Osjećate li se često umorno, nemotivirano te kao da su svakodnevni zadaci koje ste ranije lako odrađivali na poslu i kod kuće odjednom velik izazov?
Neuroinflamacija, kolokvijalno pandemijski mozak, prema novom istraživanju Harvard Medical Schoola, sve je češća pojava. Uzrokuje ju stres izazvan izolacijom zbog lockdowna radi sigurnosnih mjera uslijed pandemije COVID-19. Generalno, neurološka upala se povezuje s poremećajima raspoloženja poput depresije. Ove neuroimune promjene karakteriziraju umor i tzv. magleni mozak, tj. nemogućnost koncentracije.
Stres ostavlja trajne posljedice
Stresori su uzročnici stresa, na primjer događaji, stvari ili pojave. Razumljivo, situacija koju je pandemija stvorila na globalnoj razini velik je stresor. Ona je uzrokovala višemjesečnu tjeskobu, nesigurnost i neznanje, omevši naše životne svakodnevice, tjerajući nas da budemo zatvoreni u vlastita četiri zida, svojevrsno izolirani od društva. Jedini način povezivanja s ljudima, u poslovnom i privatnom smislu, bio je putem Interneta, elektroničkim uređajima. Još jedan često korišten izraz za ovakvo stanje mozga je burnout, fizička i psihička premorenost.
Pandemijski je mozak zapravo njegova prilagodba na novonastalu situaciju, gdje se stil života i njegov tempo naglo promijenio, zamijenivši ubrzan i dinamičan statičnim i monotonim. Rezultat je ravnodušnost, umor i depresija.
Pročitajte više: Kako urediti dom u mirno mjesto bez stresa? Savjet nam je dala i naša dizajnerica Dunja Franjić Bubek
Kako se riječiti pandemijskog mozga?
Iako uzročnici stresa nestaju, kao prošlogodišnji lockdown i stanje opće panike, njegove su posljedice dugoročne. Kronični stres na tijelu ostavlja tragove. Osim što povećava rizik od srčanih i mentalnih bolesti, stres zapravo ubija moždane stanice smanjujući područje mozga, tj. njegov prefrontalni korteks koji regulira fokus, učenje, pažnju i pamćenje.
Prema Jeni Sarlow za News Temple, vraćanje mozga u predpandemijsko stanje može biti izazovno. Strpljenje ovdje igra važnu ulogu, kao i dobrota prema sebi, bez frustriranja. Ono s čime ova stručnjakinja i znanstvenica bihevioristike predlažu da započnete je micanje od ekrana te povraćanje društvenog života. Socijalizacija je vrlo bitna jer su ljudi društvena bića. Potom, kretanje. Fizička aktivnost dobar je prijatelj mozgu, potiče ga i izaziva reakcije. Unatoč niskim temperaturama, nemojte iz svoje rutine isključiti svakodnevnu šetnju gradom ili zelenom površinom. Elektronički uređaji nisu samo distrakcija, već onemogućuju život u trenutku. Isključite ih i uključite se u trenutak. Nakon radnog vremena, dajte mozgu vremena za odmor, izađite iz prostora u kojem ste proveli 8 sati, posebice ako radite od kuće.
Pročitajte više: Ovako Arianna Huffington sprječava svoj burnout!
Cijenite sitnice
Ono što smo nekoć uzimali zdravo za gotovo, postalo je proteklih godina ono čega smo se nostalgično prisjećali i žudili za time. Počnite ponovno cijeniti druženje s prijateljima, kavu na terasi na sunčano poslijepodne, večeru u restoranu. No socijalizacija i druženje, koliko god bili hrana za naš um i tijelo, također predstavljaju i opasnost za najugroženije članove naše zajednice. Ostanite odgovorni i pridržavajte se svih preporučenih smjernica.
Glazba za uši, hrana za mozak
The Guardian navodi kako slušanje glazbe povisuje proizvodnju oksitocina odgovornog za osjećaje empatije i dobre volje. Naravno, ako uživate u onome što slušate. Pjevanje i/ili sviranje imat će još veći terapeutski učinak.
Mozak vježbajte aktivnostima poput rješavanja križaljki ili sudokua, čitanja, a možete prigrliti i novi hobi. Štrikanje, heklanje, izrada nakita ili nešto slično što zahtijeva i motoričke sposobnosti, odlična je vježba za mozak, istovremeno dajući produkt koji možete pokloniti prijateljici na idućem druženju.
Zapamtite, niste jedini, niste sami. Mnogi se bore s ovim problemom. Dopustite si dati vremena da se oporavite i radite na sebi.
Foto: Canva
