Generacija Z već je poznata po pravim malim revolucijama koje uvodi u poslovni svijet. Već smo pričali o tome kako njima nije problem napustiti radno mjesto koje im ne odgovara zbog čega su se jako zamjerili jednoj hamburškoj agenciji. No, prema nedavnom istraživanju, oni idu korak dalje. Većina aktivno ili pasivno traži novi posao, bez obzira na to jesu li zadovoljni na trenutnom radnom mjestu ili ne, a na radno mjestu ne ostaju dugo. U prijevodu, populariziraju job hopping.
Plaća nije dovoljna
Istraživanje je proveo Oliver Wyman u razdoblju od dvije godine na uzroku od 10 000 pripadnika generacije Z. Korištene metode su online anketa i fokus-grupa, a ispitanici dolaze iz SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva.
Dok su neki pripadnici generacije Z već uključeni u svijet rada, neki tek ulaze. Mnogi su se s prvim poslovima susreli tijekom pandemije. Njihova prva radna iskustva vezana su uz lockdown zbog čega ne samo što rad doživljavaju drugačije nego milenijalci ili generacija X, oni su izgubili dvije godine svoje mladosti. Zbog toga gorljivo teže dobrom balansu privatnog i poslovnog života. Vrijeme za sebe za njih nema cijenu, te ga nisu spremni žrtvovati za napredak.
Isto tako, pokazalo se kako su puno spremniji napustiti radno mjesto kojim nisu zadovoljni čak i ako nemaju drugu ponudu ‘na čekanju.’ Činjenica je da je plaća često jedini razlog zbog kojeg će radnici ostati na radnom mjestu kojim nisu zadovoljni. No, ako imaju nešto ušteđevine dok ne nađu bolji posao, neće ostajati ni dan duže nego što žele. Tako je jedan ispitanik iz UK rekao:
“Lijepa je pomisao da ćete se jednog dana umiroviti i raditi što želite. Ali nama se dob za umirovljene pomiče sve dalje i dalje, i mislimo si, dokle više?”
Zaposlenje je za njih jednostavna transakcija, a ne ispunjenje sna. Oni daju dio svojeg vremena za novac i to je to. Nemaju se razloga zadržavati na jednom mjestu.
Pročitajte više: 7 velikih promjena koje na radno mjesto donosi generacija Z
Job hopping najpopularnji među mladim IT-evcima
Odanost tvrtki kod generacije Z stoga izgleda drugačije nego kod prijašnjih generacija. Njih 62% neprestano aktivno ili pasivno traži novi posao, a 70% onih koji će se opisati kao lojalni zaposlenici također će gledati druge poslove.
Iako su ozloglašeni zbog svojeg ‘popisa želja,’ taj se popis ne može nazvati ‘izvolijevanjem’ – njih 85% želi raditi hibridno ili remote, 78% želi veću transparentnost prilikom procesa zapošljavanja, a 60% smatra da posao ne mora biti ispunjavajuć, već omogućiti ispunjenje u drugim aspektima života.
I tu na scenu stupa job hopping, skakanja s posla na posao, odnosno mijenjanja poslova u razdobljima manjima od dvije godine. Porazgovarate li s nekim malo starijim, npr. nekime tko je već u mirovini ili joj se bliži, reći će vam da je skakanje s posla na posao neprihvatljivo i pokazatelj neozbiljnosti i nepouzdanosti. Popričate li s milenijalcima, većina nas će vam reći da je to skroz u redu, ali ako prvo nađete drugi posao. Popričate li s generacijom Z, njih je već manje briga čeka li ih drugi posao. Bitnije im je kako se osjećaju.
“Smatram da je job hopping budućnost poslovanja gdje će sve više zaposlenika imati neki vid vlastite djelatnosti koju će po potrebi nuditi poslodavcima,” rekla nam je HR konzultantica i vlasnica tvrtke Human Capital Jasna Rilović. Najviše job hoppera primjećuje među milenijalcima i generaciji Z, točnije među radno sposobnim osobama mlađima od 34 godine. “Job hopperi su većinom iz tehnološke struke koja više ne zahtjeva duboku povezanost s organizacijom da bi se obavio kvalitetan posao.”
Pročitajte više: Današnji su zaposlenici aktivisti – Što to znači za poslodavce?
“Obje su strane svjesne ograničenog perioda suradnje”
Jedan od najvažnijih prednosti koje job hopping donosi radnicima jest povećanje plaće. Radnici koji ostaju u jednoj tvrtki tijekom nekoliko će godina ostvariti značajno manje povećanje plaće nego ono koje će ostvariti pregovarajući s drugom tvrtkom.
Kad je radnik u poziciji da pregovara i postavlja uvjete, veće su šanse da će i ostvariti te bolje uvjete. Trenutni poslodavac nema toliko jak poticaj da svojem radniku povisi plaću za npr. 59%, no to se doista može dogoditi prelaskom u novu tvrtku. Rilović dodaje i kako je job hopper i vrlo motiviran da posao napravi u što kraćem roku. Takvi su radnici u pravilu vrlo fleksibilni i komunikativni. Prednosti ne osjeća samo radnik, već i poslodavac.
“Poslodavac dobiva visoko kvalificiranog zaposlenika u periodu za koji mu je potreban,” pojašnjava. “Često je puno lakše naći takvog zaposlenika jer su obje strane svjesne da postoji ograničen period suradnje.”
“Kad postoji puno mogućnosti, ljudi će se neprestano osvrtati i pitati se što još mogu ostvariti,” izjavila je Chandra Turner, osnivačica The Talent Fairy za LinkedIn. “Idemo prema recesiji, ali i dalje se nudi puno poslova i puno freelance opcija.”
Upravo zbog toga u job hopperu nećete pronaći lojalnog zaposlenika, a ako ga ipak želite zadržati, i to je moguće.
“Pružite im nove izazove, mogućnost stalnog širenja znanja i kvalitetne uvjete rada,” poručuje Rilović.
Foto: Canva / Jasna Rilović, privatna arhiva
