Sigurno ste se našli u bezbroj situacija u kojima ste htjeli nešto pitati, ali niste znali kako biste koncipirali pitanje. Ili vas je jednostavno bilo strah da ga ne postavite „krivo“. Možda vam se dogodilo i da ste postavili dobro pitanje, ali u krivom trenutku. Postavljanje pitanja na pravi način i u pravo vrijeme može vam osigurati da dobijete ono što želite, no kako pogoditi trenutak?
Razmislite prije nego što pitate
Ispravno postavljanje pitanja vještina je koja će vam omogućiti da prikupite bolje informacije, naučite više o ljudima i bolje razumijete njihove potrebe, interese, stavove i zabrinutosti. Te informacije, kao i niz drugih elemenata potrebni su za uspješnu komunikaciju.
Ako postavite pogrešno pitanje, vjerojatno ćete dobiti i pogrešan odgovor/informaciju ili nećete dobiti odgovor koji očekujete. Stoga je postavljanje pravih pitanja ključ uspješne komunikacije i razmjene informacija. Ali, što je uistinu “pravo pitanje” u određenoj situaciji? O tome odlučujete vi sami tako da razmislite što vas zanima prije no što postavite pitanje sugovorniku.
Postavite pitanje u jednoj rečenici
Možda ste postavili vodeće pitanje, ograničavajuće pitanje ili pitanje koje je pretpostavljalo određeni odgovor. Postavili ste pravo pitanje, ali ste ga pitali na pogrešan način. Postavljanje boljih pitanja donosi mnogo boljih odgovora, a to je poanta.
Počnite postavljati pitanja u jednoj rečenici. Slobodno iznesite problem ili problem u detalje, ali svoje pitanje ograničite na jednu rečenicu. Primjerice, kada pitate “kako možemo povećati produktivnost”, “kako možemo poboljšati kvalitetu” ili “što biste učinili da ste na mom mjestu”, postavljate otvorena pitanja. Komunikacijom na ovaj način dobit ćete duži i bolji odgovor od svojih sugovornika.
Ili/ili pitanja
Pitanja postavljena na ovaj način traže od sugovornika direktan feedback. Korisna su u razgovoru sa zaposlenicima jer im putem njih već nudite opcije. Primjerice, dogodila se pogreška u narudžbi i potreban vam je doprinos zaposlenika. Možete pitati: “Trebamo li sve obrisati i preraditi cijeli posao ili bismo trebali sve poslati i nadati se da kupac ne primjećuje?”
Ili/ili pitanja preuzimaju odgovor i stoga ograničavaju mogućnost različitih ideja. Umjesto dijeljenja opcija, samo navedite problem. Nastavljate s komunikacijom uz postavljanje pitanja poput: “Što misliš, što bi ti učinio ili kako ćemo to riješiti”. Tada budite tihi i ostavite ljude neka razmišljaju. Odgovorit će mnogo zamišljenije i često će smisliti ideje koje nikada niste niti razmotrili.
Iskrena komunikacija u radnom okruženju
Počnite postavljati skromna pitanja. Ako ste vođa, od vas se očekuje da imate sve odgovore, što znači da bi se postavljanje određenih pitanja moglo učiniti osjetljivim. Ne mora biti tako. Kada postavljate pitanja, pokazujete poštovanje, povjerenje i da ste voljni slušati i učiti. Osim toga, traženje pojašnjenja je poželjno kako bi komunikacija bila jasna.
Ako niste sigurni da ste shvatili poruku sugovornika, jednostavno recite: “Moram biti iskren, nisam siguran da razumijem što govoriš, ali stvarno želim.” Iznad svega, ne pretvarajte se da razumijete onda kada to nije slučaj. Osim što narušavate odnos sa suradnicima, stvarate potencijalne probleme u daljnjoj komunikaciji.
Kao vođa, svakako se pokušajte suzdržati od postavljanja sugestivnih pitanja. Ona pretpostavljaju određeni odgovor koji vi već imate, ali samo želite da vam ga drugi potvrde. To se obično događa kada smatrate da ste u pravu i samo želite da vam drugi to potvrde. Primjerice, kada pitate: “Mislite li da bismo trebali čekati duže nego što već imamo za odgovor?” ili “Zar ne mislite da bismo trebali napustiti i izdati tu naredbu?”. Sugestivna pitanja lako su prepoznata od strane druge osobe, koja će vam često potvrditi vaše mišljenje. Time se gubi mogućnost drugih rješenja koja se dobivaju kada pitate otvorena pitanja. Ako već imate neke ideje, radije postavite pitanja u “ili/ili” formi.
Foto: Pexels
