Koji je to bio dan. Ulijeće Ivan Penava u sabornicu kao Kramer u Seinfeldov stan, tresu se vrata, trese mu se glava, oči širom otvorene, pun eksplozivne energije, uzbuđen kao dijete na maturalcu, i viče: “Sazivam hitnu konferenciju za tisak!”
Hitno je, ljudi, potresno i neodgodivo. Što bi moglo biti? Štogod da jest, sigurno je od životne važnosti, kada ključni igrač vladajuće većine u državi traži pažnju. Je li novi skandal s otpadom? Je li razotkrivena korupcija? Što to prijeti hrvatskom narodu u ovaj mračni čas?
“Tito!”, objasnio je Penava zabrinutoj gomili. “Gdje?!”, povikao je u strahu Velimir Bujanec. “Što Tito?”, pitali su zbunjeni novinari hrvatskih medija. “Tito je bio zločinac!”, slavodobitno im je poručio Penava. “Došlo je vrijeme da se u njega uperi prstom”, dodao je.
Podsjetnik na kalendaru
Imao je vjerojatno Penava podsjetnik na kalendaru, kao što ima za godišnjicu braka ili za parlamentarne izbore. Probudio se 29. listopada a na mobitelu mu je iskočilo “Vrijeme je!”, znao je odmah za što je vrijeme, nije časio časa, nije ni kavu popio već je krenuo planirati izvanrednu presicu.
Usput je Penava poručio i svima koji priželjkuju pad Vlade da je Vlada vrlo stabilna, što umiruje na isti način kao što umiruje kad vam kažu da vam je terminalna dijagnoza vrlo stablina.
Možda sam malo pretjerao u ovom opisu, a možda sam ga malo i ublažio, no sukus je isti. U listopadu 2026. godine, više od 46 godina od smrti Josipa Broza, došlo je vrijeme da netko uperi prstom u njega, a Penava je požurio da on bude prvi, prije nego se netko drugi sjeti, sad kad je došlo vrijeme.
Politička povezanost, što je to?
Bio je vjerojatno u strahu da ga ne prestigne Marija Selak Raspudić, kandidatkinja za prvu sljedeću slobodnu političku poziciju, koja god ona bila, jer je čuo da se ovih dana sprema zauzeti čvrsti stav o nekom od ideoloških pitanja, samo još ne zna koji i o kojem.
Na sreću, spriječilo ju je uhićenje Krešimira Kompesaka, predsjednika Vijeća Gradske četvrti Podsljeme, koji je na tu poziciju izabran kao nositelj nezavisne liste Marije Selak Raspudić u toj četvrti. Umjesto da zauzme stav, Selak Raspudić je požurila oduzeti ga, i poručila kako ni ona niti njezina stranka nisu politički povezani s tim gospodinom.
E sad, priznajem da nisam politolog, kako se kaže ‘nisam stručnjak ali mogu pogledati’, ali ako je netko izabran kao nositelj moje izborne liste, nekako mi se čini da postoji određena politička poveznica između mene i njega. Čak bih se odvažno usudio primijetiti da je bivanje na nečijoj listi za političko tijelo možda čak i jedna od definicija političke povezanosti.
“Kad smo izašli na izbore, omogućili smo i nezavisnima koji se do tada nisu ogriješili o zakon da izađu s nama”, objasnila je Selak Raspudić. Koja je to bila selekcijska procedura, koji su to visoki standardi koji ulijevaju povjerenje u buduće političke kapacitete stranke Drito.
“Vi biste bili na našoj listi? Jeste li se do sada ogriješili o zakon?”, pitala bi. “Nisam, časna pion… nisam, Hrvatske mi!”, odgovorili bi kandidati. “Čestitamo! Samo da znate, ni ja ni moja stranka nismo politički povezani s vama”, poručila bi im Selak Raspudić. Oni bi pogledali izborni listić na kojem stoji “Nezavisna lista Marije Selak Raspudić”, na čijem je vrhu njihovo ime, onda bi pogledali u nasmiješenu Selak Raspudić, pa natrag na listić, pa opet u nju, pa nemoćno slegnuli ramenima i nastavili svojim putem.
Sveti Petar, Pavle i Penava
No, vratimo se na hitnu presicu sazvanu dva dana nakon što je Penava izborio veliku pobjedu u raspravi oko proračuna, gdje je od Vlade tražio da odvoji skoro pola milijuna eura za obnovu crkve u Gvozdu.
Crkva Svetog Petra i Pavla u Gvozdu, inače, nema ni 20 godina, da je u Americi još uvijek ne bi smjela ni piti alkohol, a u proračunu za 2026. već je bilo osigurano 50 milijuna eura za potrebe crkve u Hrvatskoj, uključujući za izgradnju i obnovu, no Penava je jasno prepoznao koliko je bitno ovo pitanje i velikodušno podijelio naš novac.
Nažalost, to znači da nije ostalo novca za neke druge amandmane koji su bili predloženi – na primjer svi oporbeni amandmani za obnovu i izgradnju osnovnih i srednjih škola, amandmani za veće potpore roditeljima odgojiteljima, za povećanje dodataka za osobnu invalidninu, te za dodatna ulaganja u opremanje bolnica i liječenje rijetkih bolesti.
Umjesto tih nebitnih stvari, manjinsko hrvatsko stanovništvo u općini Gvozd, njih 951 po popisu iz 2011. godine, imat će još noviju novu crkvu Svetog Petra i Pavla. Možda ju preimenuju u crkvu Svetog Petra, Pavla i Penave.
Nisam siguran kamo sam krenuo s ovim tijekom misli, kao da sam imao poantu kada sam započeo ali sam se negdje pogubio po putu… oprostite, svira mi alarm na mobitelu. Kaže da je vrijeme. Mislim da bih trebao uprijeti prstom u Ivana Penavu, dok se netko drugi nije sjetio.
Foto: Screenshot Dnevnik.hr, HRT, Nano Banana 2 (Ilustracija)
