Biznis - Tehnologija

Kako označiti deep fake i sadržaj nastao uz pomoć umjetne inteligencije: Evo koje su obveze i poželjne prakse

Kako označiti deep fake i sadržaj nastao uz pomoć umjetne inteligencije: Evo koje su obveze i poželjne prakse

AI Akt kaže da oni koji izrađuju uvjerljiv krivotvoreni sadržaj (engleski: deep fake) ili određene tekstove uz pomoć umjetne inteligencije, da o tome trebaju obavijestiti one koji su takvom sadržaju izloženi. Kako će se to učiniti, nije baš do kraja precizirao.

Konkretnije upute o tome kako provesti označavanje daje Kodeks dobre prakse o transparentnosti AI generiranog sadržaja. Izradila ga je neovisna skupina stručnjaka, u cilju da olakša učinkovitu provedbu obveza označavanja odnosno, drugim riječima: da općenite termine AI Akta dodatno konkretizira i omogući provesti u djelo.

Kodeks kao izvor poželjnih praksi

Nije obvezujući prema svima, nego samo prema onima koji mu dobrovoljno pristupe. Do kraja srpnja 2026. to je učinilo oko 190 potpisnika. Kodeks je u svakom slučaju dobar izvor za upoznavanje s poželjnim praksama, tim više što je Europska komisija već potvrdila da njegova pravila smatra prikladnima za ispunjenje obveze transparentnosti.

Koja su to pravila kratko sam sažela u tablici:

Ikone koje se preporučaju:

Dostupne su svima za slobodnu upotrebu, dakle, potpisnicima i nepotpisnicima Kodeksa.

„AI generated“ označava da je sadržaj u cijelosti nastao preko AI-a (npr. na temelju prompta), a „AI modified“ da je nastao na temelju stvarnog sadržaja (npr. stvarne fotografije) koja je izmijenjena AI-em (npr. zamijenjena je pozadina na značajan način).

Ikone su testirane i provjerene te prema provedenom istraživanju ljudi najbolje reagiraju na ikonu AI modified. Kao deployer slobodno, međutim, birate hoćete li koristiti samo oznaku „AI“ ili oznake AI generated/ AI modified.

Veličine vizualnih oznaka

Nema propisane minimalne veličine u pikselima ili postotku površine sadržaja kojeg ikone moraju pokrivati. Jedino što Kodeks naglašava (i obvezuje svoje potpisnike) je da slova “AI” moraju biti jednake veličine. Sve drugo je dopušteno, ako je osnovni uvjet ispunjen: da oznake budu lako i odmah uočljive.

Osim konkretnih oznaka, Kodeks svoje potpisnike obvezuje i na niz internih procedura i mjera koje se moraju poduzeti da bi se smatralo da je potpisnik usklađen s AI Aktom. Te mjere će biti prikazane u zadnjem članku iz serije.

Označavanje preko ikona društvenih mreža i velikih platformi

Vjerojatno ste na Facebooku, Instagramu, Linkedinu, Youtubeu i drugim velikim platformama vidjeli oznake kao što su AI, CR, synthetic ili nešto slično, a što ukazuje na AI sadržaj. Platforme po AI Aktu nisu dužne stavljati te oznake na sadržaj korisnika, no imaju određene obveze po drugim propisima koje rješavaju tim oznakama. One će uvjete stavljanja oznaka urediti svojim uvjetima (npr. uvjetima korištenja), pa kako isti mogu biti i stroži od same regulative, tako ih vrijedi dodatno proučiti,  pogotovo ako mislite preko njih objavljivati AI generirane ili modificirane sadržaje.

AI oznake platformi mogu Vam i koristiti. Naime, Europska komisija je izrazila stav da se deployeri (korisnici gotovih AI sustava) „mogu osloniti na te oznake“, ako su dovoljno jasne i vidljive svim korisnicima. Ako procijenite da jesu, slobodno ih iskoristite. Naravno, to vrijedi samo za sadržaj kojeg objavljujete na tim platformama. Ako isti sadržaj koristite i na svojim web-stranicama, trebat ćete se sami pobrinuti za oznake.

Presjek obveza označavanja kroz par primjera

Nema do primjera zato ću u nastavku kroz par različitih, ilustrativnih primjera pojasniti u kojim slučajevima bi trebalo staviti oznake i kakve.

Uzmimo slučaj reklame:

-Reklama koja se sastoji od videa, zvuka i teksta, gdje je AI generirao sve likove i prostor, a jedino je proizvod koji se reklamira stvaran: u toj reklami trebat će ikona i to „AI“ ili „AI modified“, na početku reklame (u npr. gornjem lijevom uglu). Ako je samo dio videa stvoren uz pomoć AI tehnologije, oznaka bi se mogla staviti samo za vrijeme dijela koji je stvoren uz pomoć AI-a. Zvučne oznake su dobro došle, no nisu nužne, ako AI nije sudjelovao u izradi ili modifikaciji zvuka.

-Reklama u kojem se stvarni proizvodi prikazuju na umjetno generiranim pozadinama, koje ne nalikuju stvarnosti neće trebati nikakve oznake.

-Je li tekst AI generiran ili napisan od strane čovjeka, u marketinškim materijalima u pravilu nije od značaja. Dakle, samo zbog AI teksta u marketinškim materijalima u pravilu nije potrebna AI oznaka (iznimke su za određene slučajeve od javnog interesa).

Uzmimo sad slučaj informativnog priloga u vijestima:

– ako se prikazuje sadržaj snimljen kamerom, dakle, stvaran sadržaj, no koristi se narator koji nije stvaran, već je AI generiran, trebat će zvučna i vizualna oznaka o AI generiranom zvučnom sadržaju.

Upotreba AI-a u isporuci usluge, npr. vizualizacija konačnih dentalno-protetskih radova:

-ako je izrađena od strane tehničara po narudžbi krajnjeg kupca, npr. samog pacijenta, konkretne okolnosti slučaja će igrati ključnu ulogu. Ako je pacijent trebao znati da naručuje simulaciju, a ne stvarnu vizualizaciju, vjerojatno neće trebati oznaka.  Gledat će se koje su bile tvrdnje tehničara/laboratorija, usmene, ali i u dokumentaciji, pravnoj i marketinškoj i kakva su mogla biti očekivanja pacijenta.

-ako bi se AI vizualizacija koristila u marketinškim „prije/poslije“ materijalima, takva vizualizacija će gotovo sigurno trebati oznaku, jer bi pacijenti na takvim reklamama očekivali stvarne usporedbe.

-ako je vizualizacija izrađena za interne potrebe stomatološke ordinacije, vjerojatno neće trebati oznaku, ako se može osigurati da ti materijali neće biti dostupni izvan ordinacije i ako je osoblje odgovarajuće educirano i zna da se radi o AI sadržaju (npr. koristi se određeni alat koji je pogonjen AI tehnologijom).

U narednom članku bit će više riječi o obvezama onih koji razvijaju AI i stavljaju gotova rješenja na tržište, uključujući i njihove obveze označava izlaznog sintetičkog materijala koja generiraju njihova rješenja.


Foto ilustracija: Nano banana 2

Jelena Mustafa

Jelena Mustafa

Odvjetnica, s fokusom na zaštitu podataka i specifična pravna pitanja povezana s on-line poslovanjem. Najviše radi s klijentima kao što su konzultanti i poduzetnici koji vode web shopove ili druge oblike prodaje preko interneta.

Pročitajte više

Što dobivate besplatnom registracijom?

  • Neograničeno čitanje našeg sadržaja
  • Newslettere prema vašim interesima
  • Pozive na događaje u vašoj blizini