Generacija Z obuhvaća skupinu koja dolazi nakon toliko popularnih milenijalaca i ona polako postaje dio poslovnog svijeta. Zbog odgoja kojeg obilježava digitalna povezanost i visoka tehnologija, oni na radno mjesto donose neke sasvim nove načine ponašanja, očekivanja i sklonosti. Što možemo očekivati?
1. Sve veća generacijska razlika
Ulazak generacije Z na radno mjesto povećava složenost upravljanja i rada među različitim dobnim skupinama, posebice s obzirom na činjenicu da više od 75% zaposlenika identificira vođenje multigeneracijskih timova i različita radna očekivanja između generacija kao velike izazove. Organizacije moraju dati prioritet generacijskom usavršavanju kako bi se osiguralo da ta razlika na poslu ne rezultira lošom komunikacijom, suradnjom i angažmanom.
„Potrebno je koristiti sinergiju koja nastaje spajanjem iskustava starijih i mlađih zaposlenika, ali zaista, ne samo u poveljama. Primjerice, kroz mentoring i obrnuti mentoring – gdje mladi uče od starijih i iskusnijih, ali i obrnuto“, naglašava HR menadžerica Đurđica Preočanin Korica.
2. Povećana želja za privatno-poslovnim balansom
Prema nekim istraživanjima, danas često spominjani burnout zahvatio je već 28% mladih zaposlenika. Radi se o povećanju od 7% u odnosu na starije generacije, donosi INC. Puno je veća vjerojatnost da će zaposlenici koji su doživjeli burnout odustati i zato će u sljedećem razdoblju biti ključno novoj generaciji osigurati mogućnost za ostvarivanje sklada između različitih životnih segmenata.
Đurđica smatra da se poslodavci moraju prilagoditi svojim zaposlenicima tako da ih – stave u središte.
„Na isti način na koji pristupaju svojim kupcima, istražujući njihove potrebe i odgovarajući na njih, organizacije trebaju istražiti i potrebe svojih zaposlenih i prilagođavati se njima. To bi primjerice bilo kreiranje radnog iskustva u kojem tehnologija i sustavi omogućavaju brži, učinkovitiji rad i komunikaciju, ali ne očekuju dostupnost zaposlenog 24 sata na dan. To zahtijeva jednostavne sustave prilagođene ljudima koji ne služe samo zadovoljavanju forme i regulative, već su tamo da bi kompanija i ljudi poslovali bolje, brže i etičnije. Teška utopija? Mislim da ne, ali zahtijeva investiciju vremena i resursa, a osim toga i postavljanje potreba zaposlenika u centar poslovanja.“
3. Ljudski element uz visoku tehnologiju
Iako je generacija Z prva potpuno digitalna generacija, ona prije svega na radnom mjestu želi – ljudski element. Štoviše, čak 72% pripadnika generacije Z u poslovnim prilikama preferira komunikaciju „licem u lice“. Jer tehnologija je nužna, ali ne i – dovoljna.
4. Razvijeni pristup učenju i razvoju
Ova generacija koja je mlađa od Googlea, rješavanju problema i razmjeni znanja pristupa znatno drugačije nego prethodne. Samostalan pristup učenju te različite digitalne platforme dio su vještina koje prepoznaju kao važne i na čijem razvoju intenzivno rade.
„Generacija Z nije pobornik dosadnih predavanja. Jedini način da ih zaista zainteresirate za klasičnu razmjenu znanja su radionice u kojima će maksimalno sudjelovati ili meetup-ovi gdje će netko od njihovih kolega podijeliti iskustvo u rješavanju nekog problema. Sve ostalo mogu saznati i sami putem računala u toplini svog doma“, smatra HR konzultantica i coacherica Jasna Rilović.
5. Video kao kanal za brendiranje
Pristup traženju posla kod ovih se mladih pojedinaca uvelike razlikuje od ponešto starijih generacija. Generacija Z o potencijalnom poslodavcu najviše se informira na YouTubeu i zato je on neophodan kanal za sve tvrtke koje žele privući talentirane pripadnike najnovije generacije zaposlenika. Jasna uočava stvarnu i postepenu promjenu u stavu i načinu komunikacije poslodavaca kad su u pitanju oglasi za posao.
“Polako se otkriva važnost video kanala u privlačenju novih zaposlenika. Oglasi za posao više se ne pripremaju u standardnoj pisanoj formi, već se prebacuju u drugačiju formu poput kratkih filmova, odnosno crtića.“
7. Feedback postaje jako važan
Svakodnevnu i višednevnu interakciju sa svojim nadređenima želi čak 40% pripadnika generacije Z. Češći i kvalitetniji feedback povećava mogućnost zadržavanja ovih radnika na određenom radnom mjestu. Povratne informacije dostavljene generaciji Z trebale bi biti brze i koncizne. Čak jedna rečenica ili emotikon ponekad će biti dovoljni.
„Ova generacija traži stalnu komunikaciju i povratnu informaciju i zato se sve više napušta model godišnjih razgovora u kompanijama. Oni žive prebrzo i žele znati sve, odmah i sada. Ući će vam u ured u svakom trenutku i tražiti odgovor na svoje pitanje. A odgovor će očekivati – jučer (jer sutra će imati već drugo pitanje). To ne znači da je nova generacija manje osjetljiva na kritiku, oni samo žele iskreno da im se odmah kaže ako nešto dobro nisu napravili. Ali, pohvalu vole primiti kao i sve ostale generacije. Možda čak i više“, ističe Jasna.
7. Prošireno značenje raznolikosti i uključenosti
Više od polovice pripadnika generacije Z smatra da je najvažnije raditi s ljudima različitog obrazovanja i različitih razina vještina, a dodatnih 20% misli da je najvažniji element tima raznolikost kultura.
„Nisu opterećeni predrasudama i time tko je čiji otac ili stric, već raznolikost prihvaćaju kao dodatnu vrijednost svog razvoja i učenja“, kaže Jasna.
Upravo ta raznolikost i uključenost potiču uspješnost tvrtke i inovacije, a predstavljaju i instrument u regrutiranju i zadržavanju talenata sljedeće generacije.
„Ono što mislim da ostaje konstanta i neće se promijeniti dok god smo homo sapiens, bez obzira na generaciju XYZ, važnost je izgradnje karaktera svake osobe, proaktivnosti, preuzimanja odgovornosti za sebe i svoj život, prihvaćanje i razumijevanje drugih i drugačijih i sinergija različitosti kako bismo dobili rezultat veći od zbroja individualnih inputa. To ostaje zadatak obitelji, škole i organizacija kako bi i generacija Z, baš kao i one prije nje, izrasla u sretne ljude“, zaključuje Đurđica.
Foto: Unsplash
