Današnji tempo života svakodnevno nas suočava s dvije glavne fronte. Od 9 do 17 traje borba u radnome okruženju, a nakon toga prelazimo na domaći teren gdje nas čekaju kućanske obaveze, partner i djeca sa svojim potrebama. Bez obzira na raspodjelu snaga i obaveza, u kući ipak najveći teret pada na zaposlene žene.
Najveći stres predstavlja prvih petnaest minuta nakon povratka kući
Izazovi su utoliko veći kad iza sebe imate loš dan kojega prvo treba “probaviti” kako bi se uhvatili u koštac s kućnim obavezama i članovima obitelji. Poslovni trener Ed Batista u članku za Harvard Business Review kaže kako za većinu zaposlenih parova najveći stres u toku dana ne predstavlja posao nego im je najveći izazov prvih petnaest minuta nakon povratka kući. Prođe li taj osobni susret na kraju dana u pozitivnoj atmosferi, to će na oba partnera djelovati opuštajuće, lakše će naporan dan ostaviti iza sebe, posvetiti se jedno drugome, djeci i pripremama za novi dan.
No upravo je tih prvih 15 minuta često najkritičnije, osobito ako u susret unesemo frustracije, nervozu i teške emocije nakupljene tijekom dana. Do eksplozije može doći i ako se na jednu (uglavnom žensku) stranu svale sve kućanske obaveze dok ih druga strana uporno zaobilazi. Pojačat će se nakupljene frustracije i osjećaj razočaranja što će svima u kući pokvariti večer.
Parovi će lakše prebroditi ovakve situacije postanu li svjesniji svojih različitih potreba i različitog vremena koje im treba za oporavak od teškog dana na poslu, smatra Batista. Velika je vjerojatnost da će se obje strane na kraju dana susresti u različitim psihofizičkim stanjima. Dok su jedni dan na poslu proveli u nizu problema i izvanrednih situacija koje su morali riješavati ad hoc, drugima je možda sve teklo kao po loju i nizali su se sami uspjesi.
Čak i ako su obje strane imale dan sa sličnim iskustvima, bilo pozitivnim ili teškim, ljudi često imaju potrebu proraditi ih na različite načine. Jedni vole sve odmah ispričati dok drugi trebaju samoću kako bi u miru prvo o svemu razmislili pa tek potom ispričali partneru.
Brzina oporavka
Drugi ključni faktor je brzina oporavka koja je partnerima potrebna da probave loša iskustva s posla. Američki neuroznanstvenik Richard Davidson objavio je istraživanja koja pokazuju kako se ljudi razlikuju po svojoj “elastičnosti” tj. trebaju različito vrijeme oporavka kao odgovor na izazove i stres. Osim što nekima treba kraće, a drugima dulje vremena da se oporave, istraživanja su pokazala da se tijekom tog procesa u mozgu ispitanika odvijaju različiti obrasci aktivnosti.
To znači da se netko tko je imao objektivno naporan dan s puno stresa, može samim izlaskom iz ureda prebaciti u novo, vedrije raspoloženje. Druga osoba koja je doživjela manje neugodnosti ili poteškoće na poslu, može biti njima opterećena i tijekom cijele večeri nakon povratka u kućnu atmosferu.
Nedostaci sporog oporavka su očigledni, ali je važno imati na umu da ni prebrzo vrijeme oporavka ne mora uvijek biti dobro. Ljudi koji vrlo brzo “izlaze” iz negativnih iskustava mogu zapravo to činiti iz potrebe da se distanciraju od osjećaja tjeskobe, neuspjeha i nemira koji su za njih nepodnošljivi. Kao posljedica, takvi će ljudi teško nešto naučiti iz svoga iskustva i svojih grešaka te će ih ponavljati, što ih može dovesti u raskorak s drugima koji su prošli kroz slična iskustva, iz njih izvukli pouku i prilagodili svoje ponašanje.
Važno je kako se nositi s konfliktima
Batista također napominje kako u odnosu prema životnom partneru često mislimo da u svakom trenutku možemo i trebamo “biti svoji” ne razmišljajući na koji način svojim riječima i ponašanjem utječemo na drugu stranu. I dok se u poslovnoj okolini kao lideri i menadžeri trudimo naučiti i primjeniti vještine emocionalne regulacije, promatranja sebe i komunikacijske vještine, kad uđemo u vlastiti dom kao da na njih zaboravimo i bacimo ih kroz prozor, a upravo nam kod kuće mogu itekako koristiti.
Gordana Frgačić, autorica knjiga “Zašto smo manje plaćene?” i “Kako dobiti posao” smatra da osim navedenih, ima još varijabli koje treba uzeti u obzir.
“Nisu svi partneri otoci za sebe, neki imaju jedno, dvoje, troje djece, možda roditelje o kojima trebaju brinuti, kućne ljubimce koji cijeli dan čekaju da ih netko prošeće. Ili tko zna kakve druge obaveze koje im ne dopuštaju da se prvo bave sami sa sobom. Konflikti se ponekad dogode i neizbježni su. Važno je kako se nositi s njima. Smatram da je najteže partnerima koji u životu ne očekuju ništa drugo nego idilu. Takve se osobe teško nose i s najmanjim poteškoćama. Mislim da trebamo prihvatiti da u životu ne ide sve glatko i kako bi mi htjeli i da to nije kraj svijeta”, kaže ona.
Foto: 123rf
