Claudia Goldin prva je žena koja je potpuno samostalno dobila Nobelovu nagradu za ekonomske znanosti i to za svoj rad u kojem se bavi temom uloge žena na tržištu rada. Osvojiti Nobela u ovoj kategoriji do sad je pošlo za rukom samo dvjema znanstvenicama koje su ju dijelile s muškim kolegama. U radu, za koji je nagrađena prestižnom Nobelovom nagradom, istražila je ključne pokretače rodne razlike na tržištu rada te pružila prvi sveobuhvatni prikaz ženskih zarada i sudjelovanja na američkom tržištu rada kroz stoljeća. Trenutno ova 77-godišnjakinja predaje povijest tržišta rada na Harvardu.
Cijelu karijeru posvetila pitanjima žena
Prema Europskom institutu za rodnu ravnopravnost, zaposlene žene u prosjeku zarađuju 13 posto manje od muškaraca za obavljanje istog posla. Tajnost plaća dodatno pomaže prikriti nejednakosti. Niže plaće posljedično dovode do manje socijalne zaštite žena, manjih mirovinskih prava i drugih socijalnih naknada. Mirovine žena su 37 posto niže od mirovina muškaraca. Žene rade i duže stanke u karijeri zbog obitelji te se češće odlučuju na part-time poslove. Ovo su samo neki od pokazatelja kako ravnopravnost spolova kao socijalni konstrukt ima stvarne posljedice na živote žena diljem svijeta. Baš tim temama bavi se ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za ekonomske znanosti.
Istraživanja Claudije Goldin pokrivaju širok raspon tema. Od ženske radne snage, rodnog jaza u primanjima i nejednakosti u prihodima do tehnoloških promjena, obrazovanja i imigracija. Većina njezinih istraživanja tumači sadašnjost kroz leću prošlosti, odnosno istražuje podrijetlo aktualnih pitanja rodne ravnopravnosti koja izazivaju zabrinutost, stoji u njezinoj biografiji.
U nagrađenom radu pružila je cjeloviti povijesni prikaz sudjelovanja žena na tržištu rada koji nije uvijek imao uzlaznu putanju, već tvori oblik slova U, objašnjavaju na službenoj stranici Nobelove nagrade. Prikazala je da su žene i dalje globalno podzastupljene i da, kada rade, zarađuju manje od muškaraca. Pretražila je arhive i prikupila podatke iz SAD-a kroz više od 200 godina. To joj je omogućilo da pokaže kako i zašto su se rodne razlike u zaradama i stopama zaposlenosti mijenjale kroz vrijeme.
Pročitajte više: Stručnjakinja samoinicijativno istražuje femicid. Predstavila interaktivnu mapu
Kontracepcijske pilule otvorile nove mogućnosti
Goldin pokazuje da se sudjelovanje udanih žena na tržištu smanjilo s prijelazom s agrarnog na industrijsko društvo u ranom 19. stoljeću. Tu žene gube svoju financijsku neovisnost, ali je njihovo sudjelovanje opet počelo rasti s rastom sektora usluga u ranom 20. stoljeću. Goldin je objasnila ovaj obrazac kao rezultat strukturalnih promjena i evoluciju društvenih normi u vezi s odgovornostima žena prema kući i obitelji.
Tijekom 20. stoljeća razina obrazovanja žena rasla je i u nekim zemljama s visokim dohotkom sada je postala viša nego kod muškaraca. Većoj razini obrazovanja doprinijele su i kontracepcijske pilule zbog novih mogućnosti za planiranje karijere. Unatoč tome te modernizaciji i gospodarskom rastu, godinama su se razlike u primanjima između žena i muškaraca jedva smanjivale.
Goldin u svom radu objašnjava da je jedan od razloga to što se obrazovne odluke koje utječu na cjeloživotne karijerne prilike donose u relativno mladoj dobi. Ako su očekivanja mladih žena oblikovana iskustvima prethodnih generacija, na primjer njihovih majki koje se nisu vraćale na posao dok djeca nisu odrasla, tada će razvoj biti spor.
Žene za isti posao dobivaju manje novca
Njezino istraživanje iznimno je važno jer povijesno gledano, veći dio rodnih razlika u primanjima mogao bi se objasniti razlikama u obrazovanju i izboru zanimanja. Međutim, Claudia Goldin je pokazala da je većina razlika u zaradi između muškaraca i žena u istom zanimanju uvelike nastaje rođenjem prvog djeteta.
“Razumijevanje uloge žena na tržištu rada važno je za društvo. Zahvaljujući revolucionarnom istraživanju Claudije Goldin, sada znamo mnogo više o temeljnim čimbenicima i o kojim preprekama možda treba razgovarati u budućnosti”, rekao je Jakob Svensson, predsjednik Odbora za Nobelovu nagradu u ekonomskim znanostima.
Pročitajte više: 4 od 6 Nobela idu ženama! Jedna u zatvoru, druga istražuje žene na tržištu rada…
Claudia Goldin se kroz cijelu svoju karijeru bavi istraživanjima vezanim uz žene i preprekama s kojima se one susreću. I prije ovog rada nagrađenog Nobelom bila je najpoznatija po svojem povijesnom radu o ženama u američkom gospodarstvu. Njezini najutjecajniji radovi u tom području bavili su se poviješću ženske potrage za karijerom i obitelji, obrazovanju, utjecajem kontracepcijske pilule na odluke žena o karijeri i braku, ženskim prezimenima nakon udaje kao društvenim pokazateljem, razlozima zbog kojih su žene većinom studenti na preddiplomskim studijima, te novim životnim ciklusom ženskog zapošljavanja.
Još 1990. objavila je knjigu naziva “Razumijevanje rodnog jaza: ekonomska povijest američkih žena”. Bilo je to utjecajno istraživanje o tome kako se nejednakost u plaćama razvijala u posljednjih 250 godina, a odlučujuća razlika u modernom dobu bila je među parovima kada su prvi put dobili dijete. Izjavila je da su na gubitku i muškarci i žene jer se muškarci odriču vremena s obitelji, a žene karijere.
Foto: Canva / Harvard
