Skenirajući mozgove ljudi dok gledaju filmske isječke, MIT-ovi neuroznanstvenici stvorili su dosad najdetaljniju funkcionalnu kartu mozga; analiza je pokazala kako različite moždane mreže svijetle dok sudionici gledaju isječke niza nezavisnih i holivudskih filmova uključujući “Početak”, “Društvenu mrežu” i “Sam u kući”. Istraživači su pritom identificirali različite moždane mreže uključene u obradu scena s ljudima, objektima, akcijom i dijalogom. Otkrili su i kako se različitim izvršnim mrežama daje prioritet tijekom scena koje je lako pratiti.
Složeni podražaji
Većina dosadašnjih studija funkcionalnih mreža mozga temeljila se na fMRI skeniranju ljudi u mirovanju, ali mnogi dijelovi mozga ili moždane kore nisu potpuno aktivni u nedostatku vanjske stimulacije. Ovom studijom, objavljenom u časopisu Neuron, neuroznanstvenici su htjeli istražiti kako funkcionalne mreže mozga reagiraju na složene audio i vizualne podražaje.
“Kod fMRI-a u stanju mirovanja nema poticaja; ljudi samo interno razmišljaju, tako da ne znate što je aktiviralo te mreže. Ali s filmskim poticajem, možemo se vratiti i shvatiti kako različite moždane mreže reagiraju na različite aspekte filma”, objašnjavaju istraživači koji su prilikom testiranja iskoristili fMRI skup podataka iz projekta Human Connectome.
Pročitajte više: Ovo je 5 najgledanijih hrvatskih filmova u 2023., jeste li ih već pogledali?
Različite mreže
Izračunali su prosječnu moždanu aktivnost svih sudionika i koristili tehnike strojnog učenja za identificiranje moždanih mreža, posebno unutar cerebralnog korteksa te na kraju istražili kako su aktivnosti unutar različitih mreža povezane sa sadržajem filma scenu po scenu, što je uključivalo ljude, životinje, predmete, glazbu, govor i narativ, piše Bug.
Tako su otkrivene 24 različite moždane mreže, povezane s određenim aspektima senzorne ili kognitivne obrade, na primjer prepoznavanje ljudskih lica ili tijela, pokreta, mjesta i orijentira, interakcije između ljudi i neživih objekata, govora i društvenih interakcija.
Obrnuti odnos
Uočili su i obrnuti odnos između “domena izvršne kontrole”, regija mozga koje ljudima omogućuju planiranje, rješavanje problema i određivanje prioriteta informacija te regija mozga sa specifičnijim funkcijama. Kad je sadržaj filma bilo teško pratiti ili dvosmisleno, pojačavala bi se aktivnost u izvršnim kontrolnim regijama mozga, dok bi tijekom lakše razumljivih scena prevladavale regije mozga sa specifičnim funkcijama, poput obrade jezika, piše Bug.
“U složenim prizorima koji uključuju kontekst, semantiku i dvosmislenost, potrebno je više kognitivnog napora pa se mozak prebacuje na korištenje općih domena izvršne kontrole”, objašnjavaju neuroznanstvenici u budućnosti žele proučiti kako se funkcije moždane mreže razlikuju među pojedincima različite dobi ili s razvojnim ili psihijatrijskim poremećajima.
Foto: Canva
