Ovo nam je svima poznato: komunikacija je dvosmjerni proces slanja informacija sebi ili bilo kojem primatelju. Ono što sami sebi govorimo, intrapersonalna komunikacija, također je vrlo bitna – često smo prema sebi okrutniji nego prema ikome drugome. Najčešća je komunikacija pomoću jezika, što je najkorištenjiji i mogli bismo reći savršeni sustav znakova, s bezbroj mogućih kombinacija. U jeziku su slojevi našeg kulturnog i osobnog identiteta, kada „pretvaramo“ svoje misli u jezični izričaj, to i te kako izlazi na vidjelo. Oni koji imaju širi vokabular moći će se jasnije i bolje izraziti, no unatoč tome jedan dio poruke ostaje otvoren za različita tumačenja, pa je stoga dobro provjeriti je li primatelj poruke primio namjeravani sadržaj.
Aktivno slušanje kao ključ uspješne komunikacije
Komunicirati znači nešto podijeliti, učiniti općim ili zajedničkim. Ono što imamo (mišljenje, prijedlog, informaciju, pohvalu) dijelimo s nekim drugim. Branka Novosel, stručnjakinja za mindfulness na svojem je online predavanju o komunikaciji u trećem serijalu Žena. Multipraktik objasnila kako se uspješnost komunikacijskog procesa mjeri time što je njime postignuto – kako je reagirao primatelj naše poruke. Učinkovita komunikacija podrazumijeva dvije ključne komponente: slušanje i govorenje. Većina nas zaboravlja na aktivno slušanje, koje je ovdje presudno. Kako znati što odgovoriti ako niste pažljivo slušali kolegu/icu, prijatelja/icu, supruga, dijete?
Mindfull komunikacija
Elementi komunikacije nakon vježbanja tehnike mindfulnessa su prvenstveno povezivanje s osobom s kojom komuniciramo, tj. epatičan međusobni odnos. Zatim, razumijevanje, tj. spoznaja, želja i razumijevanje što želimo komunicirati. Uz to, nužno je provjeravati razumijevanje kod druge strane, ali i učenje od drugih, što je treći element. Svoju komunikaciju trebamo konstanto prilagođavati onima s kojima se komunicira. Trebamo biti fleksibilni, jer komunikacija uvijek može krenuti u nekom drugom smjeru od planiranog, te zbog toga i usredotočeni. U mindfulnessu je to uvijek sada i ovdje. Tek kad je osoba u potpunosti u sadašnjem trenutku, komunikacija može biti uspješna.
Komunikacija kao vid ljudske djelatnosti je izuzetno važna, iako se često označuje kao tzv. „soft skills“. Ona može biti put prema uspjehu na poslu i u životu, ali isto tako i prema neuspjehu. Tome koliko će naš privatan život biti uspješan pridonose način i količina uspješne komunikacije. Ista je stvar i u poslovnom životu, jer komunikacija ima moć da gradi, ali i i razara odnose. Neoprezna i nejasna komunikacija negativno djeluje na odnose.
Pročitajte više: Branka Novosel preporuča ove tri mikro vježbe za eliminaciju stresa u svakoj prilici
„Komunikacija je za ljudske odnose ono što je kisik za život“
Loša komunikacija je uzrok većine problema u životu jer komunikacijom gradimo odnose ili ih razaramo. Dobrom komunikacijom možemo odnose do kojih nam je stalo mijenjati, graditi, poboljšavati, ali isto tako, možemo te odnose razoriti ili barem na njih negativno djelovati.
Akcija i reakcija
Zašto je bitno kako komuniciramo? Komunikacija je akcija, a svaka ima svoju reakciju. Svaka riječ ostavlja utisak. Ono što smo izrekli može nekog povrijediti. Često kažem da su riječi hladno oružje, no istina je da one mogu raniti dublje i teže, kao rana nanesena vatrenim oružjem. Pomoću jezika i verbalne komunikacije izgrađuje se osobni stav. Komunikacijom utječemo na druge i drugi utječu na nas – na kolege, zaposlenike, suradnike, klijente, te sve nama drage osobe u privatnoj sferi.
Bitno je komunicirati na mindful način
Prije svega, bitno je da govorimo i slušamo sa svjesnom pažnjom. U komunikaciji je čak i bitnije aktivno slušanje. U suprotnom, ona neće ići u smjeru kako je zamišljeno. Loša je vijest da su rijetki imali priliku o tome učiti, a dobra da je to vještina koja se može svladati. Komunikacija treba biti ukorijenjena u vlastitim stavovima, u nama kao osobama, da ima osnovu i temelj u dobroj i pozitivnoj namjeri. Komunikacijom na mindful način povezujemo se s osobom s kojom komuniciramo, empatijom pokušavamo sagledati i njihovu stranu, staviti se „u njihove cipele“. Kad imamo različita mišljenja ili propitkujemo tuđi stav, važno je da se povežemo s tom osobom kako bismo mogli staviti se u njihovu poziciju i vidjeti kako tema izgleda s njihovog aspekta.
Pročitajte više: Emocije imaju svoje mjesto u tijelu: Branka Novosel daje 3 tehnike za kontrolu nad njima
Ispravan način odnošenja prema sugovorniku
Uvijek je bitno voditi računa o tome da sugovornika treba poštovati. Naše riječi moraju doprinositi tome da osoba s kojom komuniciramo shvati da ju poštujemo. Poštovanje je jedan od najbitnijih elemenata u komunikaciji, bez njega ona neće biti vrijedna ni kvalitetna. Svatko od nas, kad primjeti i shvati da ga druga strana ne poštuje, prekinut će komunikaciju.
Nije važno komunicira li se iz pozicije moći prema nekom niže rangiranom, već da budemo pozitivni, postupamo s dobrotom i da se to iz naših riječi i postupaka vidi. Kad ona završi, to će ostati kao trajni učinak naše komunikacije. Nju je važno započeti s povezivanjem, poštovanjem, prisutnošću i dobrotom.
Disanje i komunikacija
Bitno je da naše raspoloženje i naše emocije budu pod kontrolom kad se komunicira, a tu nam pomaže disanje na mindful način. Idealan omjer između udaha i izdaha je 1:2, jedna sekunda udah naspram dvije sekunde izdaha, ili 2:4, 3:6. Tako naš mozak dobiva više kisika i energije, povećava razinu koncentracije pa možemo jasnije razmišljati i aktivnije slušati, a isto tako imat će manje ugljičnog dioksida, čime ćemo smanjiti svoju napetost, što je jako bitan doprinos komunikaciji. Kad smo napeti ili pod stresom, razmišljanje je otežano.
Wait and Think
Why True
Am Helpful
I Informative
Talking Neccesary
Kind
Kad krećete u komunikaciju, treba se držati načela „wait and think“ – prije nego što „otvorimo usta“ i prozborimo, trebamo se pitati: „Zašto uopće započinjem ovu komunikaciju? Što želim postići, koja je svrha?“ Za vrijeme komunikacije pazimo da sadržaj koji komuniciramo bude istinit, od pomoći slušatelju, informativan, nužan, a da naša komunikacija bude brižna i blaga. To isključuje upadanje u riječ, nametanje vlastitog mišljenja. Umjesto toga, prema mindfulnessu, „stisnut ćete pauzu“. Važno je znati cilj razgovora, zašto komuniciramo.
Ono što komuniciramo treba dakle biti prema akronimu „think“, tj. istinito, od pomoći nama i sugovorniku, informativno, tj. donijeti neke nove informacije, važno je da ono što komuniciramo bude potrebno i konačno, treba biti blag, dobar, ljubazan i pristojan. Ovo je recept za uspješnu komunikaciju.
Razgovor je kao slikanje riječima
Ljudi koji se znaju lijepo izražavati iznimno su cijenjeni, ali i uspješni, jer za puno zanimanja jezik i komunikacija su osnovni alat. Bogat vokabular pomaže u lakšem i boljem prijenosu poruke. Velik broj ciljeva vezanih uz privatne i poslovne odnose biti će nam lakše ostvariv. Dobra komunikacija gradi odnose, a loša ih razara. Iako je svaka interpersonalna komunikacija složena, možemo izdvojiti dva presudna elementa uspješne komunikacije. To su jasnoća poruke i direktnost. Jasnoća se odnosi razumijevanje sadržaja poruke, dok je direktnost vezana uz upućivanje poruke tako da je primatelju jasno da je upravo njemu namijenjena. Znači, primatelj poruke uvijek treba znati što on treba učiniti, kako reagirati, a isto tako je li se poruka uopće odnosi na njega.
Što ako je komunikacija neučinkovita?
Pratite svoju komunikaciju i kad ne dobivate željene rezultate, preoblikujte svoju poruku. Neka bude jasna i direkta. Potpitanjima provjerite razumijevanje poruke kod primatelja. Rezultat uspješne komunikacije su sretnija zajednica i bolji međuljudski odnosi, manje sukoba, više suradnje i zadovoljstva. A tko to ne bi želio?
