Dvoje ljudi počelo je raditi istoga dana u svibnju 2002., s istom prosječnom plaćom i istim mjesečnim uplatama u fond B kategorije u drugom mirovinskom stupu. Krajem kolovoza 2026. jedno od njih na mirovinskom računu ima 37.200 eura, a drugo 28.996 eura. Uplatili su isti iznos, istih dana. Razlikuje ih samo uspješnost fonda koji su odabrali.
Razlika od jednog do dva postotna boda godišnjeg prinosa na prvi se pogled ne čini velikom. Kroz četvrt stoljeća redovite štednje ona se pretvara u nekoliko mjesečnih plaća više na mirovinskom računu.
Što to znači za člana s prosječnom plaćom
Naš primjer: svaki mjesec 5 % bruto plaće uplaćivalo se u fond B kategorije u drugi mirovinski stup, ukupno 292 uplate do kolovoza 2026., zadnjeg mjeseca za koji je dostupna statistika, odnosno 16.854,50 eura. Budući da su uplate u svim fondovima jednake po iznosu i datumu, razlika u stanju računa proizlazi isključivo iz uspješnosti upravljanja fondom.
Na kraju kolovoza 2026. član Erste Plavog OMF-a kategorije B imao bi na računu 37.200 eura, što je 2,2 puta više od iznosa koji je uplatio. Kod ostalih fondova iste kategorije stanje računa kretalo bi se od 28.996 do 34.682 eura. Ušteđevina člana Erste Plavog bila bi dakle od 7,26 do 28,30 % veća, odnosno od 2.517 do 8.204 eura više..
Svi obvezni mirovinski fondovi (B kategorije) počeli su s radom istoga dana, u proljeće 2002., s jednakom početnom vrijednošću udjela od 100 kuna, odnosno oko 13,27 eura. Krajem listopada 2026. udjel Erste Plavog OMF-a kategorije B vrijedio je 61,08 eura, a udjeli ostalih fondova iste kategorije između 45,51 i 52,34 eura. Udjel Erste Plavog danas je, dakle, između 16,70 i 34,21 % vrjedniji.
Dugoročni rezultat važniji je od jedne godine
Erste Plavi OMF kategorije B djeluje od 2002. godine i ima najviši prosječni godišnji prinos od osnutka u svojoj kategoriji, 6,43 %. Prosječni godišnji prinosi ostalih fondova iste kategorije kreću se od 5,16 do 5,76 %. Taj je rezultat ostvaren konzistentno, kroz više od dva desetljeća i različite tržišne cikluse.
Od početka godine do kraja listopada 2026. Erste Plavi OMF kategorije A ostvario je prinos od 12,81 %, Erste Plavi OMF kategorije B 10,41 %, a otvoreni dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert 10,27 %, što su najviši prinosi u navedenim kategorijama. Isti fondovi prvi su i u posljednjih godinu dana (13,26 %, 11,14 % i 10,58 %), a od osnutka bilježe prosječne godišnje prinose od 8,84 %, 6,43 % i 6,32 %.
Ipak, jednogodišnji rezultat može biti snažno pod utjecajem tržišnog ciklusa. Članu nije najvažnije tko je prvi u jednom kratkom razdoblju, nego odgovara li fond njegovu horizontu, koliko je rezultat konzistentan kroz dulja razdoblja i razumije li razinu rizika koja je bila potrebna za ostvarenje prinosa. Višegodišnji prosjek daje više informacija o ponašanju strategije kroz različite cikluse, ali ni on nije prognoza.
Mirovina počinje prvim radnim danom
Mirovina nije događaj koji počinje onoga dana kada predamo zahtjev Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Briga o mirovini počinje prvim zaposlenjem: svakom mjesečnom uplatom doprinosa u drugi stup, svakim ostvarenim prinosom i svakom odlukom koju donesemo, ali i odlukom koju propustimo donijeti.
Prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj iznosi 1.552 eura, a prosječna starosna mirovina 721 euro. Mirovina, dakle, iznosi približno 46,46 % prosječne plaće; to je stopa zamjene, odnosno udio mirovine u prethodnom dohotku. Raspoloživi mjesečni prihod odlaskom u mirovinu pada za približno 53,54 %. U svakodnevnom životu to znači gotovo prepolovljen prihod, dok troškovi stanovanja, energije, hrane i prijevoza ne nestaju, a u starijoj dobi često rastu i zdravstveni izdaci.
Dodatni pritisak stvara dulji život. Očekivani životni vijek u Hrvatskoj od početka 1960-ih produžio se za više od deset godina i danas se kreće oko kasnih sedamdesetih godina, uz viši očekivani vijek žena nego muškaraca. Osoba koja ode u mirovinu sa 65 godina i živi do 85. treba financirati približno 20 godina bez plaće. Ako radni vijek traje oko 40 godina, svake dvije godine rada posredno financiraju približno jednu godinu u mirovini.
Tri stupa i kategorija prema životnoj dobi
Višestupna arhitektura služi diverzifikaciji rizika. Prvi stup ovisi o budućoj zaposlenosti, plaćama, zakonodavstvu i demografiji te daje temeljnu zaštitu. Drugi stup uvodi osobno vlasništvo i tržišnu kapitalizaciju, a treći omogućuje dobrovoljnu nadogradnju. U Hrvatskoj se za prvi stup izdvaja 15 % bruto plaće, za drugi 5 %, dok je treći dobrovoljan.
U drugom stupu član bira između kategorija A, B i C, koje nisu rang-lista od najbolje prema najlošijoj, nego različite investicijske strategije za različite faze života. Kategorija A može imati veću izloženost dionicama, a time i veći potencijal dugoročnog rasta, ali i veće kratkoročne oscilacije. Kategorija B uravnotežuje rast i stabilnost. Kategorija C usmjerena je na očuvanje kapitala i manju volatilnost, posebno kada se približava umirovljenje.
Osoba od 25 godina ima približno 40 godina do umirovljenja, a osoba od 55 godina oko 10. Pad tržišta od 15 % za njih nema isto značenje. Mlađa osoba ima više vremena za oporavak tržišta i nove uplate po nižim vrijednostima udjela, dok osoba pred umirovljenjem ima manje vremena i veći rizik da će joj sredstva trebati upravo nakon pada.
Ipak, od približno 29 milijardi eura u obveznim fondovima čak je oko 89 % u kategoriji B, oko 6 % u kategoriji A i oko 5 % u kategoriji C. Takva koncentracija odražava povijesni razvoj sustava, u kojem je kategorija B dugo bila standardni izbor ili automatski raspored. Ona sama nije dokaz da je ijedna kategorija pogrešna, ali otvara pitanje odgovara li struktura članstva dobi i vremenskom horizontu članova.
Aktivna odluka ne znači često mijenjati fond i reagirati na naslovnice. Znači razumjeti svoju kategoriju, pratiti rezultate društva koje upravlja vašom imovinom, provjeriti pravila prelaska i odlučivati na temelju životnog horizonta, a ne kratkoročnog straha ili euforije.
Treći stup: država nagrađuje i male uplate
Zaposlenik od 25 godina koji štedi 67 eura mjesečno do 55. godine, kada stječe pravo na isplatu, kroz 30 godina uplatit će ukupno 24.120 eura. Uz prosječan godišnji prinos od 5,73 %, prinosi i državna poticajna sredstva donijet će mu dodatnih 46.812 eura, pa će ukupna ušteđevina iznositi 70.932,65 eura. Ako sa štednjom počne deset godina kasnije, sa 35 godina, uz iste pretpostavke uštedjet će 33.629,74 eura, odnosno oko 37.000 eura manje.
Državna poticajna sredstva iznose 15 % uplaćenih doprinosa člana dobrovoljnog mirovinskog fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, a obračunavaju se na uplate do najviše 663,61 eura godišnje. Uplatom od 55,30 eura mjesečno ostvaruje se pravo na najviši iznos poticaja od 99,54 eura. Za uplate do 67 eura mjesečno, odnosno do 804 eura godišnje po zaposleniku, poslodavac je oslobođen plaćanja poreza na dohodak.
Za članstvo u dobrovoljnom mirovinskom fondu ne postoji dobna granica. Član može biti i dijete: roditelji već danas mogu uplaćivati u njegovo ime, a dijete također ostvaruje pravo na državna poticajna sredstva.
U 2026. godini ostvarili smo i najveći broj novih članova u otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima na tržištu. U ponudi imamo dva otvorena dobrovoljna mirovinska fonda: dinamičniji Erste Plavi Expert i konzervativniji Erste Plavi Protect. Za sve koji uplate obavljaju u posljednji trenutak kako bi ostvarili godišnja državna poticajna sredstva, uskoro ćemo omogućiti besplatne instant uplate putem aplikacije KEKS Pay.
Rezultati poslovanja mirovinskog fonda ostvareni u proteklim razdobljima ne predstavljaju indikaciju i nemaju nikakav utjecaj na buduće rezultate poslovanja mirovinskog fonda. Prinos mirovinskog fonda je postotna razlika između vrijednosti obračunske jedinice na dan izračuna prinosa i vrijednosti te jedinice na prvi dan promatranog razdoblja. Simulacija se temelji na stvarnim cijenama udjela i prosječnim bruto plaćama prema podacima DZS-a te pretpostavlja neprekidan radni staž bez promjene.
Tekst: Marta Meštrov, direktorica prodaje i marketinga, Erste Plavi
Foto: Magnific, privatna arhiva