U današnje vrijeme, davanje otkaza na radnom mjestu više i nije tako neuobičajena pojava. Telegram navodi da oni koji mijenjaju poslove mogu očekivati plaću koja je u prosjeku veća za 9.5% u odnosu na prethodno radno mjesto. Zastarjele priče naših roditelja ili baka i djedova o tome kako se ne smije davati otkaz tako ćemo vrlo rado ostaviti u ropotarnici povijesti. Danas je uvriježeno mišljenje kako u davanju otkaza nema ništa loše, ali svakako je važno dobro se pripremiti prije otkaza kako ne bi došlo do neugodnih financijskih ili pravnih posljedica. Kako dati otkaz, koje su vrste otkaza, koja su prava zaposlenika, od kad počinje i koliko traje otkazni rok te što s burzom – imamo odgovore na najčešća pitanja.
Što je redoviti otkaz?
Redoviti otkaz predstavlja vrstu otkazivanja ugovora u radu, gdje poslodavac mora imati opravdani razlog otkazivanja, a validnost otkaza može se osporavati pred nadležnim tijelom. To ne znači da zaposlenik ne može otkazati redoviti ugovor o radu, naprotiv, ugovor o radu redovitim putem mogu otkazati poslodavci, ali i zaposlenici.
Zaposlenici mogu otkazati ugovor bez navođenja razloga otkaza, ali uz obvezu odrađivanja zakonom propisanog otkaznog roka ili onog određenog ugovorom u radu, koji se najčešće odnosi na 30 radnih dana.
Osim redovnog otkaza, postoji i izvanredni otkaz. Pri davanju izvanrednog otkaza (mogu ga dati i poslodavac i zaposlenik) mora se dokazati povreda ugovorenih obveza, a iste se tvrdnje dokazuju na nadležnom sudu. Ukoliko se ustanovi da je kriv poslodavac, zaposlenik ima pravo na otpremninu i naknadu s burze.
Koje su vrste redovitog otkaza?
- Poslovno uvjetovani otkaz („tehnološki višak“)
- Osobno uvjetovani otkaz
- Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem zaposlenika
- Otkaz zbog nezadovoljena na probnom radu
Što je poslovno uvjetovani otkaz?
Poslovno uvjetovani otkaz odnosi se na situaciju kada poslodavac otpušta zaposlenika zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, odnosno u slučaju ne postojanja potrebe za obavljanjem određenog posla. Zove se još i ‘tehnološki višak’. Navedeno može biti posljedica smanjenja proizvodnje, uvođenja novih tehnologija ili promjena na tržištu.Ako poslodavac otpusti zaposlenika na ovaj način, 6 mjeseci ne smije zaposliti drugog radnika za isti posao.
Kako se određuje otkazni rok pri poslovno uvjetovanom otkazu?
Nakon što je poslodavac dostavio zaposleniku otkaz ugovora o radu, od tad počinje teći i ugovoreni ili zakonski otkazni rok. Ti rokovi određeni su člankom 114. Zakona o radu i moraju se obavljati po sljedećim pravilima:
- Ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine = otkazni rok u trajanju 2 tjedna
- Ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno jednu godinu = otkazni rok u trajanju od mjesec dana
- Ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine = otkazni rok u trajanju od mjesec dana + 2 tjedna
- Ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godina = otkazni rok u trajanju od 2 mjeseca
- Ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina = otkazni rok u trajanju od 2 mjeseca + 2 tjedna
- Ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 20 godina = otkazni rok u trajanju od 3 mjeseca
Dok traje otkazni rok, zaposlenik smije biti odsutan s radnog mjesta najmanje 4 sata tjedno, a dok uz to prima naknadu plaće, a sve u svrhu traženja novog posla. Važno je i znati da ne teče u raznim situacijama, kao što su:
- trudnoća
- korištenje roditeljskog dopusta
- rad u skraćenom vremena zbog pojačane njege djeteta
- rad s polovicom punog radnog vremena
- privremena nesposobnost za rad
- godišnji odmor
- plaćeni dopust
Otpremnina i naknada za neiskorišteni godišnji odmor pri poslovno uvjetovanom otkazu
Pri poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac je dužan zaposleniku isplatiti otpremninu ako je zaposlenik u poduzeću najmanje dvije godine. Minimalan zakonski iznos otpremnine iznosi jedna trećina prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca, ali maksimalno do ukupno 6 plaća. Tu je također i obveza poslodavca da isplati zaposleniku naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, a to se određuje prema obračunu plaće za vrijeme redovnog godišnjeg odmora.
Poslodavac je ovlašten zahtijevati od radnika da prestane raditi prije isteka otkaznog roka, ali mu je za to vrijeme dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.
Pročitajte više: Japanci plaćaju da se u njihovo ime da otkaz
Osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu
Poslodavac može otpustiti zaposlenika ovim putem, ako isti ne može uredno obavljati svoje radne obveze zbog određenih osobina ili sposobnosti radnika. Pod navedenim se podrazumijevaju situacije kada radnik ne može obavljati posao zbog nedostatka znanja ili određenih bolesti i ozljeda.
U slučaju osobno uvjetovanog otkaza, poslodavac je zaposleniku dužan isplatiti otpremninu ako je prije otkaza neprekidno radio minimalno dvije godine kod poslodavca.
Osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu je redoviti otkaz. Poslodavac može ponuditi zaposleniku osobno uvjetovani otkaz ako zaposlenik nije u mogućnosti obavljati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti. Poslodavac u slučaju osobno uvjetovanog otkaza također mora voditi računa o pravima zaposlenika koja su propisana Zakonom o radu RH, a to su: otkazni rok, pravo na otpremninu, godišnji odmor, trajanje radnog odnosa, starosti radnika i obvezama uzdržavanja.
Može li se osporiti redoviti otkaz?
U roku od 15 dana od preuzimanje odluke o otkazu radnik ima pravo uložiti prigovor poslodavcu i zahtijevati ponovo razmatranje odluke o otkazu. Poslodavac može u roku od 15 dana od primitka odluke pozitivno odgovoriti na prigovor. Ako je odgovor negativan ili se poslodavac ne očituje, radnik u daljnjem roku od 15 dana može proslijediti tužbu nadležnom općinskom sudu.
Kad se može dobiti/dati osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu?
Zakon o radu zaustavlja se na formulaciji “nemogućnost izvršavanja obveza iz radnog odnosa radi trajnih osobina ili sposobnosti” pa ostaje otvoreno pitanje koji su to slučajevi odnosno koje su to trajne osobine ili nedostatak sposobnosti kada su ispunjeni uvjeti za redoviti otkaz ugovora o radu iz osobno uvjetovanih razloga. Važno je spomenuti da se razlog za otkazivanje ugovora o radu mora nalaziti na strani radnika, da je takav razlog trajne naravi odnosno da ne postoji radnikova krivnja za urednost izvršavanja radnih obveza preuzetih ugovorom o radu.
Najčešći slučajevi u kojima poslodavci otkazuju ugovor o radu radi osobno uvjetovanih razloga su slučajevi kada se kod radnika utvrdi profesionalna nesposobnost za rad koja ima za posljedicu trajnu promjenu radnikovih sposobnosti. Tako u slučajevima kada radnik ne može obavljati povjerene mu poslove, a poslodavac nema mogućnosti ponuditi mu drugo radno mjesto ili ga obrazovati za druge poslove, stječu se uvjeti za osobno uvjetovani otkaz.
Zakonit bi bio i osobno uvjetovani otkaz kada bi poslodavac utvrdio da radnik nije sposoban obavljati ugovorene poslove za koje je sklopio ugovor o radu unatoč svom zalaganju odnosno kada drugi radnici koji rade na istim poslovima ostvaruju značajno bolje rezultate. Međutim malo je slučajeva u praksi koji se koriste ovim razlogom za osobno uvjetovani otkaz. Pretpostavka je da poslodavci vjerojatno zaziru od davanja osobno uvjetovanog otkaza u takvim slučajevima radi poteškoća na koje mogu naići u postupku dokazivanja osnova za otkaz u slučajevima kada otkazivanje ugovora o radu završi u postupku pred sudom.
Razlike osobno i poslovno uvjetovanog otkaza
Kao i kod redovitog otkaza ugovora o radu iz poslovno uvjetovanih razloga i kod ove vrste otkaza ugovora o radu pri samom otkazivanju ugovora potrebno je voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama koje uzdržavanja koje radnik ima te o mogućnostima zapošljavanja radnika na nekom drugom radnom mjestu.
Dok je kod poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu jasna nakana zakonodavca da pri odlučivanju o otkazu poslodavac vodi računa o obvezama uzdržavanja koje radnik ima te obvezama trajanja radnog odnosa i starosti radnika, ostaje nejasno zašto ova obveza postoji kod poslodavca u slučaju osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu jer za razliku od poslovno uvjetovanog otkaza kod osobno uvjetovanog otkaza razlog za otkazivanje ugovora o radu nalazi se baš kod određenog radnika, a ne proizlazi iz ukupnosti poslovanja poslodavca.
Napomenimo još za da se na poslodavce koji zapošljavaju manje od dvadeset radnika ne primjenjuju obveze poštivanja prije navedenih okolnosti (starost, trajanje radnog odnosa i drugo).
Pročitajte više: Kako nakon otkaza razgovarati s (bivšim) zaposlenikom? 10 savjeta za izlazni intervju
Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem zaposlenika
Ako radnik krši obveze iz radnog odnosa, poslodavac mu može dati otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika.
Otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika je otkaz koji omogućuje poslodavcu da otkazom od sebe otkloni štetne posljedice koje za njega nastaju zbog ponašanja radnika koji krši obveze iz ugovora o radu. S obzirom na to da Zakonom o radu nije propisano što se smatra kršenjem obveza iz radnog odnosa, dopuštenost otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika valja procijeniti prema okolnostima svakog pojedinog slučaja.
Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika i njegov postupak otkazivanja
Ono što je presudno jest da se mora raditi o kršenju obveza koje proizlaze iz radnog odnosa i da obveze iz radnog odnosa s namjerom krši isključivo radnik. Primjerice, to može biti opetovano kašnjenje na posao, neizvršenje radnih zadataka, nanošenje materijalne štete na imovini poslodavca, korištenje opojnih sredstava za vrijeme rada i sl.
No, privremena nenazočnost na poslu zbog bolesti ili ozljede, podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima izvršne vlasti ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Isto tako, opravdani razlog za otkaz ugovora o radu ne predstavlja situacija kada se radnik obraća ili u dobroj vjeri podnosi prijavu nadležnim tijelima državne vlasti zbog opravdane sumnje na korupciju odgovornih osoba poslodavca.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je obvezan radnika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i skrenuti mu pozornost na mogućnost otkaza u slučaju nastanka povrede te obveze i omogućiti mu da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da poslodavac to učini. Uskrata mogućnosti iznošenja obrane bila bi relevantna ako bi radnikova obrana, da je iznesena, odvratila poslodavca od donošenja odluke o otkazu jer bi radnik svoje ponašanje opravdao (npr. opravdao izostanak s posla zbog bolesti).
Međutim, isto se ne primjenjuje u onim slučajevima kršenja radne obveze za koje nije realno očekivati da imaju opravdanje, (npr. radnik je zatečen u krađi). U tim slučajevima poslodavac bi mogao posegnuti za izvanrednim otkazom budući da se izvanredni otkaz daje kada zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Otkaz mora biti pisani, a zaposlenik nema pravo na otpremninu
No, u slučaju redovitog otkazivanja ugovora o radu, tek nakon što je poslodavac ispunio obvezu pismenog upozorenja radnika i omogućio mu iznošenje obrane, a radnik je i nakon upozorenja nastavio kršiti obveze iz ugovora o radu, poslodavac može otkazati ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika. Otkaz ugovora mora biti u pisanom obliku te poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz, a koji se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje (čl. 120. ZR). Poslodavac koji postupi suprotno navedenomu čini teži prekršaj.
Kod redovitog otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog ponašanjem radnika važno je napomenuti i sljedeće. Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovine otkaznih rokova utvrđenih odredbom čl. 122. st. 1. i 2. ZR. Također, radnik u tom slučaju ne ostvaruje pravo na otpremninu (čl. 126. st. 1. ZR).
Pročitajte više: TikTok otkazi: Je li snimanje otkaza ismijavanje ili borba za prava?
Otkaz zbog nezadovoljenja na probnom roku
Kada govorimo o otkazu tijekom probnog roka koji može trajati maksimalno 6 mjeseci, poslodavac može radniku koji na probnom roku ne zadovolji kriterije otkazati ugovor o radu. U slučaju da je radnik odsutan zbog privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnih i roditeljskih prava prema posebnom propisu i korištenja prava na plaćeni dopust, trajanje probnog rada može biti i duže. Otkazni rok traje najmanje jedan tjedan.
Koliko može trajati ugovor na određeno?
Ugovor se može sklopiti u trajanju do tri godine, a isti radnik može najviše ugovoriti tri uzastopna ugovora o radu na određeno čije trajanje nije dulje od tri godine. Uzastopni ugovori o radu su oni ugovori koji se sklapaju bez prekida ili su sklopljeni unutar tri mjeseca. Poslodavac može sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme s istim radnikom nakon isteka prethodnog ugovora ili nakon prestanka rada, pod uvjetom da je prošlo najmanje šest mjeseci od prethodnog završetka.
Pročitajte više: Povlačenje otkaza – donosimo savjete za uspješno prevladavanje ove neugodne situacije
Sporazumni otkaz
Postoje različite vrste otkaza, a među njima je i takozvani sporazumni otkaz, odnosno sporazumni raskid ugovora o radu, koji je jedan od najugodnijih opcija od svih vrsta raskidanja ugovora za sve uključene.
Prema Zakonu o radu 2023., za ostvarivanje sporazumnog otkaza treba postojati suglasnost zaposlenika i poslodavca oko raskidanja ugovora. Prijedlog u pisanom obliku može podnijeti i zaposlenik i poslodavac, ali nitko nije obvezan ni na kakvo potpisivanje sporazuma ukoliko mu to ne odgovara. Iako je fraza “sporazumni otkaz” ustaljena, ona nije potpuno točna već je kolokvijalna, budući da se sporazum o prestanku ugovora o radu ne gleda kao otkaz, već kao sporazum ili dogovor.
Važno je istaknuti da ako poslodavac predlaže sporazumni raskid ugovora o radu, zaposlenik nema pravo na otpremninu niti na naknade s burze. Sporazumni raskid ugovora o radu trebao bi, uz potpise svih uključenih strana, sadržavati i izražavanje volje za prestankom radnog odnosa te definiran datum prestanka radnog odnosa. U sporazumu se također mogu odrediti i drugi parametri poput prava na otpremninu, prava na neiskorišteni godišnji odmor te obvezi čuvanja poslovne tajne.
Koja je razlika između otkaza i sporazumnog raskida ugovora o radu?
Otkaz ugovora o radu je jednostran i obje strane mogu ga podnijeti, tj. otkazati. Otkaz ugovora o radu može biti redoviti ili izvanredni. Zaposlenik je dužan odraditi otkazni rok kod redovitog otkaza, a kod izvanrednog otkaza otkazni rok se ne mora odraditi.
S druge strane, sporazumni raskid ugovora o radu nastaje kad se obje strane sporazume oko prestanka radnog odnosa i o tome sklope sporazum pisanim putem. Međutim, kod sporazuma poslodavac ne ostvaruje pravo na naknadu s burze kao ni otpremninu.
Pročitajte više: Je li ikad u redu naprasno dati otkaz?
Otkaz ugovora o radu primjer
Ugovor o radu radnik može redovito otkazati u svako doba, ne navodeći za to razlog. Naime, radnik može redovito otkazati ugovor o radu iz bilo kojeg razloga, pa čak i bez taksativnog navođenja određenog razloga za otkaz. Međutim, radnikova sloboda redovitog otkazivanja ugovora o radu ograničena je obvezom poštivanja oblika otkaza, odnosno obvezom rada radnika tijekom otkaznog roka koji predviđa Zakon o radu.
U kojem obliku radnik daje redoviti otkaz ugovora o radu?
Vezano za obvezu radnika na poštivanja oblika otkaza, Zakonom o radu propisano je da otkaz mora biti u pisanom obliku jer usmeni otkaz ne proizvodi nikakav pravni učinak. Istim člankom propisana je obveza radnika da otkaz mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje, dakle poslodavcu. Dostava odluke o redovitom otkazu ugovora o radu radnika poslodavcu provodi se uz primjenu odredbe o dostavi sukladno Zakonu o parničnom postupku, samo ako postupak dostave nije uređen kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. Važno je napomenuti da danom dostave redovitog otkaza ugovora o radu počinje teći otkazni rok radniku.
Prava i dužnosti radnika za vrijeme trajanja otkaznog roka
Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok. Zakonom o radu propisano je da ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog. Međutim, moguće je kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu odrediti i kraći otkazni rok u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu.
Dok traje otkazni rok, radnik ima pravo biti odsutan s posla najmanje četiri sata tjedno radi traženja novoga zaposlenja te mu za to vrijeme pripada pravo na naknadu plaće. Za vrijeme otkaznog roka radnik je dužan obavljati svoje radne obveze, a ako mu poslodavac ne može osigurati posao za vrijeme otkaznog roka ili ga je oslobodio obveze rada, dužan mu je isplatiti plaću i priznati sva prava do kraja otkaznog roka.
Pročitajte više: Sumnjate na to da vas čeka otkaz? Evo što možete napraviti!
Kada poslodavac ne smije otkazati ugovor u radu?
- Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljinog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete.
- Za vrijeme dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju.
- U roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od tih prava.
- Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu.
- Za više informacija o zabrani otkaza, kliknite na poveznicu.
Kada zaposlenik ima pravo na otpremninu?
Kada poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada, osim u slučaju otkaza ugovora u radu zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika.
Otpremnina predstavlja novčani iznos na koji zaposlenik ostvaruje nakon dvije godine neprekidnog rada radi ublažavanja posljedica otkaza o radu. Na otpremninu nema pravo radnik kojem se ugovor o radu otkazuje zbog razloga uvjetovanim ponašanjem. Također niti radnik koju u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima najmanje navršenih 65 godina i 15 godina mirovinskog staža.
Iznos otpremnine se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s poslodavcem. Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca. Ako nije drugačije određeno, iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Koji je neoporezivi iznos otpremnine?
Neoporezivi iznos otpremnine propisan je Pravilnikom o porezu na dohodak. On iznosi 862,71 eura za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Sve što se isplaćuje iznad navedenoga iznosa smatra se dohotkom od nesamostalnog rada na koji se obračunavaju sve propisane obveze kao i pri isplati plaće.
Pročitajte više: Odvjetnica o svim obvezama koje morate imate na umu kod otkaza
Kako dati otkaz bez otkaznog roka?
Da biste dali otkaz bez otkaznog roka, trebate podnijeti izvanredni otkaz. Ovaj oblik otkaza omogućava radniku ili poslodavcu da prekinu radni odnos bez obveze poštivanja zakonskog ili ugovorenog otkaznog roka. Ali, potrebno je imati opravdani razlog.
Postupak za izvanredni otkaz
Opravdani razlog: Morate imati valjan razlog za izvanredni otkaz, kao što su:
- Neisplata plaće od strane poslodavca.
- Teška povreda radnih obveza.
- Ozbiljna situacija koja onemogućava nastavak radnog odnosa[4][5].
Obavijest poslodavcu: Otkaz se može poslati pismenim putem, gdje treba navesti razloge za otkaz. Primjer takvog pisma može biti: Ja, [ime i prezime], kao radnik poduzeća [ime poduzeća], ovim putem dajem izvanredni otkaz zbog [navesti uzrok]. Ovim otkazom prestaje moj radni odnos bez otkaznog roka.
Izvanredni otkaz se mora dati u roku od 15 dana od saznanja za okolnosti koje su dovele do otkaza.
Prava nakon izvanrednog otkaza
Ako ste dali izvanredni otkaz zbog ponašanja poslodavca, imate pravo na naknadu za slučaj nezaposlenosti.
Pročitajte više: 6 pogrešaka zbog kojih možete dobiti otkaz
Ako dam otkaz, imam li pravo na burzu?
Ako date otkaz, pravo na burzu (novčanu naknadu za nezaposlene) nećete ostvariti, osim u određenim okolnostima.
Uvjeti za ostvarivanje prava na burzu
- Prestanak radnog odnosa: Pravo na novčanu naknadu stječe osoba koja je bila zaposlena najmanje 9 mjeseci u posljednje 24 mjeseca, a radni odnos nije prestao njenom krivnjom ili voljom. Otkaz koji dajete vlastitom voljom obično isključuje pravo na naknadu.
- Izvanredni otkaz: Ako otkazujete radni odnos zbog ozbiljnog razloga, to može omogućiti pravo na burzu.
- Sporazumni raskid: Prema novim izmjenama zakona, sporazumni raskid ugovora o radu više neće biti prepreka za ostvarivanje prava na naknadu. To znači da ako se dogovorite s poslodavcem o prestanku radnog odnosa, možete imati pravo na burzu.
Dakle, ako date otkaz vlastitom voljom, obično nećete imati pravo na burzu. Međutim, ako je razlog otkaza opravdan ili ako se dogovorite o sporazumnom raskidu, možete ostvariti pravo na novčanu naknadu.
Pročitajte više: Tri situacije kad trebate dati otkaz čak i ako nemate rezervni plan
izjava za otkaz primjer
Sada kada znate sve ove informacije, ako želite dati otkaz, evo primjera izjave za otkaz koju možete koristiti kao predložak:
[Vaše ime i prezime]
[Vaša adresa]
[Poštanski broj i grad]
[Vaš broj telefona]
[Vaša e-mail adresa]
[Datum]
[Ime i prezime poslodavca]
[Naziv tvrtke]
[Adresa tvrtke]
[Poštanski broj i grad]
Poštovani [Ime poslodavca],
Ovim pismom želim vas obavijestiti o svojoj odluci da dajem otkaz na poziciji [Vaša pozicija] u [Naziv tvrtke], s posljednjim radnim danom [Datum zadnjeg radnog dana].
Želim izraziti iskrenu zahvalnost za sve profesionalne prilike koje sam imao/la tijekom svog zaposlenja u vašoj tvrtki. Posebno bih želio/la istaknuti [navedite projekte, dužnosti ili iskustva koja su vam bila značajna]. Zahvaljujući vašoj podršci i povjerenju, stekao/la sam vrijedna znanja i vještine koje će mi biti od velike koristi u daljnjoj karijeri.
Tijekom tranzicijskog razdoblja, spreman/na sam pomoći na bilo koji način kako bih osigurao/la nesmetan prijelaz mojih dužnosti na novog zaposlenika. Također, stojim na raspolaganju za obuku moje zamjene i odgovaranje na sva pitanja koja bi mogla pomoći u ovoj tranziciji.
Molim vas da mi javite ako postoji još nešto što mogu učiniti prije nego što napustim tvrtku kako bi prijelaz bio što glatkiji.
Još jednom vam zahvaljujem na svemu i želim vam i cijelom timu puno uspjeha u budućnosti.
Srdačan pozdrav,
[Vaše ime i prezime]
Foto: Pinterest (@Refinery29 Australia, @Bored Panda)
