Pitanje ravnopravnosti spolova nerijetko je povezano sa pitanjem (ne)jednakosti u plaćama žena i muškaraca. Iako princip „jednaka plaća muškaraca i žena za jednaki rad” ima dugu povijest i možemo ga pronaći još u Ugovoru iz Rima iz 1957., razlika u plaćama muškaraca i žena i dalje postoji, a pomaci u zadnjih 10 godina su minimalni. Europski parlament konstantno zahtjeva više mjera za smanjenje razlike, i na ovaj problem opet ukazuje kroz rezoluciju usvojenu nakon debate na plenarnoj sjednici u siječnju. U rezoluciji Europskog parlamenta izglasanoj 30. siječnja 2020.godine Parlament traži Komisiju prijedlog obvezujućih mjera koje se odnose i na privatni i na javni sektor.
Prema podacima Europske komisije, žene u prosjeku zarađuju 16% manje nego muškarci. Diljem EU-a razlika u plaćama kreće se od najveće u Estoniji (25,6 posto), Češkoj (21,1 posto), Njemačkoj (21 posto), UK-u (20,8 posto), Austriji (19,9 posto) i Slovačkoj (19,8 posto) u 2017. do najmanje u Sloveniji (8 posto), Poljskoj (7,2 posto), Belgiji (6 posto), Italiji (5 posto), Luksemburgu (5 posto) i Rumunjskoj (3,5 posto). U Hrvatskoj razlika iznosi 11,6 posto.
Jednaka plaća muškaraca i žena regulirana je Direktivom EU-a, no Europski parlament u više navrata je tražio njezinu reviziju i uvođenje novih mjera. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen obećala je da će njezina Komisija raditi na novoj europskoj rodnoj strategiji i obvezujućim mjerama vezanim uz transparentne plaće.
Pročitajte više: Žene u Ujedinjenom Kraljevstvu žele ukinuti nejednakost plaća između spolova!
Europska komisija poduzela je zakonodavnu inicijativu koja ima za cilj rješavanje razlike u plaćama među spolovima, uvođenjem obvezujućih mjera transparentnosti plaća. S tim u svezi je i podnesen prijedlog Direktive o jačanju primjene načela jednake plaće muškaraca i žena kroz mjere transparentnosti plaća, te bi stupanjem na snagu direktive trebalo doći do promjene odnosno usklađenja i u našem Zakonu o ravnopravnosti spolova.
Jednaka plaća muškaraca i žena jedan je od temelja ravnopravnosti spolova i ide paralelno s uklanjanjem razlike u rodnoj skrbi i podupiranjem ravnoteže između posla i života. Stoga uklanjanje razlike u plaći među spolovima mora biti jedna od ključnih sastavnica strategije o ravnopravnosti spolova, koja se temelji na temeljnim europskim vrijednostima socijalne uključenosti i nediskriminacije. To može postati stvarnost samo putem sveobuhvatnih politika i zakona.
Jednake plaće nisu samo pitanje pravednosti. One jačaju gospodarstvo jer žene koje više zarađuju više troše. Veće plaće podižu poreznu osnovicu i smanjuju opterećenost socijalnog sustava. Procjene pokazuju da bi svako smanjenje razlika u plaćama žena i muškaraca za 1 posto povećalo BDP za 0,1 posto.
Pravni temelj za izmjenu direktive je članak 157. stavak 3. UFEU-a ( Ugovor o funkcioniranju Europske unije), koji je pravni temelj za sve obvezujuće mjere kojima je cilj osiguravanje primjene načela jednakih mogućnosti i jednakog tretmana muškaraca i žena u pitanjima zaposlenja i zanimanja. Osnivački ugovori odražavaju političku volju za stvaranjem konkurentne razine između država članica utvrđivanjem načela jednake plaće i rodne ravnopravnosti na tržištu rada, kako bi se izbjegla bilo kakva konkurencija između država članica u pogledu rada i jednakog postupanja.
Izmijenjena direktiva bi trebala odražavati rezultat javnog savjetovanja koje je provela Komisija o relevantnim odredbama Direktive 2006/54 / EZ o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog tretmana muškaraca i žena u pitanjima zapošljavanja i zanimanja, uvesti obvezne mjere u skladu s Preporukom Komisije 2014/124 / EU o jačanju načela jednake plaće muškaraca i žena kroz transparentnost sustava plaća, nadopuniti druge inicijative Europske komisije poput Direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života 2019/1158 i predložene Direktive o poboljšanju rodne ravnoteže u odborima poduzeća. Glavni problemi koji se žele riješiti predloženom izmjenom su : Nejednakost u informiranosti između zaposlenika i poslodavaca o plaći, nedostatak informacija ( na strani radnika) o strukturi plaća ,nerazumijevanje nekih postojećih pravnih koncepata (koncepti “plaća”, “isti rad” i “rad jednake vrijednosti”), nedostatak rodne neutralnosti u sustavima razvrstavanja i ocjenjivanja poslova.
Pročitajte više: Trebaju li muškarci razgovarati o svojoj plaći s kolegicama?
Glavni ciljevi inicijative su: jačanje pristupa informacijama o visini plaća, poboljšanje razumijevanja prethodno spomenutih pravnih pojmova, jačanje mehanizama izvršenja u zakonskim odredbama EU.
Predvidive glavne obvezne ove mjere bile bi : prava radnika na informacije, izvještavanje o plaći i revizija plaća.
Razlika u plaćama povećava se s godinama, kako se gradi karijera i rastu obiteljske obveze. Zbog manjih mogućnosti štednje i ulaganja, razlike se dodatno povećavaju i žene su u starosti u većem riziku siromaštva i socijalne isključenosti (razlika u mirovinama muškaraca i žena bila je oko 36 posto u 2017.godini). Svako smanjenje razlika u plaćama žena i muškaraca za 1% povećalo bi BDP za 0,1%.
Foto: Pixabay
Autor: Lana Marković, univ.spec.iur zaposlena u Belupu d.d.
