U cijeloj Europskoj Uniji žene su podzastupljene, kako općenito na tržištu rada, tako i u menadžmentu. To potvrđuju statistike poput one koja kaže da čak 31,1% zaposlenih žena radi na pola radnog vremena u usporedbi s 8,2% muškaraca. Ove se brojke posebice odnose na one žene s djecom. Također, žene češće na sebe preuzimaju odgovornost njegovanje članova obitelji, što rezultira poslovnom neaktivnošću kod 31% pripadnica „nježnijeg“ spola, dok kod muškaraca taj postotak iznosi 4,5%.
Procjenjuje se da ovaj nesrazmjer utječe, ne samo na uskraćivanje jednakih prava, nego i na gospodarski gubitak u iznosu od čak 370 milijardi eura godišnje. Iz tih razloga izglasana je nova EU direktiva o ravnoteži poslovnog i privatnog života koja postavlja viši minimum standarda.
Prednosti za sve uključene
Nova će direktiva donijeti pozitivne promjene za građane, ali i ekonomiju. Pomoći će zaposlenim roditeljima da ne moraju birati između obiteljskog života i karijere i dovesti do veće stope zaposlenosti žena, boljih prihoda i bržeg poslovnog napredovanja. Posljedično će se tako smanjiti spolne razlike u plaći i mirovini.
Više žena na tržištu rada povećat će raspoloživi fond talenata, a povećanje radne snage doprinijet će konkurentnosti. Tvrtke će uspješnije privlačiti i zadržavati radnike, a zaposlenici će manje izostajati s posla i biti više motivirani, što će dovesti do povećanja organizacijske produktivnosti. Demografski izazovi tako će se riješiti cjelovitim korištenjem ljudskih resursa.
Što to konkretno znači?
Trenutno ne postoji minimum europskog standarda kada je u pitanju očinski, ali i skrbnički dopust. Nova direktiva kaže kako će muškarci imati minimalno 10 dana plaćenog očinskog dopusta nakon rođenja djeteta, a odsad će postojati i pravo na četiri mjeseca dopusta po roditelju, od kojih su dva mjeseca neprenosiva s jednog roditelja na drugog.
Uvodi se i pravo na plaćeni dopust za zdravstvenu skrb o bližim srodnicima, odnosno zaposleni će imati pravo na pet radnih dana godišnje plaćenog dopusta za takve prilike. Također, svi zaposleni roditelji s djecom do 8 godina i svi njegovatelji imat će pravo i zatražiti kraće ili fleksibilno radno vrijeme te fleksibilnost na radnom mjestu.
“Nova EU direktiva značajan je korak naprijed za aktivnije uključenje očeva u brigu o djeci. Kao što znamo u Hrvatskoj, kao i u velikom broju zemalja EU, najveći dio rodiljnih i roditeljskih dopusta koriste majke. Inicijalni cilj direktive od početka je bio omogućiti bolju ravnotežu privatnog i poslovnog života prvenstveno zaposlenim ženama kako bi se paralelno mogle zapošljavati i napredovati kao muške kolege, odnosno njihovi partneri. Trenutni sustav je nepovoljan za žene jer im je pod utjecajem stereotipa i predrasuda smanjena mogućnost zapošljavanja i napredovanja. Time gube organizacije i cijelo društvo zbog nedovoljnog iskorištavanja raspoloživih talenata. Također, negativno se utječe na natalitet jer se obitelji zbog ograničenja na tržištu rada odlučuju na manji broj djece”, komentira Diana Kobas Dešković, začetnica MAMFORCE metode.
Promjena kulture – kada stiže?
Diana dodaje kako je u odnosu na inicijalne prijedloge konačna Direktiva je skromnijeg opsega, ali je ipak značajan korak naprijed.
“Direktivom se pomaže promjeni kulture u kojoj se briga za djecu smatra primarnom odgovornosti žena te omogućava očevima da ne doživljavaju osudu okoline i kolega ukoliko žele provesti vrijeme sa svojim djetetom. Osim toga, brojni su kognitivni i emocionalni benefiti aktivnog uključenja očeva uslijed čega odrastaju sretnija i zdravija djeca. Također, u pogledu brige za djecu je značajan pomak prema naprijed nova mogućnost za fleksibilnim radnim aranžmanima roditelja koji imaju djecu do 8 godina. Ovo je posebice značajno za zemlje poput Hrvatske koje nemaju razvijenu kulturu fleksibilnosti.”
Nova direktiva stupa na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU-a, a države članice imaju rok od tri godine unutar kojeg nova pravila ove direktive moraju unijeti u svoja zakonodavstva. Ipak, postoji li šansa da u Hrvatskoj promjene stignu i prije roka?
“Nadam se da će obzirom na važnost demografskog pitanja u zemlji, naši zakonodavci ubrzati donošenje novih zakonskih rješenja. Poslodavcima je to, s druge strane, prilika da bez obzira na zakonska rješenja samostalno počnu uvoditi prakse koje će uskoro postati zakonska obaveza te se time pozicioniraju na mapu odgovornih poslodavaca”, poručuje Diana.
Foto: Unsplash
