Moje malo zlato naziv je linije bezglutenskih pekarskih proizvoda koju je zajedno sa svojim suprugom prije nekoliko godina pokrenula Ivana Žorž, poduzetnica sa bogatim iskustvom u području razvoja inovativnih projekata.
Pod geslom Bez glutena bez problema, Ivana i njezin tim razvijaju sve veću ponudu proizvoda koji su nedostajali na hrvatskim policama.
Iskustvo rada s poduzetnicima kao inspiracija za vlastiti poduzetnički projekt
Svoju karijeru započela je u Poslovno-inovacijskom centru Republike Hrvatske, državnoj investicijskoj kompaniji koja se bavila poticanjem tehnologijskog razvitka Republike Hrvatske.
Bila je zadužena za praćenje budućih politika i trendova kako bi se u skladu sa dugoročnim razvojnim politikama Republike Hrvatske radilo na razvoju strateških projekata koji su se zatim prijavljivali na različite programe Europske Unije.
„Osam godina rada u BICRO-u provela sam u inovativnom i tehnološki inspirativnom okruženju koje je značajno utjecalo na mene“, započela je.
Nakon spajanja Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST) i Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske (BICRO), nastala je jedinstvena Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, gdje je preuzela funkciju ravnateljice Sektora za razvoj i podršku korisnicima.
„Kroz cijeli svoj radni vijek imala sam tu sreću da sam bila okružena sa ljudima koji su bili voljni riskirati i otvarati nove prilike u industrijama i tehnologijama koje nisu sveprisutne, primarno u Hrvatskoj, ali i na širem području.“
Dugogodišnji razvoj savršenog proizvoda
Prije četiri godine sa suprugom je započela razvoj pekarskih proizvoda. Od samoga početka odlučili su se odmaknuti od standardne ponude i fokusirati se na proizvode dodane nutritivne vrijednosti.
„Nismo bili zadovoljni sa standardnom ponudom brašna i različitih sastojaka koji su bili dostupni na hrvatskom tržištu sirovina te smo težili sastojcima koji omogućavaju kvalitetniji nutritivni unos u ljudski organizam“
Započeli su od premise da je kruh namirnica koju na svakodnevnoj bazi unosimo u naš organizam. Taj pristup vrlo brzo ih je odvukao u bezglutensku proizvodnju.
„Okružili smo se tehnolozima koji poznaju tu problematiku i s ljudima koji su željni i voljni razvijati kvalitetne proizvode“, ispričala je.
Proces pripremanja proizvoda za tržište potrajao je dvije, tri godine za vrijeme kojih su testirali različite mješavine sve dok nisu došli do proizvoda za koji su smatrali da kvalitetom ispunjava zadanji cilj. Prvi proizvod bio je kruh Sjeme koji sadrži 40 posto sjemenki i nutritivno je najbogatiji kruh u njihovoj ponudi.
„Naš kruh Sjeme definitivno je broj jedan što se tiče sastava, prodaje i naše osobne konzumacije“, istaknula je Ivana.
Financijski dio poslovanja je uvijek izazovan
Uloženo je puno vremena za obrazovanje u toj tematici, zatim u razvoj samoga proizvoda, nakon čega je uslijedilo definiranje sustava certificiranja te ispitivanje proizvoda na fakultetima i na Zavodu za javno zdravstvo.
Bez obzira na činjenicu da se profesionalno bavila podrškom razvoja poduzetništva, priznala je kako je ipak bilo drugačije kada se sama našla u toj situaciji.
„U onom momentu kad smo naivno mislili da je proizvod gotov i spreman za tržište, ispostavilo se da bila potrebna još cijela godina za rješavanje pitanja poput pakiranja i deklaracija“, rekla nam je.
Što se tiče financijskog aspekta poslovanja, početni kapital za pokretanje posla osigurali su sami.
„Od početka se financiramo isključivo samostalno, iz osobnog kapitala same tvrtke. Međutim, obzirom da se bavim europskim projektima, bilo bi ludo da nisam potražila izvor financiranja i iz tih fondova.“
Budući da ulaze u novi investicijski ciklus u ovome trenutku pripremaju projektne prijave za financiranje iz EU fondova. Ipak, Ivana nije zadovoljna onime što oni pružaju.
„Nažalost, što se tiče financiranja mikro i malih poduzetnika, fondovi su dosta kompleksni i nisu najbolje pogođene njihove potrebe“, požalila se.
Naš je organizam bombardiran velikom količinom glutena
Danas se sve više može čuti o namirnicama koje ne sadrže gluten. Upitali smo Ivanu zašto takav odabir prehrane postaje sve popularniji.
„Mislim da je ljudima koji su na bezglutenskoj prehrani dosta teško upravo zato što ih se povezuje sa nekakvom pomodnošću i pojmom popularno.“
Oni su često zbog tog izbora izvrgnuti podsmijehu, a ne radi se o hiru, nego često o nužnoj zdravstvenoj potrebi.
„Priča sa glutenom je vrlo ozbiljna priča iz razloga što izaziva ozbiljne zdravstvene tegobe ljudima koji su alergični, intolerantni ili u konačnici ne mogu uopće podnijeti gluten“, naglašava.
Gluten je protein koji se nalazi u većem broju žitarica. Međutim, problem koji se dogodio s glutenom očituje se kroz povijesni razvoj pšenice kao sirovine za pekarsku proizvodnju.
Mitovi o bezglutenskoj prehrani trebaju postati stvar prošlosti
„Obzirom da je došlo do značajnih agrotehničkih upliva u razvoj i preradu pšenice, ona je promijenila svoj sastav. Brašno koje sada dobivamo nutritivno nema nikakve veze sa onim kakvo je nekad bilo“, pojašnjava Ivana.
S druge strane, gluten se kao protein počeo masovno koristiti zbog njegovog svojstva ljepljivosti koja omogućuje povezivanja sastojaka. Koristi se u velikom broju aditiva tako da ga se može naći ne samo u prehrambenoj industriji, nego i u mnogim drugima, od farmaceutike pa sve do kemijske i kozmetičke industrije.
Riječ o jednom velikom spoju koji organizam teško procesuira, a konzumacija pekarskih proizvoda na dnevnoj bazi značajno je porasla.
„Danas je ljudski organizam bombardiran velikom količinom unosa glutena, ne samo kroz pekarske proizvode, nego općenito kroz procesuirane namirnice i proizvode drugih kategorija“, ističe.
Organizam se tako „zagađuje“ i reagira u obliku intolerancije, alergijskih reakcija i u najtežem obliku, celijakije.
„Bezglutensku prehranu ja ne bih nazvala pomodnošću nego jednom okrutnom realnošću koja se događa čovjeku u ovom industrijaliziranom dobu u kojem živimo.“
Kada se govori o bezglutenskoj prehrani, to ne označava samo pekarsku proizvodnju, nego općenito način prehrane.
„Treba razbiti mit da je bezglutenska prehrana skupa i teško provediva. Ona samo osigurava da obraćamo pažnju na ono što jedemo, a ne da mehanički u prolazu gladni uđemo u bilo kakvu prodavaonicu i kupimo nešto prvo što nam prvo dođe pod ruke“
Današnji način života zahtijeva da provodimo dosta vremena izvan svog doma i zato su svi orijentirani na gotove proizvode.
„Bezglutenska prehrana tjera vas da stanete i promislite. To ne znači da vi morate kupovati nešto puno drugačije od normalne prehrane, nego od vas traži da se potrudite i skuhate“, naglašava.
Dostupni u cijeloj Hrvatskoj
Prvu priliku pružio im je Konzum još 2016. godine kada su u nekoliko zagrebačkih prodavaonica dobili priliku da predstave svoje proizvode. Pored kruha Sjeme, proizveli su i Muffin kao prvi slatki proizvod kojeg su s vremenom kupci, posebice djeca, jako zavoljeli.
„Proizvode bez glutena dosta je teže proizvesti zato jer su to proizvodi drugačiji od onih na koje smo svi mi navikli. Gluten je sastojak koji daje određenu prhkost proizvodima, tako da je bez njega problematično dobiti proizvod koji je zadovoljavajuće teksture i okusa.“
Ubrzo su se pokazali kao partner od povjerenja te su vrlo brzo krenuli s prodajom u cijeloj Hrvatskoj. Povezali su se sa Sparom, a zatim su krenule suradnje i s drugim trgovačkim kućama poput Studenca i Jadranke.
„Dostupni smo u cijeloj Hrvatskoj, što ljudima jako puno znači. Vrlo često dobivamo poruke od kupaca i zadovoljni smo činjenicom da im možemo odgovoriti kako su naši proizvodi dostupni u njihovom gradu“, ističe.
Kroz razvoj poslovanja puno su naučili od povratnih reakcija kupaca prema kojima prilagođavaju svoj kruh u kontekstu gramaže, plasmana i sličnih stavki, a i sami kontinuirano uče, razvijaju nove proizvode i otvaraju nove proizvodne linije.
Konkurenciju čine samo lokalni proizvođači
U kontekstu konkurencije, postoji veći broj proizvođača u Hrvatskoj koji su se odlučili na bezglutensku proizvodnju, ali riječ je o lokalnim proizvodnjama. Ponosni su na to što su hrvatski proizvođač koji je jedini dostupan u cijeloj Hrvatskoj.
Kada su započeli svoj projekt 2014. godine bezglutenska ponuda u Hrvatskoj bila je isključivo vezana uz proizvode koje se moglo kupiti u dućanima kao dehidrirani proizvod pakiran u specijalnim atmosferama. Moje malo zlato pozicionira se kao svježi kruh i ne nalazi se na bezglutenskim policama na kojima su proizvodi sa višemjesečnim rokom trajanja.
„Mi nudimo svježe pečeni pakirani kruhi stoga smo na prvu tražili da budemo pozicionirani na svježem kruhu. On je pakiran i kao takav u potpunosti zaštićen od kontaminacije od drugih pekarskih proizvoda“.
Odgovornost i posvećenost baza su uspješnog rezultata
S obzirom da ima iskustvo rada u javnom sektoru, a sada i u privatnom, upitali smo Ivanu o razlikama u poslovanju između jednog i drugog područja.
„Što se mene osobno tiče, nema neke velike razlike u radu u javnom i privatnom sektoru. Naime, ako želite pristupiti svom poslu odgovorno i u potpunosti posvećeno, nebitno je gdje radite“, poručuje.
Ipak, primijetila je jednu zanimljivu razliku.
„Radeći u državnoj službi početkom mjeseca s jednom dozom ležernosti možete iščekivati svoju plaću, dok se u privatnom sektoru broji svaka kuna kada se plaća treba isplatiti.“
Ističe kako je potrebno biti siguran u kontekstu financijskog upravljanja poslovanjem. Pravovremeno podmirivanje obaveza osigurava bolje funkcioniranje poslovnog ekosustava. U takvim okolnostima stvaraju se i prijateljski odnosi sa suradnicima i dobavljačima od kojih se tada može očekivati da će za vas napraviti iskorak. Baš kao i vi za njih.
U svome sada već bogatom poslovnom iskustvu, Ivana je naučila kako je vrlo bitno okružiti se kvalitetnim ljudima i ljudima koji donose znanje koje mi sami nemamo. Također, potrebno je stvarati partnerski odnos između svih dionika, i što je najvažnije, bitno je vjerovati u svoju ideju.
„Treba vjerovati u svoj proizvod i bez obzira na jako puno prepreka u razvoju svog poslovanja, ako vi imate vjeru u to što radite i besprijekorni ste u razvoju i plasmanu svoga proizvoda, sve te nedaće na koje nailazite na putu, daleko je lakše prebroditi“, poručila je.
Foto: privatna arhiva Ivane Žorž
