Održivost u turizmu dosad se uglavnom svodila na smanjivanje štetnog utjecaja putovanja, no danas se sve češće govori o regenerativnom turizmu, čiji je cilj da destinacije nakon dolaska gostiju budu u boljem stanju nego prije, s obnovljenom prirodom i snažnijim lokalnim zajednicama. Možda bi ponešto od toga mogla primijeniti i Hrvatska.
Putnici pritom više pozornosti posvećuju načinu prijevoza, biraju manje posjećena mjesta i žele znati koristi li njihov dolazak ljudima koji ondje žive. Condé Nast Traveler izdvojio je osam trendova koji će obilježiti održiva putovanja u 2026.
Obnova krajolika i nova znanja za lokalno stanovništvo
Turistički projekti sve češće financiraju pošumljavanje, obnovu tresetišta, uklanjanje invazivnih vrsta i povratak autohtonih biljnih i životinjskih vrsta. Škotsko visočje među najpoznatijim je primjerima. Rezervat Alladale obnovio je više od 220 hektara oštećenih tresetišta, posadio milijun stabala i pridonio stabilizaciji populacija lososa, vodenih voluharica i tetrijeba.
Na poluotoku Knoydart je otvoren Kilchoan Estate, smješten na području od oko 5260 hektara, a na više od 220 već su ponovno zasađene domaće vrste stabala.
Istodobno, turističke kompanije više ne staju na zapošljavanju lokalnog stanovništva, nego ulažu u obrazovanje, stručno osposobljavanje i poduzetništvo. U Južnoafričkoj Republici je tako pokrenut program mentoriranja ljudi koji vode male trgovine, frizerske salone, prodaju nakita i male lokalne zalogajnice.
Edukacije turističkih vodičica financiraju se u Šri Lanki, Bocvani, Zambiji, Zimbabveu, Peruu, Kolumbiji i Indiji, dok se u resortu NIHI Rote u zapadnom Timoru studenti školuju radeći u hotelu.
Nagrade za odgovorne goste i drukčiji pogled na sezonu
Kopenhagen je programom CopenPay omogućio turistima da ulaznice za muzeje ili najam bicikla „plate“ ekološki korisnim aktivnostima, primjerice čišćenjem kanala.
Od pokretanja programa 2024. sudjelovalo je više od 30.000 ljudi, a slične modele uveli su Berlin, Helsinki, Bremen i Normandija.
Destinacije pokušavaju rasteretiti i najposjećenije mjesece. Safari kampovi u istočnoj Africi, uz sezonu velike migracije, promoviraju razdoblja pogodna za promatranje grabežljivaca i ptica. U Kostariki se kišna sezona predstavlja kao razdoblje u kojem sisavci dobivaju mlade, dolaze kitovi i kornjače polažu jaja.
Nove pješačke rute i manje otpada od hrane
Grade se duge pješačke staze koje goste odvode izvan prenapučenih središta i dovode ih u ruralna mjesta. Na Peloponezu bi se trebala predstaviti mreža ruta duga više od 1600 kilometara, razvijena u suradnji s više od 20 lokalnih udruga.
Hoteli, restorani i aviokompanije koriste umjetnu inteligenciju za analizu potrošnje hrane u različitim obrocima i sezonama. Airbus i Virgin Atlantic testiraju sustav za smanjenje otpada na dugim letovima, dok Cathay Pacific ostatke hrane pretvara u bioplin dovoljan za opskrbu oko 8000 kućanstava u Hong Kongu godišnje.
Povratak farmama i sporiji način putovanja
Raste i zanimanje za boravak na farmama. Prema istraživanju Expedije, Hotels.coma i Vrboa, 84 posto putnika željelo bi 2026. odsjesti na farmi ili u njezinoj blizini.
Pojedini smještaji nude obilazak gospodarstava, praćenje rada pastira, prikupljanje jaja, berbu povrća, pečenje kruha i radionice tradicionalnih vještina.
Posljednji veliki trend je sporije putovanje. Novi luksuzni vlakovi te brodovi na vjetar i solarnu energiju nude alternativu zrakoplovima.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, putovanje vlakom u prosjeku proizvodi 85 posto manje emisija ugljikova dioksida od leta i 87 posto manje od putovanja automobilom.
Foto: Quang Nguyen Vinh/Pexels
