Ovog je tjedna na snagu stupio europski Zakon o obnovi prirode, čiji je cilj vratiti staništa u njihovo prirodno stanje. U pozadini Zakona o obnovi prirode je plan da se obnovi najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja Europske unije do 2030. te narušenih ekosustava do 2050. godine. Da bi se to postiglo, potreban je čitav niz koraka i aktivnosti. Klimatske promjene i globalno zatopljenje smatraju se kompleksnim problemom koji zahtijeva visok stupanj organiziranosti kako bi mu se pristupilo. Iako spomenuti Zakon nema izravnog utjecaja na pojedince, važno je znati da i svaki pojedinac može dati svoj doprinos borbi s klimatskim promjenama.
„Individualno djelovanje zapravo predstavlja preduvjet za kolektivno djelovanje. Ako svatko od nas razmišlja da kao pojedinac ne može postići ništa, onda uistinu nećemo daleko dogurati“, upozorava Anita Knezović, vlasnica i direktorica ESG pointa za poslovno savjetovanje i izradu izvještaja o održivosti.
