzdanje
Lako je zamisliti direktora koji, ohrabren ranijim uspjesima u sektoru potrošačkih proizvoda, ulazi u tehnološku industriju, samo da bi promatrao kako vrijednost tvrtke opada jer je podcijenio složenost razvoja softvera. Slično tome, mnogi su poslovi spajanja i preuzimanja propali ne zbog pogrešne logike, već zato što su vođe vjerovale da bolje razumiju tržišta ili tehnologije nego što je to zaista bio slučaj.
Warren Buffet je jednom rekao: „Znaj svoj krug kompetencija i drži se unutar njega. Veličina tog kruga nije toliko važna, ali poznavanje njegovih granica je ključno“. No, lakše je reći nego učiniti. Nedavno istraživanje pokazuje da osjećaj stručnosti ljude čini sklonijima širiti granice svoje kompetencije više nego što bi trebali. Također smo otkrili da istinska stručnost poboljšava sposobnost preciznijeg definiranja tih granica.
Kako biste ocijenili svoje financijsko znanje? Ako bi vas netko upitao o “godišnjem kreditu” – što biste rekli? Možda vam zvuči poznato. Zapravo, iako zvuči tehnički i uvjerljivo, ovaj termin ne postoji. Izmišljen je.
U jednom od HBR istraživanja, ubacili su tri takva izmišljena termina dok su sudionici procjenjivali svoje znanje o stvarnim financijskim pojmovima. Izjašnjavanje o znanju nepostojećih termina – koji su, po definiciji, izvan svačijeg kruga kompetencija – fenomen je koji se naziva “prekomjernim samopouzdanjem”. Čak 91% ispitanika tvrdilo je da zna nešto o barem jednom izmišljenom pojmu, a 60% ih je izjavilo da zna nešto o sva tri. Možda iznenađujuće, oni koji su se smatrali stručnjacima u financijama ocijenili su svoje znanje o tim pojmovima najvišim.
Pročitajte više: Zašto žene podcjenjuju svoju inteligenciju, a muškarci su uvjereniji da su pametniji nego što jesu?
Vrijednost istinske stručnosti
Ovo otkriće ističe kritičan nesklad: osjećaj stručnosti često nije povezan s stvarnom stručnošću. Naš osjećaj stručnosti dijelom oblikuju čimbenici nepovezani s našim stvarnim znanjem, poput stručnosti naših kolega, prestiža obrazovanja ili čak poznatosti pojmova koje susrećemo. Ako se ljudi osjećaju kao stručnjaci, skloniji su tvrditi da znaju sve o temama o kojima zapravo ne znaju.
Samopouzdanje je vrijedno, ali mora biti utemeljeno na stvarnosti. Istraživanja pokazuju da istinska stručnost – utemeljena na stvarnom znanju i iskustvu – ne samo da pruža prednost u kompetenciji, već i u sposobnosti prepoznavanja njezinih granica. Iako vjerovanje u vlastitu stručnost potiče prekomjerno samopouzdanje, otkrili su da istinska stručnost – što se očituje kroz vrhunske rezultate na testovima znanja – pomaže ljudima izbjeći tu zamku.
Sličan obrazac primijetili su kad su od medicinskih stručnjaka zatražili da procijene svoje poznavanje medicinskih pojmova, od kojih su neki bili izmišljeni. Liječnici s dugogodišnjim praktičnim iskustvom rjeđe su tvrdili da poznaju izmišljeni lijek mebamektin ili izmišljenu bolest akutna dijatresija, za razliku od studenata predmedicinskih studija. Profesori razvojne psihologije također su rjeđe iznosili znanje o pseudo-psihološkim pojmovima u usporedbi sa svojim studentima preddiplomcima.
Pročitajte više: Ova tri faktora su ključna za izgradnju samopouzdanja!
Kako prepoznati stručnost kod drugih
Odabir pravih stručnjaka može biti izazovan.
Zamislite da ste u odboru za zapošljavanje i birate između dva kandidata za tehničku poziciju. Prvi ulazi u prostoriju pun samopouzdanja, tečno govoreći o svojim prijašnjim postignućima. Drugi, jednako kvalificiran na papiru, nešto je suzdržaniji, povremeno zastajući kako bi razmislio prije odgovora.
Mnogi od nas će biti za prvog kandidata, doživljavajući samopouzdanje kao uvjerljiv znak kompetencije. No, istraživanje sugerira da samopouzdanje, ako nije poduprto stvarnom stručnošću, predisponira ljude da prekorače granice svog znanja.
Ključ je, dakle, usredotočiti se na ono što su ljudi postigli, a ne na ono što govore. Retorika prvog kandidata mogla bi zasjeniti njegovo manje relevantno iskustvo. U međuvremenu, tiši kandidat možda ima postignuća koja bolje predviđaju uspjeh na toj poziciji. Kako je Carnegie sam rekao: „Kako starim, manje obraćam pažnju na ono što ljudi govore. Samo promatram što rade.“
U praksi, to znači procjenjivati savjetnike, članove tima ili partnere na temelju opipljivih rezultata, a ne na temelju samopouzdanja ili elokventnosti. Prošlost je uvod u buduće performanse. Ova je lekcija upečatljivo prikazana u „Moneyballu“, poznatoj knjizi i filmu o oslanjanju na statistiku pri odabiru bejzbolskih igrača za Oakland A’s. Igrač s koledža s prilično dobrim karijernim statistikama bio je sigurniji izbor od srednjoškolca bez dokazane povijesti.
Testirajte sebe i druge kako biste otkrili pravu stručnost. Pratite podatke o dokazanim uspjesima ili postavljajte detaljna pitanja koja zahtijevaju dubinske odgovore. Prepoznajte svoje granice kontinuiranim izazivanjem vlastitih pretpostavki i sposobnosti. Poznavanje svog kruga kompetencija znači razumijevanje onoga što stvarno znate, prepoznavanje područja u kojima trebate napredovati i traženje onih koji su dokazano stručnjaci.
Foto: Canva
