Društvene mreže su postale izvor iskrivljenih ideala, što može negativno utjecati na samopoštovanje i samopouzdanje mladih te stvaranje negativne slike o sebi. Adolescenti i djeca su pritom svjesni negativnog utjecaja koje društvene platforme imaju na njihovo mentalno zdravlje, ali se boje potražiti pomoć zbog različitih razloga kao što su primjerice strah od osude okoline, uvjerenje da bi se trebali moći nositi sami sa svojim problemima te mišljenje da je traženje podrške znak slabosti. Na kraju savjete i podršku traže na tim istim društvenim mrežama, jer se osjećaju sigurno u anonimnosti koje one pružaju.
Ipak, zbog prekomjerne količine informacija, često zna doći do “wellbeing burnouta”, gdje pod pritiskom rade na sebi bez jasnog cilja, osjećajući usamljenost i prazninu. Posljedice su alarmantne: Eurostat iz 2023. pokazuje da je Hrvatska treća u EU-u po udjelu osoba s kroničnom depresijom.
