Prvi put u povijesti Eurovizije pobjeda je otišla u ruke nebinarne osobe. Pobjedom Švicarske na Eurosongu u Hrvatskoj je, još jednom, pogaženo dostojanstvo nebinarnih, trans i rodno nenormativnih osoba. Dok se slavi drugo mjesto hrvatskog predstavnika Baby Lasagne, istovremeno se piše i o osobi koja je odnijela pobjedu. Manje je medijima bitno tko je Nemo, a više “što je” odnosno pokušaj svrstavanja u određene normativne kalupe. Vrlo senzacionalistički pristupilo se temi rodne nebinarnosti, a mediji (posebice elektronički) su zaboravili na svoju odgovornu ulogu u društvu pa (in)direktno zasijali mržnju zaboravivši da su sukladno Zakonu o elektroničkim medijima dužni poduzeti sve mjere kako bi onemogućili objavljivanje sadržaja koji potiče na nasilje ili mržnju.
Ni ‘on’ ni ‘ona’ – ali ni ‘ono’ nije rješenje
Nemo koristi zamjenice “they/them/theirs” odnosno na hrvatskom bi direktan prijevod bio “oni/njih/njihov”. To izaziva brojne rasprave i dileme o oslovljavanju nebinarnih osoba u hrvatskom jeziku jer u jeziku postoji gramatički rod. Hrvatski jezik pokazao se iznimno neprilagođen za razgovor o nebinarnim osobama. Iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje kažu da zamjenica ‘oni’ u hrvatskom jeziku nije dobro rješenje jer je ‘oni’ zamjenica muškog (gramatičkog) roda.
Više je lektora dalo svoj pogled na moguća rješenja. Krunoslav Ivanković kaže da bi tehnički rješenje moglo biti u srednjem rodu (ono), no da to nije baš poželjno.
“Hrvatski pridjevi i glagolski pridjevi uvijek izražavaju neki gramatički rod. Tehnički bi rješenje moglo biti u srednjem rodu, no tu su konotacije malenosti i nevažnosti poprilično jake”, objašnjava.
I iz Instituta kažu da bi zamjenica ‘ono’ jezično odgovarala, ali je nebinarne osobe često smatraju uvredljivom jer ta zamjenica označuje nešto malo, nezrelo ili mlado.
Josip Mihaljević s Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i Milica Mihaljević s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u znanstvenom radu ‘Speaking about people of non-binary sex/gender in Croatian‘ kao glavni problem ističu upravo to što, za razliku od engleskoga, svaka imenica u hrvatskom jeziku ima gramatički rod. Taj rod najčešće je muški.
Nema neutralnih izraza
Dok u engleskom jeziku imamo rodno neutralne imenice poput: ‘signer’, ‘teacher’, ‘actor’ ili ‘journalist’, Hrvatskoj imamo varijante samo za muški i ženski rod odnosno nema rodno neutralnih inačica koje bi obuhvatile osobe svih rodnih identiteta.
Kako onda izbjeći nesretne situacije? To se jedino može izbjeći upotrebom termina ‘osoba’.
Pročitajte više: Stranica Muškarac, otac, kralj na duhovit način prikazuje seksizam na Balkanu!
Pojmovnik korisnih pojmova
Edukacija je ključna na putu protiv diskriminacije. Stoga prenosimo dio pojmovnika iz priručnika INCLUSION4ALL u kojem se možete upoznati s nekim od važnih pojmova kako bi – bilo kao pojedinac ili kao poslodavac, novinar, content creator itd. – koristili ispravnu terminologiju i izbjegli (nenamjernu) diskriminaciju.
- Rodni identitet – duboko unutarnje i individualno iskustvo roda koje se može, ali ne mora poklapati sa spolom koji je toj osobi pripisan pri rođenju
- Rodno izražavanje – vanjsko predstavljanje svog rodnog identiteta (npr. ponašanje, maniri, odijevanje). Rodno izražavanje može, ali i ne mora biti u skladu s nečijim rodnim identitetom. Rodno izražavanje odnosi se i na zamjenice koje osoba koristi.
- Rodna binarnost – odnosi se na „tradicionalnu” klasifikaciju roda. Većina kultura oslanja se na rodnu binarnost i prepoznaje samo dva roda (muškarci/žene). Najčešće se zanemaruje postojanje interspolnih i nebinarnih osoba.
- Interspolnost – varijacija (reduktivnih) normi koje određuju pripada li netko muškom ili ženskom spolu. Interspolne osobe se ne uklapaju u takve norme jer se njihove spolne karakteristike (kromosomi, genitalije, spolni hormoni, itd.) razlikuju od binarne norme. Međutim, interspolnost ne znači nužno da se ne identificirate kao muškarac ili žena.
- Transrodnost (trans) – krovni pojam koji se odnosi na osobe čiji se rodni identitet i/ ili rodno izražavanje ne podudara sa spolom koji im je pripisan pri rođenju.
- Cisrodnost – pojam koji se odnosi na osobe čiji rodni identitet odgovara spolu koji im je pripisan pri rođenju.
- Nebinarnost – krovni izraz za sve koji_e se ne identificiraju kao (isključivo) žene ili muškarci. Iako postoji mnogo vrsta nebinarnih identiteta, neki se ljudi identificiraju samo kao nebinarni.
- Rodna disforija – osjećaj nelagode kojemu je uzrok raskorak između rodnog identiteta neke osobe i spola koji joj je pripisan pri rođenju.
- LGBTIQ+ – lezbijke, gejevi, biseksualne osobe, transrodne, interspolne i kvir osobe, akronim za seksualne i rodne manjine općenito. Plus označava manjine koje nisu eksplicitno navedene u akronimu, kao što su npr. aseksualne osobe.
Pročitajte više: Toksična muškost – radi patrijarhata i nametnutih uloga ne pate samo žene
Postoji – oduvijek
Nebinarne osobe nisu “nove”. Istina je da svijest i vidljivost nebinarnih identiteta raste, međutim, rodovi izvan binarnog (muško/žensko) postoje kroz cijelu ljudsku povijest. Identificiranje izvan binarnog nije ograničeno na određene geografske lokacije, kulture ili generacije. Primjerice, u drevnom egipatskom hijeroglifskom pismu nalazimo tri zabilježena roda. Iako je uobičajeno vjerovanje bilo je da su osobe u trećoj kategoriji roda, Sekhet, bili eunusi (kastrirani muškarci), znanstvenici sada shvaćaju da bi to mogla biti pristrana binarna interpretacija budući da postoji malo dokaza o kastraciji. Ti znanstvenici predlažu da je drevna egipatska kultura imala tri prepoznata roda: muškarac, žena i treći rod.
Ideja o rodu kao binarnom bila je uglavnom zapadni koncept nametnut domorodačkim kulturama diljem svijeta putem kolonizacije. Međutim, danas ljudi diljem svijeta stvaraju više prostora kako bi ljudi mogli ponovno prigrabiti i izraziti te identitete. Pronalaženje nekih povijesnih točaka nebinarnih identiteta važan je alat za razbijanje mita da su nebinarni identiteti na neki način “novi” ili “trend”.
Foto: Instagram
