Globalno zatopljenje je prepoznato kao veliki problem i ugroza za budućnost planete. Prvi značajni događaj koji je to adresirao je Pariški klimatski sporazum iz 2016. s kratkoročnim ciljem ograničenja globalnog zatopljenja na 2°C u odnosu na predindustrijsko doba, a sa dugoročnim ciljem ograničenja globalnog zatopljenja na 1,5°C. Čak 24 posto ugljikovog dioksida dolazi iz transporta, a najviše upravo iz cestovnog transporta. Da bi se ograničenje globalnog zatopljenja postiglo, emisija stakleničkih plinova treba biti smanjena za gotovo 50 posto do 2030. Automobili na benzin i dizel veliki su zagađivači, za sobom ostavljaju golemi ugljični otisak. Stoga veliku ulogu treba odigrati – automobilska industrija.
Godišnja emisija ugljikovog dioksida je 33,5 milijarde ugljikovog dioksida, a od 24 posto koliko doprinosi transport, najviše pada na cestovni transport – čak 15 posto. Igor Baretić, flotni menadžer Opela za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, na događaju „Žene u održivosti outdoor“ osvrnuo se na utjecaj klimatskih promjena na automobilsku industriju i obrnuto.
Ograničena količina CO2 po automobilu, kazne su milijunske
Europa je donijela program CAFE – “Clean Air For Europe“. Njime se ograničava emisija ugljikovog dioksida na nivou flote, odnosno svih automobila koje proizvođač proizvede u jednoj godini. Samim time se ograničava koliko ukupno CO2 u prosjeku automobili mogu ispustiti po kilometru. Od 2020. do 2024. to je 95 grama po kilometru, što je 20 posto niže nego što je bilo 2011. Od 2025. do 2029. predviđeno je dodatno smanjenje od 15 posto, a od 2030. do 2034. smanjenje od 55 posto.
Kazne za prekoračenje su 1 euro po gramu po proizvedenom vozilu, objašnjava Baretić. U igri su kazne od stotine milijuna eura i to je nešto što bi moglo ‘poljuljati’ proizvođače. Osim toga, tu je i reputacijska šteta jer proizvođač koji bude ispuštao više CO2od propisanog doći će na glas kao zagađivač. To je veliki rizik, objašnjava Baretić.
Pročitajte više: Isprobali smo tri Opelova modela hibridnih i električnih vozila. Evo što nas je oduševilo
Opel: električni automobili su sadašnjost
Prijedlog je Europske komisije do 2030. smanjiti emisiju CO2 za 55 posto u odnosu na 1990. godinu te zabraniti prodaju novih automobila na fosilna goriva od 2035. Zbog toga je većina proizvođača automobila najavila prestanak ulaganja u razvoj novih modela na fosilna goriva. Fokus im postaje razvoj električnih vozila i vozila niske emisije CO2.
Baretić je pojasnio da postoje tri vrste takozvanih low emission vehicles. Prva su vozila na potpuno električni pogon. Ta vozila voze isključivo na baterije i doseg im je oko 300 kilometara. Druga vrsta vozila su ona koja imaju električni motor i baterije, a mogu se puniti vanjskim punjačem na struju. Takva vozila imaju i termički motor, uglavnom benzinski, kojim se možemo nastaviti voziti ako se baterije isprazne. I zadnja kategorija su hibridna vozila. Hibridni automobili imaju manju bateriju koja se ne može puniti vanjskim punjačem nego se popunjava samo kad automobil koči ili ide niz nizbrdicu i baterija služi da umanji CO2 emisije, ali tu je doseg od 10 kilometara.
Još je dug put za Hrvatsku
U Hrvatskoj je prošle godine bilo 5 posto električnih vozila ili plug in hibrida. Na kraju ispada da je na našim cestama 0,3 posto električnih ili plug in hibrida. U Europi je to 2,3, a Norveška koja gotovo isključivo prodaje električna vozila došla je do 25 posto voznog parka koji je električni.
„Još je dug put pred nama. Norveška je puno prije krenula, njihova mreža je odavno prilagođena, imaju svakakve poticaje, dok je kod nas jednom na godinu po sistemu najbrži prst i jedino se tad nešto proda”, objašnjava flotni menadžer Opela.
Opel je 2017. donio odluku da žele biti električni, a do iduće godine 100 posto njihovih modela će biti elektrificirano. To ne znači, kaže Baretić, da će biti električni već da će imati svoju električnu plug in ili hibridnu verziju. Od 2028. će isključivo prodavati električna vozila.
Pročitajte više: Ako ne želimo požare i oluje kao u srpnju, zaista je 5 do 12 za reakcije
Hibridi su najbolje od dva svijeta
Kao prednosti električnih vozila Baretić navodi doprinos ekološkom napretku, smanjenje korporativne CO2 emisije, sudjelovanje u novoj tehnološkoj revoluciji, vožnja bez buke i vibracija i performanse bolje od usporedivog benzinca/diesela. Ekonomske prednosti su i niži troškovi energije, niži troškovi redovnog održavanja i moguće državne subvencije.
Električni su automobili, naglašava Baretić, jako osjetljivi na dva faktora – brzinu vožnje i vanjsku temperaturu. U gradskoj vožnji oni imaju najnižu potrošnju, dok ona raste kako se povećava brzina vožnje, kao što je to slučaj kod vožnje autocestom.
Što se tiče punjenja, najbrže punjenje imaju istosmjerni punjači koji imaju snagu od 100 kW, oni bateriju od 50 kWh mogu napuniti za sat vremena. Bateriju puni za sat vremena, do 80 posto dolazi već unutar pola sata, a onda ostalih pola sata mu treba za tih 20 posto.
“Ideja korištenja je da je ovo pomoć na putovanju, da u principu kad dođete do kraja baterije stanete, spojite punjač koji napuni bateriju u pola sata. Realno, svako tko putuje kad pređe 200-300 kilometara staje popiti kavu i taman u tom vremenu se napuni automobil, tako je to zamišljeno”, kaže Baretić. Dodaje da u Opelu garantiraju bateriju koja će trajati osam godina ili 160.000 kilometara.
Plug in hibridi su, objašnjava, u principu zasad najbolje od dva svijeta. Odakle ideja za njih? Radili su istraživanje koje kaže da 80 posto ljudi dnevno pređe 50 kilometara ili manje.
“To znači da ćete se s ovakvim automobilom za dnevne potrebe voziti isključivo na struju, ali nećete riskirati ako treba nekud ići na dalji put. S njima nema rizika da ćete ostati na cesti”, zaključuje Baretić.
Foto: Domagoj Bregant
