Nordijsko hodanje, odnosno hodanje uz pomoć posebno dizajniranih štapova, moglo bi imati brže učinke na simptome depresije nego što se dosad pretpostavljalo. Pokazalo je to randomizirano kontrolirano kliničko ispitivanje provedeno na odraslim osobama s umjerenom do teškom depresijom.
U istraživanju, objavljenom u časopisu Journal of Affective Disorders koje prenosi Science News Today, sudjelovale su 64 odrasle osobe koje se prije uključivanja u studiju nisu redovito bavile tjelovježbom. Sudionici su nasumično podijeljeni u dvije skupine. Veća skupina, od 48 osoba, uključena je u program nordijskog hodanja, dok je kontrolnu skupinu činilo 16 osoba koje nisu sudjelovale u programu vježbanja.
Program je trajao deset tjedana. Sudionici iz skupine za nordijsko hodanje dva su puta tjedno dolazili na nadzirane treninge u trajanju od jednog sata, pod vodstvom educiranog instruktora. Tijekom treninga koristili su se mjerači pulsa kako bi se osiguralo da se vježba provodi umjerenim intenzitetom.
Što je pokazalo istraživanje?
Simptomi depresije procijenjeni su prije početka programa, nakon pet tjedana i na kraju desetotjednog razdoblja. Istraživači su se pritom koristili Beckovim inventarom depresije-II, upitnikom koji se često koristi za procjenu težine depresivnih simptoma.
Rezultati su pokazali da je kod sudionika u programu nordijskog hodanja zabilježeno znatno veće smanjenje simptoma depresije u odnosu na kontrolnu skupinu. Posebno je zanimljivo to što je do najviše poboljšanja došlo već u prvoj polovici programa, odnosno tijekom prvih pet tjedana.
Najizraženiji napredak zabilježen je kod sudionika s teškom depresijom. Kod njih su se simptomi smanjivali brže i snažnije nego kod osoba s umjerenom depresijom.
Do kraja istraživanja, 35 do 53,6 posto sudionika iz skupine za nordijsko hodanje bilo je u remisiji, odnosno njihovi simptomi više nisu dosezali razinu kliničke depresije.
Zašto baš nordijsko hodanje?
Nordijsko hodanje potječe iz Finske, gdje se razvilo kao oblik ljetnog treninga za skijaške trkače. Za razliku od običnog hodanja, uključuje i gornji dio tijela jer se pri kretanju koriste štapovi. Time se aktivira veći broj mišića, a vježba postaje intenzivnija aerobna aktivnost.
Prema navodima iz teksta, nordijsko hodanje aktivira do 90 posto mišića, zbog čega je zahtjevnije od obične šetnje, ali i dalje ostaje relativno jednostavno i dostupno. Potrebni su osnovna poduka i štapovi, a sama aktivnost ne zahtijeva skupu opremu ni posebne uvjete.
Autori istraživanja ističu i sigurnost programa. Sudionici su deset tjedana vježbanja završili bez ozljeda i zdravstvenih komplikacija povezanih s treninzima.
Vježbanje kao dio brige o mentalnom zdravlju
Depresija je jedan od najčešćih ozbiljnih mentalnih poremećaja u svijetu.
Procjenjuje se da pogađa oko 5,7 posto odraslih osoba globalno. Ne svodi se samo na tugu – može narušiti svakodnevno funkcioniranje, pamćenje, interes za aktivnosti koje su osobi ranije bile važne, a u težim slučajevima može biti povezana i sa suicidalnim mislima.
Ranija istraživanja već su pokazala da tjelesna aktivnost, uključujući brzo hodanje, trčanje, bicikliranje i jogu, može ublažiti simptome depresije. Ovo istraživanje dodaje važan detalj: kod nordijskog hodanja poboljšanja se mogu pojaviti relativno brzo.
Zato autori smatraju da bi strukturirani programi tjelesne aktivnosti u zajednici mogli imati mjesto i u pristupu mentalnom zdravlju, kao praktična i dostupna dopuna postojećim oblicima skrbi.
Foto: Thomas K/Pexels
