Za struk poput pješčanog sata neke su žene spremne i na namjerno lomljenje rebara. Novi estetski zahvat, poznat kao rib remodelling, privlači sve više žena koje žele izrazito uzak struk i naglašene obline. Iako se promovira kao neinvazivan postupak, liječnici upozoravaju da posljedice mogu biti ozbiljne, a promjene na tijelu trajne.
Kako piše The Guardian, postupak podrazumijeva namjerno izazivanje nepotpunih prijeloma donjih rebara, nakon čega pacijentice tri mjeseca nose poseban korzet koji omogućuje da kosti zarastu u novom položaju.
Zahvat se izvodi u općoj anesteziji i traje oko sat vremena, a rebra se lome kroz male rezove. Za razliku od nekadašnjih metoda uklanjanja rebara, kojima se smanjivala koštana zaštita jetre i slezene, ova tehnika nastoji postići sličan estetski rezultat njihovim preoblikovanjem.
Metodu je 2017. razvio ruski plastični kirurg Kazbek Kudzaev, koji je otkrio da može postići željeni oblik struka pomicanjem rebara bušilicom do nastanka prijeloma na jednoj strani, nakon čega ih korzet drži u novom položaju tijekom zarastanja. Tehniku su poslije usavršavali kirurzi u drugim zemljama, među ostalim u Kolumbiji, Koreji i Francuskoj.
Tri mjeseca u korzetu za osam centimetara manje
Daniela Cesin (31) iz Miamija jedna je od žena koje su se odlučile na zahvat. U Venezuelu je otputovala zbog liposukcije i premještanja masnog tkiva u bokove, no kirurg joj je predložio preoblikovanje rebara jer nije imala dovoljno masnog tkiva za planirani postupak.
Iako ju je ideja u početku plašila, pristala je. Kirurg joj je kroz šest malih rezova na leđima izazvao nepotpune prijelome triju donjih rebara sa svake strane. Šest tjedana poslije bila je zadovoljna rezultatom: opseg struka smanjio joj se za osam centimetara.
Ali oporavak je bio daleko od ugodnog. Prvih dana teško je ustajala i lijegala bez pomoći, gotovo nije spavala, a korzet koji je morala nositi 23 sata dnevno izazivao joj je želučani refluks.
Neke pacijentice kažu da se nakon operacije osjećaju kao da ih je „udario autobus“. Valja istaknuti kako zahvat nije bezopasan. Osim uobičajenih kirurških komplikacija, poput infekcija i krvnih ugrušaka, postoji rizik od kolapsa pluća i nakupljanja krvi u prostoru između pluća i prsnog koša, što može biti opasno za život.
Ozbiljne komplikacije i trajne posljedice
Sophia, transrodna žena koja je željela suziti torzo, u studenome 2025. podvrgnula se zahvatu u Beverly Hillsu. Kirurg je prvotno planirao preoblikovati tri rebra sa svake strane, no do operacije je procijenio da bi bolji rezultat postigao zahvatom na pet rebara sa svake strane. Sophia je bila svjesna povećanog rizika od pneumotoraksa, odnosno kolapsa pluća, ali je bila spremna preuzeti taj rizik.
Nakon operacije kolabirala joj je četvrtina jednog plućnog krila. Umjesto oporavka u hotelu završila je u bolnici, a bolove i poteškoće s disanjem osjećala je najmanje mjesec dana.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Plastic and Reconstructive Surgery, među 2351 pacijentom koji su se podvrgnuli preoblikovanju rebara od 2018. do 2024. ukupna stopa komplikacija iznosila je 3,7 posto.
Britansko udruženje estetskih plastičnih kirurga (BAAPS) ne podržava ovaj postupak, među ostalim zato što je relativno nov i nema dovoljno podataka o njegovim dugoročnim rezultatima.
Kirurg Sandip Hindocha posebno upozorava na trajnost zahvata i zabrinut je da neke pacijentice pristaju na operaciju bez da dovoljno promisle o toj odluci. Za razliku od implantata koji se mogu ukloniti, promjene na rebrima ne mogu se jednostavno poništiti.
Dodatni problem predstavlja osteoporoza, zbog koje pri zahvatu, umjesto planiranog nepotpunog, može doći do potpunog prijeloma rebra. Osim toga, promjene tjelesne težine i trudnoća mogu utjecati na postignuti rezultat.
Društvene mreže diktiraju novu siluetu
Popularnosti zahvata pridonose društvene mreže i influenseri. U srpnju je deset australskih influenserica otputovalo na Bali u sklopu promotivne suradnje s klinikom za preoblikovanje rebara. Nedugo nakon operacija na Instagramu su već pokazivale svoje nove strukove, odmarajući se uz bazen.
Ideali ljepote pritom su se neprestano mijenjali – od korzeta koji su stoljećima stezali ženske strukove, preko oblina Marilyn Monroe i članica obitelji Kardashian do današnjeg ideala izrazito vitke figure s naglašenim strukom. Društvene mreže, filtri i industrija odjeće za oblikovanje tijela dodatno potiču takve standarde.
Američki kirurg Leif Rogers predviđa da će zahvati preoblikovanja kostura postajati sve popularniji, uključujući skraćivanje ključnih kostiju i proširenje zdjelice. Razloge vidi u napretku kirurških tehnika, marketingu i utjecaju društvenih mreža.
Filozofkinja Heather Widdows, autorica knjige Perfect Me, upozorava da ekstremni postupci uljepšavanja nisu povijesna novost. No danas se ono što je nekoć služilo isključivo uljepšavanju sve češće predstavlja kao pitanje zdravlja i higijene. Takvi postupci postupno postaju normalizirani, a osobe koje ih ne prakticiraju mogu početi djelovati kao da odstupaju od očekivanog izgleda.
U kulturi u kojoj vizualni dojam sve više određuje način na koji predstavljamo i doživljavamo sebe, upozorava Widdows, izgled postaje sve važniji dio osobnog identiteta.
Foto: Sergey Meshkov/Pexels
