U posljednje vrijeme razni novinski napisi su aktualizirali temu pogrešaka u financijskim podacima trgovačkog društva. Kao i na hrvatskom jeziku, od presudne je važnosti utvrditi jesu li se takve pogreške dogodile nenamjernim odnosno nepažljivim postupanjem s podacima ili upravo suprotno, uslijed unaprijed planiranih radnji s ciljem zavaravanja javnosti.
Nepažnja ili planirana radnja?
Lately, the media has been drawing our attention to the topic of misstatements in the company’s financials. As in Croatian, it is of crucial importance to establish whether such misstatements occurred as a result of inadequate or negligent data recording or conversely, due to carefully previously planned actions aimed at misleading the public.
MISSTATEMENT DUE TO ERROR may occur in various instances e.g. inadvertently taking an expense to the wrong account or incorrectly applying accounting principles.
Example: “We made an error and booked the advertising expense as an amortization expense.”
(Nenamjerna) POGREŠKA u financijskim izvještajima može nastati u raznim situacijama primjerice nepažljivim pogrešnim knjiženjem troška ili neispravnom primjenom računovodstvenih načela.
Primjer: „Napravili smo pogrešku i knjižili trošak oglašavanja kao trošak amortizacije.“
MISSTATEMENT DUE TO FRAUD is a result of actions such as falsification or alteration of accounting records or financial statements i.e. a purposeful producing of deceptive data.
Example: “The company has intentionally booked a lower allowance for bad debt than is deemed reasonable by normal estimation methods.”
(Namjerna) POGREŠKA u financijskim izvještajima je rezultat radnji kao što su krivotvorenje ili mijenjanje računovodstvenih podataka ili financijskih izvještaja primjerice svrsishodno produciranje lažnih podataka.
Primjer: „Društvo je svjesno knjižilo niže rezervacije za loš dug nego što se smatra razumnim s obzirom na uobičajene metode procjene.“
Curiosity:
OMISSION is a type of misstatement which, unlike recording accounting information in a wrong (un)intentional way, refers to completely omitting i.e. failing to disclose the relevant data.
Example: “The company was aware of the fact that its largest customer was getting ready to close down but failed to disclose that fact.”
Zanimljivost:
PROPUST također predstavlja vrstu pogreške, no za razliku od pogrešnog bilježenja računovodstvenih podataka (ne)namjernim postupanjem, odnosi se na ispuštanje relevantnih podataka odnosno ne prikazivanje takvih podataka javnosti.
Primjer: „Društvo je bilo upoznato s podatkom o prestanku poslovanja svog najvećeg klijenta, no propustilo je objaviti taj podatak.“
Foto: 123rf
Izvori: www.dummies.com
