Kako se nositi s potresom?

Svatko se s potresom nosi na svoj način. Naš psihološki odgovor na potres ovisi o mnogo faktora – našim psihološkim obrambenim mehanizmima, prethodnim životnim iskustvima, bazičnoj otpornosti na stres, situaciji u kojoj smo se našli kada se potres dogodio, šteti koja je nastala, kao i realnoj opasnosti kojoj smo bili ili smo još uvijek izloženi.

Psihološki odgovor na potres

Kakav god da je vaš psihološki odgovor ili odgovor vaših najbližih na potres, prvenstveno ga pokušajte prihvatiti bez osuđivanja ili želje za trenutačnom promjenom. Prihvaćanje je prvi korak oporavka. Neki reagiraju tako da se odmah pokrenu i krenu u akciju – na taj način oslobađaju emocije, pomažu sebi i drugima – bore se. Neki reagiraju tako da se smrznu i osjećaju preplavljeno i nemaju se snage pomaknuti. Osjećaju se bespomoćno, izgubljeno, zbunjeno i preplavljeno. Neki reagiraju bijegom, tako da satima nakon potresa nisu u stanju vratiti se u svoje domove, bez obzira na to što ne postoji realna opasnost od urušavanja. Neki pak potiskuju emocije ili ih otpuštaju kroz različite vrste humora i sarkazma. Svatko ima svoj način. 


Pročitajte više: Kako se ponašati za vrijeme potresa i što spremiti u ruksak?


Ako se vaš način upravljanja situacijom i stresom razlikuje od načina upravljanja vaših najbližih, nastojte ga prihvatiti, makar ga ne razumijete. U toj situaciji ne pomažu rečenice: „Ajde se smiri, pa nije to ništa.“. „Ne mogu vjerovati da si još uvijek vani ili u automobilu.“; „Što se toliko bojiš, pa ostali smo živi i zdravi“ i slično. Nakon što smo prihvatili kako svatko ima svoju razinu psihološke otpornosti na potres, pitanje je kako si možemo pomoći, bez obzira u kakvom se stanju trenutno nalazimo. U nastavku nekoliko prijedloga

Nastojte fizički istresti nakupljeni stres iz tijela

Pomaknite tijelo – istegnite se, poskočite nekoliko puta. Protresite svaki dio tijela: ruke, glavu, trup i noge. Nakon toga opustite glavne mišiće u tijelu na način da usmjerite pažnju na svaki mišić i uz izdah ga pokušajte opustiti. Opustite stopala, listove, mišiće natkoljenice, stražnje lože, zdjelicu, mišiće stražnjice, trbuh, područje prsnog koša, leđa, ruke, vrat glavu. Ako vam pomaže, možete si rukom izmasirati svaki dostupan mišić u tijelu. Zijevnite nekoliko puta jače i pokušajte opustiti vilicu, područje oko očiju, ušiju i tjeme. Ako vam se prilikom opuštanja dogode određene senzacije u tijelu – propustite ih. Ako se krenete tresti, dozvolite si podrhtavanje – na taj način tijelo otpušta zarobljenu energiju i to je pozitivna reakcija. Ako vam se pokrenu emocije, pustite ih van – isplačite se ili vrisnite ako imate potrebe. Osjećate li se jako nesigurno, zamolite nekog da bude uz vas kako biste se osjećali sigurnije. Zagrlite sami sebe ili uzmite u ruke deku ili jastuk i pokušajte u rukama osjetiti sigurnost. Pri tome pazite da slobodno i mirno dišete. Ostanite neko vrijeme u tom položaju. Ako je uz vas draga osoba i to vam odgovara, možete je zamoliti da vas zagrli. Nastojte se u zagrljaju opustiti.


Pročitajte više: Smještaj za stradale i oštećene u potresu na jednom mjestu!


Prakticirajte trbušno disanje

Nakon što ste istresli iz tijela nakupljeni stres, sjednite u miru i pokušajte disati iz trbuha. Postavite jednu ruku na vaš trbuh, drugu na prsni koš i nastojte udahnuti tako da udahnete kroz nosnice i trbuh ispunite sa zrakom dok prsni koš ostaje miran i nepomičan. Nakon što ste udahnuli zrak u trbuh i pri tome primijetili kako se sa svakim udahom trbuh pomiče prema van, izdahnite zrak iz trbuha i primijetite kako sa svakim izdahom trbuh pomiče prema unutra i iz njega istiskujete zrak. Možete zamisliti kako sa svakim udahom napuhujete balon u trbuhu, a sa svakim izdahom ga ispuhujete. Nastojte ne disati preduboko, već vašim prirodnim tempom kako vam se ne bi zavrtjelo u glavi i neka vam izdah bude dva puta duži od udaha. Radite ovu vježbu 2-3 puta dnevno po 10 minuta ili svaki puta kada osjetite napetost i stres.

Racionalizirajte situaciju

Nakon što ste umirili fizičke reakcije organizma, pokušajte objektivno sagledati situaciju. Provjerite je li vaša zgrada ili kuća građena prema propisima i koliku jačinu potresa može izdržati. Primjerice, ako živite u Zagrebu, geolozi seizmotektoničari procjenjuju da seizmogeni potencijal seizmogene zone Sjevernog medvedničkog rasjeda, može prouzročiti potres maksimalno očekivane magnitude koja se procjenjuje na oko 6.5 (po Richteru) (izvor).

Objektivno procijenite sigurnost objekta u kojem se nalazite. Nakon potresa u Skoplju godine 1963, čitavo područje bivše Jugoslavije podijeljeno u deset potresnih zona, slijedom geomehaničkih karakteristika tla. Zagreb se nalazi u 8. i 9. potresnoj zoni, a prilikom proračuna gradnje, uzimalo se za jedan stupanj više. Stoga, ako je vaš objekt izgrađen nakon te godine prema važećim propisima, velika je vjerojatnost kako se neće urušiti. Danas smo uz naše uveli i europske norme, tako da su sve nove zgrade jako sigurne. One mogu izdržati potrese od 7 stupnjeva po Richteru. Ako je vaša zgrada ili kuća sagrađena ranije ili mimo propisa, provjerite što možete učiniti da se zaštitite ili ako je izvedivo razmislite o privremenom alternativnom smještaju, što vrijedi i ako vam je zgrada oštećena od potresa i nesigurna za stanovanje. U svakom slučaju naoružajte se činjenicama, a ne panikom.

Pripremite plan u slučaju idućeg potresa

Ako unaprijed imate plan što ćete činiti, to vam može umiriti psihu. Pronađite mjesto u stanu koje je najsigurnije u slučaju idućeg potresa i vizualizirajte što ćete učiniti. Tijekom trajanja potresa nastojte ostati mirni i minimalno se pomaknite do jednog od sigurnih mjesta u stanu: čvrsti stol, dovratnik ispod čvrstog nosivog zida ili pored kreveta. Odmaknite se od prozora, staklenih vitrina i polica s kojih mogu pasti predmeti. Zapamtite: većina ljudi se ozljedi uslijed panike, a ne urušavanja. Stoga napravite unaprijed plan i držite ga se.

Smanjite izloženost negativnim vijestima i paničnim porukama

Usmjerite svoje misli na vaš krug utjecaja. Ako možete pomoći drugima, pomozite. Ako ne možete, zaokupite svoju pažnju nekim aktivnostima – počistite stan ili kuću, učinite nešto korisno i pokušajte što se što više vratiti svojim rutinama. To vam može pomoći psihološki se umirite.


Pročitajte više: Ako trebate psihološku pomoć, ovo su brojevi koje možete zvati! Ne ustručavajte se!


Okružite se dragim ljudima i tražite pomoć ako vam je teško

Nazovite vama drage ljude, podijelite kako se osjećate, tražite podršku. Ako vam niti to ne pomogne, tražite stručnu podršku – trenutno velik broj psihoterapeuta volontira i na raspolaganju je onima kojima je teško. Na Facebook stranici –  Stručna psihološka pomoć – pomozimo jedni drugima, preko 20 psihologa, psihoterapeuta, socijalnih pedagoga i psihoterapeuta u edukaciji ostavili su svoje kontakte i brojeve telefona. Ne libite se tražiti pomoć

I za kraj, mi ljudi smo puno otpornija bića nego što mislimo da jesmo. Kroz povijest smo svašta preživjeli, pa ćemo i trenutnu situaciju. Dozvolite vašem tijelu i psihi da se prilagode. Uzmite si vremena koliko vam je potrebno i idite tempom kojim osjećate da možete. Normalno je da je vaš živčani sustav trenutno podražen, normalno je da ste uznemireni i da se osjećate nestabilno. Budite empatični i brižni prema sebi i drugima. Uz podršku i vrijeme, pronaći ćete svoj način prilagodbe. Ako i nakon nekoliko dana ili tjedana osjećate kako nema poboljšanja, potražite stručnu pomoć.

Autor: Mirta Fraisman Čobanov, Psihoterapeut & leadership coach, Partus akademija

Foto: Privatna arhiva, Unsplash/Christan Newman

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

raspored u hladnjaku

Evo kako pravilno složiti hladnjak: Raspored namirnica štedi prostor i novac

Ako svoje namirnice poslažete na ispravan način u hladnjak mogli biste na kraju mjeseca uštedjeti na računima za energiju. Također, mjesto...
- Advertisment -