Prema posljednjim dostupnim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), više od 22 posto svjetske populacije puši cigarete, a više od 8 milijuna ljudi umire od bolesti povezanih s pušenjem. U Hrvatskoj je gotovo svaka treća osoba pušač, a gotovo svaka druga osoba izložena je pasivnom pušenju. S druge strane, problem su i nepravilno odbačeni opušci koji zagađuju okoliš. Veliki je to zdravstveni, ali i ekološki problem za koji rješenje možda treba tražiti upravo od duhanske industrije.
Philip Morris prva je tradicionalno duhanska kompanija koja je odlučila promijeniti svoj stav po pitanju održivosti industrije u kojoj posluju. Tvrtka od 2016. godine mijenja svoju viziju – želja je svijet bez dima cigareta.
“Na nama je hoćemo li razgovarati samo o problemima i graditi strah ili ćemo na probleme odgovarati rješenjima“, poručila je na konferenciji Žene u održivosti Dijana Najjar Raškaj.
Phillip Morris poslovanje je usmjerio na bezdimne proizvode poput proizvoda za grijanje duhana, e-cigareta i drugih alternativa cigaretama. Okreću se tehnologiji, znanosti, inovaciji i – održivosti. Održivost u velikim kompanijama u ne tako davnoj prošlosti možda nije bila visoko na listi prioriteta. Ipak, danas se paradigma mijenja. U ovo doba ekstrema – poplava, požara, zagađenog zraka – potrošačima postaje važno s kakvim tvrtkama se surađuje – jesu li dio problema ili rješenja, kako je to opisala Najjar Raškaj, zadužena za interne i eksterne komunikacije te održivost u Philip Morris Zagreb.
Bez transformacije nema održivosti i vice versa
Najjar Raškaj je na poziciji Senior Corporate Affairs Executivea u tvrtki koja prolazi kroz svoju najveću transformaciju do sada. Philip Morris vodi se novom vizijom – onom “bez dima cigarete”. Potaknuti promjenama potreba potrošača koji traže manje štetne alternative cigaretama, zahvaljujući tehnologiji i inovacijama uspjeli su razviti i ponuditi takve proizvode. Kako i sama kaže, oni su trenutno jedina duhanska kompanija koja je javno izjavila da želi prestati proizvoditi cigarete.
“Takva velika transformacija zahtijevala je od nas da se od korporativnog mindesta približimo start up mindsetu jer, kad imate potpuno novi proizvod, krećete od samog početka“, ističe Dijana.
Važno je suočiti se sa svime što ih čeka. To uključuje i izučavanje nečega potpuno novoga. Dijana naglašava kako takva transformacija počinje iznutra, što znači i promjenu načina rada, ali i razmišljanja. Samim time morali su se početi osjećati ugodno i izvan zone komfora jer – kročili su u nepoznato okruženje za jednu tradicionalno duhansku kompaniju koja odjednom to više nije.
“S tako velikom promjenom moramo se naučiti osjećati ugodno čak i kada nam je nelagodno. Transformacija ne može uspjeti bez održivosti, a održivost se ne može ostvariti bez transformacije”.
Pročitajte više: Najuglednije mjerilo održivosti poslovanja prepoznalo Philip Morris!
Komunikacija i održivost su isprepletene
Osim što simbiozu uživaju transformacija i održivost, Dijana napominje kako je održivost isprepletena s komunikacijom. Tvrtkama više nije dovoljno održive prakse usvajati iza zatvorenih vrata već je nužno o njima komunicirati, ali pri tome biti jasan, iskren i transparentan.
Naime, učinkovita komunikacija održivih praksi nadilazi same odnose s javnošću ili marketing. Transparentno iskomunicirati što točno tvrtka radi po pitanju održivosti gradi povjerenje, potiče na odgovornost te promiče pozitivne promjene u društvu. A što kada to neće učiniti sama tvrtka? Onda će to učiniti netko drugi za nju.
“Svatko od nas na ovaj ili onaj način ima ulogu medija”, poručuje Dijana. “Ljudi će našu priču pričati s nama ili bez nas. Zato je komunikacija važna, a temelj svega je transparentnost”.
Kako izgleda model održivosti u Philip Morrisu
Na hrvatskom tržištu Philip Morris je prisutan od 2005. godine kada je preuzeo uvoz i prodaju Marlbora. Gotovo 20 godina kasnije njihova je priča potpuno drugačija, a održivost je u središtu njihove poslovne strategije.
“Novi model stvaranja vrijednosti vođen je svrhom – štiti prirodni i društveni kapital te koristi tehnologiju i inovacije za stvaranja društvene vrijednosti za sve dionike. To znači da se moramo pozabaviti našim najvećim društvenim i ekološkim utjecajima i učiniti to na način koji stvara dugoročnu vrijednost“, kaže.
Ističe kako se u Philip Morrisu služe konceptom dvostruke materijalnosti. To znači da ne gledaju samo svoje utjecaje, već i utjecaje na njih, odnosno teme koje mogu utjecati na njihovu sposobnost stvaranja vrijednosti.
“Fokus nam je na utjecaju našeg proizvoda na zdravlje i upravo je tu najvažniji doprinos koji možemo dati, stoga naš ESG okvir prepoznaje dva oblika problema: one koji se odnose na naše proizvode – što proizvodimo i one koji se odnose na naše poslovne operacije, odnosno kako proizvodimo”.
Pročitajte više: Maša Mutić: Što god prodavali važno je vjerovati u to i pronaći svoj način
Biti održiv znači brinuti o svima
Zašto je važno da velike tvrtke brinu o održivosti sada je više no jasno. Ali, Dijana napominje kako je ono što radimo lokalno, jednako važno kao i ono što radimo globalno..
Stručnjakinja dodaje da lokalno stavljaju naglasak na društveni aspekt ESG izvještavanja. Što to znači? To znači da je posebnu pažnju pridaju odnosima prema svojim zaposlenicima kao i zajednici u kojoj djeluju, potrošačima, partnerima, dobavljačima i, u konačnici, društvu općenito.
“Stavljamo naglasak na taj aspekt i iz iskustva znamo da se onda kada u kompaniji vlada kultura uključivosti, ravnopravnosti i raznolikosti, rađaju najbolje ideje, a nama je važno isticati ravnopravnost u svim aspektima“.
Iako njezina tvrtka ima minimalno 50 posto žena na svim razinama organizacije, pa tako i u upravi, te su jedini nositelji certifikata jednakosti plaća u Hrvatskoj, Dijana ističe kako se, nažalost, i dalje treba razgovarati o rodnoj ravnopravnosti, ali i o razlici u plaćama između muškaraca i žena na istim pozicijama..
Osim što brinu o svojoj tvrtki i zaposlenicima, Philip Morris brine i o drugima. Tako su u suradnji s ACT Grupom pokrenuli projekt ‘Pokreni nešto svoje’. Riječ je o projektu čiji je cilj pružanje financijske i mentorske podrške onima koji svojim projektima ostvaruju pozitivan društveni utjecaj na ekonomski razvoj, poduzetništvo, zaposlenost i inovacije.
“Htjeli smo dati svoj doprinos društvu i zajednici u kojoj poslujemo, ali na dugoročno održiv način. Shvatili smo da upravo kroz poticanje poduzetnika početnika i mikro poduzetnika možemo ostvariti najveći učinak jer su upravo oni jedni od pokretača gospodarstva, ali i izvor zaposlenja”, naglasila je Dijana pa zaključila da je na svakome od nas da odlučimo hoćemo li u eri promjena biti pomagači ili “hejteri” i hoćemo li biti samo dio problema ili učiniti nešto da budemo dio rješenja.
Autorica: Ivana Vukelić
Foto: Domagoj Bregant
