Ne nailazimo često na osobu koja je u više od 20 godina radnog iskustva prošla različite poslove i na kraju svoje mjesto pronašla kao profesionalni govornik, savjetnik i investitor. A kad vam kažemo da se radi o ženi s naših prostora, čije ime prepoznaju diljem svijeta, onda je to zaista povod za priču.
Cijeli profesionalni život radila na razvoju biznisa
Rođena Sarajka, Selma Prodanović, sigurno nije ni sanjala da će jednog dana biti mentorica brojnim ženama i muškarcima koji tek ulaze u svijet poduzetništva. No, od samog početka karijere znala je da želi raditi nešto posebno.
Kad je u rodnom Sarajevu završavala međunarodni marketing, na prostorima bivše Jugoslavije stanje se polako zahuktavalo. Tada, svježe izašla s fakulteta, nije ni mogla zamisliti da će za koju godinu u njenom gradu bjesniti rat.
S tadašnjim dečkom, današnjim suprugom, u to je vrijeme planirala otići raditi u inozemstvo na nekoliko godina i zatim se vratiti u Bosnu i Hercegovinu. No, kako to često biva, život je pomrsio planove.
“Malo smo otišli i prije nego smo se okrenuli, prošlo je 24 godine”, s nevjericom u glasu kaže Selma koja je za svoju novu bazu odabrala Beč.
Kad je došla u Austriju, bila joj je želja raditi u velikoj oglašivačkoj agenciji. I taj je san uspjela ispuniti zbog pravog trenutka u kojem se našla u Austriji. Naime, te presudne 1991. godine otvorilo se veliko tržište istočne Europe na koje su velike svjetske tvrtke tek trebale ući, koje su za svoja sjedišta podružnica za srednju i istočnu Europu odabrale upravo Beč. Nakon godinu dana, agencija je odlučila svoje sjedište preseliti u London.
No, Selma nije željela otići iz Beča. Radije je pronašla drugi posao u drugoj agenciji. Upravo joj je to iskustvo pomoglo da shvati kako velike organizacije i korporativni svijet nisu za nju. Tijekom godina promijenila je brojne poslove. Radila je u filmskoj produkciji, financijskom savjetovanju, čak je nekoliko godina bila i učiteljica u školi.
Kad je nakon 15 godina karijere napravila kratku pauzu i rodila dvoje djece te se ponovno htjela vratiti u poslovni svijet, doživjela je šok.
“Unatoč svom mom iskustvu i kvalifikacijama, nitko me nije želio zaposliti. Naravno da sam bila depresivna u tom periodu. Morala sam razmisliti tko sam, što sam i što želim, što se poslije pokazalo jako dobrim”, ističe Selma.
To je bilo nakon 2000. godine, kada je u jednom trenutku radila u školi, razmišljala o otvaranju vlastite tvrtke, pokušavala biti majka svojoj djeci i istovremeno završiti doktorat. Tada je shvatila kako se tijekom cijelog svog života zapravo tražila. Tražila je svoje mjesto u poslovnom svijetu.
“Ispostavilo se da sam čitav život radila na razvoju biznisa. Potpuno je bilo svejedno što sam radila, ali uvijek sam kretala od početka neke tvrtke i kad je taj posao stao na svoje noge, onda sam ja išla dalje. Na osnovu tog koncepta sam osnovala svoju tvrtku Brainswork koja je po svojoj strukturi osmišljena da uvijek bude mala tvrtka, ali da radi s mnogo partnera. To je danas uobičajen način rada, ali tada, 2003.-2004., je bilo ludo i neobično”, prisjeća se Selma koja je na početku nudila konzultantske usluge jer su je drugi, zbog njenog prethodnog iskustva, doživljavali kao konzultanta.
No, malo po malo, stvarala je svoj prostor na tržištu.
“Nakon 10 godina mogu reći da sam ga stvorila”, s ponosom govori naša sugovornica, koja je danas tražena govornica, savjetnica i investitorica.
“Prvo sam radila s kreativnom industrijom, poslije sa svim mogućim startupima i na neki način 2009. počela stvarati taj eko sustav sa startupima u Austriji. Kad su se zbog krize banke povukle iz tog sustava financiranja i kad je trebalo pronaći drugačije izvore, onda smo mi počeli raditi”, kaže Selma.
Radila je s više od 400 startupa kojima je pomagala da stanu na svoje noge. No, shvatila je kako nije dovoljno samo imati ideju, već treba imati i „smart-money“. Tako je 2012. osnovala Austrian Angel Investors Association, koji je uložilo više od 15 milijuna eura u različite male startupe.
“Sa svom svojom dušom borim se za poduzetnike koji su tek na početku. Jer to je ono što je meni nedostajalo kad sam ja počinjala. Imala sam potpuno neobičnu viziju, a nisam imala ljude oko sebe koji bi to oblikovali. Morala sam se sama boriti, ići glavom kroz zid. To je moja strast. Da bi se to moglo ostvariti, pokrećem različite projekte, kao što je naprimjer AAIA, a posljednji u nizu je “1millionstartups”. Ideja je da imamo milijun problema na svijetu i isto toliko poduzetnika koji znaju kako te probleme riješiti. Što bi bilo kad bi milijun ljudi rješavalo najvažnije probleme koji nas muče?”, pojašnjava Selma.
Upravo je zbog toga osmislila online program za startupe koji ih uči kako proširiti svoj posao po cijelom svijetu. On obuhvaća online tečajeve, godinu dana mentorstva i krajnji event. Cijeli paket osmišljen je na temelju njenog iskustva tijekom godina i obuhvaća sve što jednom startupu treba da uspije.
Moramo ojačati položaj žena u startup zajednici
Iako često slušamo kako je položaj žena u poslovnom svijetu bolji u zapadnoj Europi nego u Hrvatskoj, Austrija i Njemačka nešto su drugačije. Tamo je godinama vladalo uvjerenje kako je muškarac taj koji mora raditi i uzdržavati obitelj, a žena mora ostati kod kuće da se brine za djecu.
“Žene su u istočnoj Europi, pa tako i na Balkanu, u komunizmu normalno radile kao i muškarci. U Austriji i Njemačkoj nisu. Tu je bilo nezamislivo da žena radi. Tako da mislim da mi imamo tu komparativnu prednost koju bismo trebali iskoristiti. Postoje zemlje kao Francuska, u kojoj je sve uređeno, gdje je normalno da žene imaju troje djece i rade. Europa ima različite situacije, ali generalno gledano kao tržište, još nismo došli do tog iskoraka. To možete najbolje vidjeti po broju organizacija u Europi koje investiraju samo u ženske projekte i projekte koje vode žene. Toga po Americi ima jako puno, u Europi ima jako malo”, pojašnjava Selma.
Upravo zbog toga, ona je odlučna u tome da promovira što više ženskih startupa i investitorica.
“Shvatila sam da kad organiziram nešto u Austriji, to se ne smije zvati “za žene” jer onda ima neki prizvuk kao “skupile se curice pa se igraju”. Nema neki značaj. Veoma je škakljivo pitanje do koje se razine nešto može zvati “za žene”. Žene treba naučiti da se kreću u krugu drugih žena, pogotovo u određenim, početnim fazama karijere i u trenutku kad dobiju djecu. Kod mlađih generacija, muškarci i žene su gotovo izjednačeni do trenutka kad dođu djeca. Onda dolazi do nekog raskoraka, pogotovo ako partner ne podržava ono što žena radi”, ističe Selma te dodaje kako je i njoj samoj na početku trebala podrška.
“Nemaju samo žene problem sa snalaženjem u svijetu poduzetništva. Ima i muškaraca koji su pametni i poduzetni, ali su introvertirani i ne snalaze se najbolje u networkingu. Jedna društvena promjena koju bih ja željela vidjeti je da podržimo takve muškarce i žene, koji žele imati drugačiju kvalitetu života. Ne samo biti prvi i imati najviše, nego živjeti bolje”, ističe naša sugovornica koja otvoreno priznaje kako ona nije toliko ambiciozna da želi biti najbolja u svemu. Shvatila je da ako želi biti dobra menadžerica, dobra mentorica i dobra majka, to može biti, ali ne bez pomoći.
Ističe kako brojne žene u Austriji rade samostalno, ali su zbog toga na rubu preživljavanja. Ona podržava ideju da netko radi samostalno, ali bi mnogo više vremena trebao posvetiti networkingu i outsourcingu.
“Ne možeš u isto vrijeme naručivati WC papir za ured i biti marketing i sales menadžer. Dakle, trebalo bi od samog početka ići na neku drugu strukturu, stvoriti grupu s kojom radiš i s kojom dijeliš odgovornost. Teoretski, ima velik broj poduzetnica u Austriji, ali mislim da su osnova svega uzori – nemamo dovoljno značajnih ženskih uzora. Cijeli ovaj startup svijet nastao je po uzoru na Marka Zuckerberga i ostalih koji su pokazali da se može”, dodaje Selma.
Ono što ju posebno smeta su predrasude u poslovnom svijetu zbog kojih se često prednost daje muškarcima. Upravo zato smatra da bi se trebalo više raditi na ojačavanju poduzetnica i investitorica.
“U svijetu se još uvijek više vjeruje muškarcima nego ženama, zato je potrebno uključiti više žena u poslovne anđele i investitore, kako bi se ojačale i poduzetnice, odnosno kako bi im se pružila pomoć u stvaranju kontakata i privlačenju investitora”, zaključuje na kraju Selma Prodanović.
Foto: privatna arhiva Selme Prodanović
