Prosječna starost žena koje po prvi puta postaju majke porasla je za 4 do 5 godina u SAD-u i Europi od kraja Drugog svjetskog rata, stoji na stranici University of Oxord. A paralelno s tim u istom se razdoblju povećao i stupanj obrazovanja kod žena.
Zbog toga se i pretpostavljalo kako žene odgađaju majčinstvo zbog obrazovanja, no novo istraživanje pokazalo je kako postoje i drugi razlozi. Naime, znanstvenici sa Sveučilišta u Oxfordu i dva sveučilišta u Nizozemskoj – Groningen i Wageningen vjeruju da imaju nove informacije o tome zašto žene o proširenju obitelji razmišljaju tek kasnije u životu.
Odgađanje majčinstva zbog obiteljskog okruženja žene
Za istraživanje su uzeli podatke iz Ureda za nacionalnu statistiku u Velikoj Britaniji za žene koje su rođene između 1944. i 1967. godine i pratili kakvu je ulogu imalo obrazovanje na reproduktivno ponašanje.
Žene koje su postale majke nakon 1960. godine, odgađale su majčinstvo u prosjeku za oko 2,7 godina u odnosu na žene koje su postale majke prije kraja Drugog svjetskog rata. Izračunali su i kako je za svaku dodatnu godinu obrazovanja, nakon 12 godina odgođeno majčinstvo u prosjeku za 6 mjeseci.
Isto tako, obiteljsko okruženje bio je jedan od ključnih faktora odgađanja majčinstva. Odnosilo se to upravo na kombinaciju genetskog, ekonomskog i društvenog faktora kod žena. Obrazovanje je pak utjecalo na odgodu za samo 1,5 mjesec u odgodi od 6 mjeseci.
Dakle, odgađanje majčinstva zbog karijere je nepotrebno. Mnoge žene su uspjele uskladiti karijeru i privatni život. Iako kasna trudnoća donosi mnogo prednosti – jedan je od faktora duljeg životnog vijeka, a trudnoća nakon 35. godine utječe i na mentalno zdravlje te sprječava gubitak pamćenja kasnije u životu, ona može imati i negativne posljedice i za majku i bebu. A osim toga, plodnost kod žena s godinama opada.
Foto: Pexels