Alergije često povezujemo s djetinjstvom i genetskom predispozicijom, no mogu se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, pa i kod ljudi koji desetljećima nisu imali nikakvih problema s određenom hranom, peludi ili d rugim uobičajenim alergenima.
Kako piše BBC, znanstvenici sve više istražuju što može biti okidač za razvoj novih alergija u odrasloj dobi. Među mogućim uzrocima nalaze se virusne infekcije, antibiotici, hormonalne promjene i ugrizi određenih krpelja.
Neki ljudi rađaju se s genetskom sklonošću alergijama, ali genetika nije jedini čimbenik. Ruchi Gupta, direktorica Centra za istraživanje alergija na hranu i astme na Sveučilištu Northwestern, objašnjava da često postoji nešto što takvu sklonost „uključi“.
Jedan od mogućih okidača je Covid-19. Istraživanje iz 2026. pokazalo je povezanost između preboljenja Covida i znatno većeg rizika od razvoja alergijskog rinitisa, poznatog i kao peludna groznica, te astme. Philip Curman sa švedskog Instituta Karolinska, jedan od autora istraživanja, ističe da je infekcija povećavala rizik, dok ga je cijepljenje smanjivalo.
Ulogu mogu imati i antibiotici
Tijekom Covida imunološki sustav može pokrenuti snažnu upalnu reakciju, uključujući vrstu upale povezanu s alergijskim bolestima. Slični učinci uočeni su i kod djece nakon respiratornog sincicijskog virusa, poznatog kao RSV, te rinovirusa koji uzrokuje prehladu.
Gupta objašnjava da imunološki sustav, dok je već opterećen borbom protiv virusa, može istodobno naići na hranu ili neki alergen iz okoliša i pogrešno ga svrstati među prijetnje.
I uporaba antibiotika povezana je s kasnijim rizikom od alergija. Jedno od mogućih objašnjenja jest njihov utjecaj na crijevni mikrobiom, veliku zajednicu bakterija koja živi u probavnom sustavu i sudjeluje u nizu procesa, uključujući funkcioniranje imunološkog sustava.
Poremećaj ravnoteže mikrobioma, kaže Gupta, mogao bi izazvati svojevrsnu „zbunjenost“ imunološkog sustava zbog koje se inače bezopasne tvari počinju tretirati kao prijetnja.
Osobama koje uzimaju antibiotike stoga preporučuje i probiotike, prebiotike, jogurt te fermentiranu hranu, koji mogu pomoći u održavanju zdravlja i raznolikosti crijevnog mikrobioma.
Trudnoća i menopauza također mogu donijeti promjene
Veliku promjenu za imunološki sustav predstavlja i trudnoća. Alergologinja Kelly Colas sa Sveučilišta Washington kaže da otprilike trećina žena koje već imaju alergije na čimbenike iz okoliša nakon začeća primijeti pogoršanje simptoma.
Postoji i takozvani trudnički rinitis, pri kojem žene koje prije nisu imale alergije razviju simptome poput kihanja, začepljenog nosa i curenja iz nosa. To vjerojatno nije prava alergija, nego privremeno stanje koje najčešće nestaje nakon poroda.
Uzrok nije dovoljno razjašnjen, no čini se da je povezan s hormonalnim promjenama, osobito estrogenom i progesteronom.
Istraživanja upućuju i na to da se nove alergije kod žena mogu pojaviti nakon menopauze, još jednog razdoblja velikih hormonalnih promjena.
Ugriz krpelja može izazvati alergiju na crveno meso
Među neobičnijim okidačima je ugriz lone star krpelja, vrste podrijetlom iz Sjeverne Amerike koja se širi na nova područja kako se klima zagrijava. Njegov ugriz može dovesti do alfa-gal sindroma, odnosno alergijskih reakcija na crveno meso.
Krpelji u slini mogu nositi šećernu molekulu alfa-gal, koju prirodno proizvodi većina sisavaca, ali ne i ljudi.
Nakon izlaganja toj molekuli putem ugriza imunološki sustav može je prepoznati kao prijetnju. Pri ponovnom susretu, primjerice nakon konzumacije mesa, mogu se pojaviti koprivnjača, oticanje i probavne tegobe.
U SAD-u je između 2017. i 2022. dijagnosticirano više od 90.000 slučajeva alfa-gal sindroma.
Nova alergija može biti trajna
Dok trudnički rinitis obično nestaje nakon poroda, alergije koje se razviju kasnije u životu mogu ostati trajne. Bez obzira na to reagira li osoba na pelud, kikiriki, prašinu ili pse, princip je isti: imunološki sustav bezopasnu tvar doživljava kao opasnog uljeza i stvara protutijela. Svaki sljedeći kontakt može ponovno pokrenuti reakciju, od curenja nosa i svrbeža očiju do teške anafilaksije.
Znanstvenici zato istražuju može li se imunološki sustav „preodgojiti“. Među pristupima koji se proučavaju su cjepiva koja bi ga trebala naučiti umjerenijoj reakciji na alergene te jednokratna terapija kojom bi se organizmu izravno osigurala protutijela sposobna blokirati alergene.
Lijek Xolair, koji se desetljećima koristi u liječenju astme, pokazao se učinkovitim i u ublažavanju reakcija na alergene iz hrane jer djeluje na imunološki sustav i sprječava pretjeranu reakciju.
Curman smatra da bi bolje suzbijanje upale tijekom virusnih bolesti možda moglo pomoći i u sprečavanju kasnijeg razvoja poremećaja poput astme, no to je pitanje koje tek treba dodatno istražiti.
Zasad ne postoji siguran način da se novonastala alergija izliječi, no istraživači smatraju da napredak u razumijevanju imunološkog sustava otvara sve više mogućnosti za buduće liječenje.
Foto: Kaboompics/Pexels
