Brojni primjeri diljem Europe i svijeta pokazali su da žene kao članice nadzornih odbora višestruko mogu pridonijeti razvoju tvrtke i poboljšati njezine rezultate, no realnost je takva da još uvijek postoji malen broj žena u nadzornim odborima.
U Hrvatskoj se on trenutno kreće između 10 i 20%, ovisno o tome je li tvrtka dio privatnog ili javnog sektora, no s obzirom da prema Direktivi Europske unije broj žena u nadzornim odborima treba biti 40% do 1. siječnja 2018. godine ako je riječ o javnim poduzećima, odnosno od 1. siječnja 2020. ako je riječ o privatnim, to znači da će žene napokon u većem broju moći biti članice nadzornih odbora i pokazati što sve mogu.
Kako bismo vas detaljnije upoznali sa svime što članstvo u nadzornim odborima nosi sa sobom, te koje su dužnosti i odgovornosti članova, komentar smo potražili od odvjetnice Ana-Marije Kajić.
Zakon o trgovačkim društvima regulira nadzorne odbore
Ana-Marija Kajić kao osnivačica i partnerica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Petar Petrić & Ana-Marija Kajić posjeduje dugogodišnje iskustvo u pravnom savjetovanju domaćih i stranih pravnih osoba.
Kako nam kaže, u hrvatskom zakonodavstvu pravila osnivanja i rada te prava i odgovornosti članova nadzornog odbora uređeni su Zakonom o trgovačkim društvima. Prema njemu je svaki nadzorni odbor organ trgovačkog društva koji nadzire vođenje poslova društva i zastupa društvo prema članovima uprave, a sastoji se od najmanje tri člana.
Nadzorni odbor dužan je pregledavati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju društva, blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari, daje nalog revizoru za ispitivanje godišnjih financijskih izvješća društva i koncerna, podnosi glavnoj skupštini pisano izvješće o obavljenom nadzoru, može sazvati glavnu skupštinu društva te mora sazvati glavnu skupštinu društva kada je to potrebno radi dobrobiti društva.
No, kako se postaje članom nadzornog odbora?
Članovi nadzornog odbora imenuju se na najviše četiri godine i mogu biti ponovno birani, odnosno imenovani.
“Članove nadzornog odbora bira glavna skupština s time da se statutom može predvidjeti da određeni dioničari imenuju određeni broj članova nadzornog odbora. Također, pravo imenovanja jedne trećine članova nadzornog odbora mogu imati samo određeni dioničari ili svakodobni imatelji određenih dionica kojima se statutom može dati pravo da imenuju članove nadzornog odbora ako je za prijenos tih dionica potrebna suglasnost društva. Važno je istaknuti da se ne mogu izabrati zamjenici članova nadzornog odbora”, ističe Ana-Marija.
Dođe li pak do situacije u kojoj nedostaje broj članova potrebnih da bi se u njemu mogle donositi odluke, članove koji za to nedostaju imenovat će sud na zahtjev uprave, nekog člana nadzornog odbora ili dioničara. Naime, uprava je dužna uputiti takav zahtjev sudu bez odgađanja, osim ako ne očekuje da će se broj članova nadzornog odbora na vrijeme popuniti do naredne sjednice toga odbora.
Međutim, to ne mogu biti članovi uprave tog društva, trajni zamjenik člana uprave društva, prokurist niti punomoćnik društva.
Članstvo nosi veliku odgovornost
Kada se napokon postane članicom nadzornih odbora, to nipošto nije vrijeme za opuštanje, nego vrijeme u kojem je potrebno imati dobro otvorene oči i dati svoj maksimum u izvršavanju obaveza te uvijek imati interes društva na prvome mjestu.
Kako nam govori Ana-Marija, članovi nadzornog odbora su dužni djelovati u interesu društva, a posebno su obvezni čuvati kao poslovnu tajnu sve ono što saznaju iz povjerljivih izvješća i danih savjeta u društvu ako su izvješća i akti označeni kao poslovna tajna.
Na odgovornost članova nadzornog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 252., 273 i 273.a Zakon o trgovačkim društvima.
Što kada netko od članova prekrši zakon?
No, što kada član nadzornog odbora na neki način povrijedi svoju obavezu ili, u najgorem slučaju, prekrši zakon i počini kazneno djelo? Upravo tada ostali članovi nadzornog odbora trebaju reagirati i učiniti sve kako bi onaj član koji je povrijedio svoju obavezu odgovarao kao solidarni dužnik.
“Zahtjev za naknadu štete mogu postaviti i vjerovnici društva ako ne mogu svoje tražbine podmiriti od društva i to samo ako član nadzornog odbora grubo povrijedi svoju dužnost. Ako je nad društvom otvoren stečajni postupak, za vrijeme trajanja tog postupka pravo vjerovnika društva ostvaruje stečajni upravitelj. Zahtjevi za naknadu štete zastarijevaju za pet godina”, kaže nam Ana-Marija.
Ako neki od članova odbora povrijedi svoju dužnost te napravi štetu za cijelo dioničko društvo, kao što je to bio slučaj u nekim hrvatskim i svjetskim kompanijama, važno je znati da će i ostali članovi biti pod potencijalnom istragom. U slučaju spora članovi nadzornog odbora moraju dokazati da su u obavljanju svoji dužnosti postupali uredno i savjesno. Nema obveze članova nadzornog odbora da nadoknade štetu ako su djelovali u skladu sa zakonitom odlukom glavne skupštine.
Kako ističe Ana-Marija, odredbe članka 273. Zakona o trgovačkim društvima se ne primjenjuju ako su članovi nadzornog odbora navedeni na štetnu radnju korištenjem ovlasti za vođenje društva na temelju ugovora kojim se vođenje poslova povjerava vladajućem društvu ili pak korištenjem ovlasti društva kojemu se dioničko društvo priključilo tako da ono vodi poslove dioničkog društva.
Odgovaranje za počinjenu štetu
Kada se nađu u situaciji u kojoj je očito da nešto nije u redu te se sumnja na povredu dužnosti nekog od članova, vrlo je važno da ostali članovi reagiraju, a ne da se samo povode za mišljenjem drugih kao što je to vrlo često naša stvarnost. Svatko tko je došao do te faze karijere u kojoj je postao član nekog nadzornog odbora očito ima itekako dovoljno znanja i kompetencija koje treba iskoristiti na najbolji mogući način, a sve u svrhu dobrobiti društva.
Upravo zato treba tražiti da onaj tko to ne radi, odgovara za štetu.
“Društvo mora postaviti zahtjev za naknadu štete protiv prethodno navedenih osoba koje odgovaraju za štetu ako tako odluči glavna skupština običnom većinom glasova ili ako tako zatraže dioničari čije dionice predstavljaju najmanje deseti dio temeljnog kapitala pod uvjetom da su oni dioničari najmanje tri mjeseca prije održavanja glavne skupštine na kojoj to zahtijevaju”, napominje Ana-Marija Kajić.
Zahtjeva li manjina dioničara da se postavi zahtjev prema prethodno navedenim osobama pa društvo ne uspije sa svojim zahtjevom ili uspije samo djelomično, dioničari koji su zahtijevali da se postavi zahtjev, dužni su društvu solidarno nadoknaditi time pričinjene troškove u mjeri u kojoj su oni veći od onog što je dobiveno u sporu. U slučaju da tužba društva bude odbačena ili tužbeni zahtjev odbijen, dioničari koji su zahtijevali postavljanje zahtjeva dužni su društvu nadoknaditi sve troškove spora, troškove suda oko imenovanja zastupnika te troškove i naknadu isplaćenu za rad zastupnika.
Kada pokrenuti kazneni progon?
Dođe li pak do toga da netko od članova daje netočne podatke o društvu ili svome radu, netočno prikazuje imovinsko stanje, potrebno je posebno se osvrnuti na dio ZTD-a koji specifično nalaže što učiniti u tim situacijama.
Ako članovi trgovačkog društva odnosno osnivač trgovačkog društva, član uprave i nadzornog odbora, likvidator ili zamjenik člana uprave prešućuju podatke ili pak namjerno daju krive informacije, potrebno je pokrenuti kazneni progon. Jednako se postupa o u slučaju netočnog prikazivanja imovinskog stanja.
Kako ističe Ana-Marija, počinitelj ovog kaznenog djela može biti član uprave nadzornog odbora ili likvidator trgovačkog društva. U slučaju da na bilo koji način krivo prikaže imovinsko stanje i prilike u društvu, čini kazneno djelo. Kazneni progon pokreće se po službenoj dužnosti ili podnošenjem prijedloga za kazneni progon od strane oštećenog. U kaznenom zakonu propisani su načini podnošenja prijave za sva kaznena djela. U praksi većinu kaznenih prijava odvjetništvu podnosi policija, ali to može učiniti i druga institucija, pravna ili fizička osoba.
Nemojte samo kimati glavom, pokažite što možete!
Iz svega navedenog proizlazi da članstvo u bilo kojem nadzornom odboru sa sobom nosi brojne dužnosti i veliku odgovornost, ali ujedno i privilegiju da se napokon barem pokuša utjecati na poslovanje i njegovu transparentnost. Najgore što može napraviti netko tko je u nadzornom odboru jest samo kimati glavom i potpisivati odluke Uprave, bez da uopće daje svoj stvarni doprinos.
Primijetite li da u društvu nešto nije kako treba, imate pravo zahtijevati revizije i preispitati rad praktički svih zaposlenika tvrtke, pa tako i drugih članova nadzornih odbora. Sada kada će žene napokon moći doći do inače teško dostupnih pozicija, trebale bi napraviti sve da unesu konkretne promjene i pokažu što sve jedna žena može.
Foto: 123rf
