Na Dan planeta Zemlje 2024., Služba za klimatske promjene programa Copernicus je u suradnji sa Svjetskom meteorološkom organizacijom UN-a (WMO) objavila godišnje izvješće o stanju klime u Europi. U izvješću se iznose znanstveni podaci i analiza stalnog zabrinjavajućeg porasta temperature i klimatskih promjena diljem Europe.
Zašto se brinuti? Zbog zdravstvenih, ali i gospodarskih razloga
2023. bila je rekordno najtoplija godina, s porastom broja dana ekstremnog toplinskog stresa i toplinskih valova. Povišene temperature povećale su učestalost i ozbiljnost ekstremnih vremenskih uvjeta kao što su suše, poplave i šumski požari. Razine oborina 2023. bile su 7 posto iznad prosjeka, čime su se povećali rizici od poplava u mnogim područjima Europe.
Prosječna temperatura površine mora diljem Europe bila je najviša zabilježena. U izvješću se ističu i učinci klimatskih promjena diljem Europe, posebno gospodarski gubici uzrokovani poplavama i učinci toplinskog stresa na zdravlje.
Pročitajte više: Hoće li održivost konačno dovesti žene u uprave?
Za buđenje svijesti nije dovoljan samo jedan dan planeta Zemlje
Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a temperature rastu dvostruko brže od prosječne globalne stope, kako je istaknuto u europskoj procjeni klimatskih rizika. U današnjem europskom izvješću o stanju klime još se jednom naglašava potreba da Europa postane klimatski neutralna i otporna na klimatske promjene te da ubrza prelazak na čistu energiju i primjenu mjera za obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost.
EU je predan postizanju klimatske neutralnosti do 2050. te je postigao dogovor o ciljevima i zakonodavstvu za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. Komisija je u travnju 2024. objavila Komunikaciju o tome kako učinkovito pripremiti EU za klimatske rizike i izgraditi veću otpornost na klimatske promjene.
U njoj se opisuje kako EU i njegove države članice mogu bolje predvidjeti, razumjeti i ublažiti sve veće klimatske rizike. Osim toga, pokazuje se kako pripremiti i provesti političke mjere kojima se spašavaju životi, smanjuju troškovi i štiti blagostanje u cijeloj EU.
Iz sektorske perspektive Komisija iznosi konkretne prijedloge za djelovanje u šest glavnih područja: prirodni ekosustavi, voda, zdravlje, hrana, infrastruktura i izgrađeni okoliš te gospodarstvo. Provedba postojećeg zakonodavstva EU-a važan je preduvjet za uspješno upravljanje rizicima u mnogim od tih područja.
Foto: Canva
