Godinama su liječnici upozoravali da bi gonoreja mogla postati jedna od prvih spolno prenosivih bolesti koju će biti iznimno teško liječiti antibioticima. Sada se čini da je Europa napravila korak prema tom scenariju, piše portal Hina Zdravlje.
Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC) upozorio je na zabrinjavajući porast slučajeva gonoreje otporne na antibiotike, uz prve jasne dokaze da se najotporniji sojevi sve češće prenose i unutar europskih zemalja. Najizraženiji porast slučajeva zasad su prijavile Francuska, Njemačka, Švedska i Britanija.
U Hrvatskoj lani 44 oboljela
Prema podacima HZJZ-a, od 2019. do 2023. godine prijavljeno je u Hrvatskoj ukupno 119 slučajeva gonoreje, odnosno prosječno 24 godišnje. Najviše oboljelih zabilježeno je u Zagrebu, a oko 90 posto slučajeva odnosilo se na muškarce, većinom muškarce koji imaju spolne odnose s muškarcima. Lani su, prema preliminarnim podacima HZJZ-a, od gonoreje oboljele 44 osobe.
Gonoreja je jedna od najčešćih bakterijskih spolno prenosivih infekcija na svijetu. Uzrokuje je bakterija Neisseria gonorrhoeae, koja najčešće zahvaća mokraćnu cijev, vrat maternice, rektum i ždrijelo, a prenosi se vaginalnim, analnim i oralnim spolnim odnosom. Iako se bolest desetljećima smatra “izlječivom”, upravo je ta bakterija postala jedan od najboljih primjera kako mikroorganizmi mogu razviti otpornost na lijekove. Svaki put kada je u posljednjih sedamdesetak godina uveden novi antibiotik protiv gonoreje, bakterija je prije ili kasnije razvila mehanizme kojima je uspjela izbjeći njegovo djelovanje.
Istodobno s rastom otpornosti bakterije raste i broj oboljelih. Prema najnovijim podacima ECDC-a, tijekom 2024. godine u državama Europske unije i Europskog gospodarskog prostora potvrđen je 106.331 slučaj gonoreje, najviše otkako je 2009. uspostavljen europski sustav nadzora. Najviše stope bilježe se među muškarcima u dobi od 25 do 34 godine te ženama između 20 i 24 godine.
Prikriveni simptomi
Jedan je od najvećih problema činjenica da gonoreja često ne izaziva nikakve simptome. Značajan dio žena, ali i dio muškaraca, u početku nema nikakve tegobe pa infekciju mogu nesvjesno prenositi partnerima.
Kada se simptomi ipak pojave, najčešće uključuju pečenje ili bol pri mokrenju, pojačan iscjedak iz mokraćne cijevi ili rodnice te bolove u donjem dijelu trbuha. Kod muškaraca je karakterističan gusti, gnojni iscjedak iz mokraćne cijevi, dok se kod žena infekcija često zamjenjuje s drugim ginekološkim upalama.
Bakterija može zahvatiti i rektum te ždrijelo. Infekcija ždrijela osobito je problematična jer u velikom broju slučajeva prolazi bez simptoma, ali zaražena osoba i dalje može prenositi bakteriju.
Iako se gonoreja često doživljava kao prolazna spolno prenosiva infekcija, neliječena bolest može ostaviti ozbiljne posljedice.
Kod žena može uzrokovati upalnu bolest zdjelice, oštećenje jajovoda, kronične bolove te povećati rizik od izvanmaternične trudnoće i neplodnosti. Kod muškaraca može dovesti do upale pasjemenika, što također može utjecati na plodnost.
U rijetkim slučajevima bakterija može ući u krvotok i proširiti se po organizmu, uzrokujući tzv. diseminiranu gonokoknu infekciju. Tada može zahvatiti zglobove, kožu, srčane zaliske ili moždane ovojnice, što zahtijeva hitno bolničko liječenje.
Traže se nova rješenja
Većina infekcija i dalje se uspješno liječi preporučenom terapijom, no broj rezistentnih sojeva postupno raste, zbog čega je rano otkrivanje otpornosti ključno za sprječavanje njihova širenja.
Istodobno se intenzivno razvijaju novi lijekovi. Početkom 2025. američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je gepotidacin, prvi novi antibiotik za liječenje gonoreje nakon više od dva desetljeća, dok je zoliflodacin u završnim fazama razvoja. Znanstvenici istodobno istražuju i mogućnost razvoja cjepiva, a pojedina istraživanja upućuju na to da bi neka postojeća cjepiva protiv meningokoka mogla pružati djelomičnu zaštitu zbog srodnosti bakterija Neisseria gonorrhoeae i Neisseria meningitidis.
Stručnjaci ipak upozoravaju da ni novi antibiotici ni buduće cjepivo neće sami riješiti problem. Bez odgovorne primjene antibiotika, ranog otkrivanja infekcija i sprječavanja njihova širenja, bakterija će s vremenom razviti otpornost i na nove terapije.
Najvažnije mjere prevencije ostaju iste:
– dosljedna uporaba kondoma pri vaginalnom, analnom i oralnom spolnom odnosu
– testiranje nakon rizičnog spolnog kontakta ili promjene partnera
– obavještavanje spolnih partnera u slučaju potvrđene infekcije
– dovršavanje propisane terapije i kontrolno testiranje kada ga preporuči liječnik.
Stručnjaci posebno upozoravaju da antibiotike ne treba uzimati na svoju ruku niti koristiti ostatke ranije terapije, jer upravo nepravilna primjena lijekova ubrzava razvoj otpornosti.
Izvor: Hina Zdravlje
Foto: Magnific
