Ignoriranje na poslu podrazumijeva isključivanje nekoga iz formalnih ili neformalnih timskih aktivnosti. Može se provoditi na različite načine, i to s određenom namjerom ili bez nje. Kao da posao sam za sebe nije dovoljno težak, ignoriranje rezultira težim i nekvalitetnijim obavljanjem posla, no, još važnije, padom morala i lošom radnom atmosferom.
Ignoriranje na poslu ne pomaže nikome
Iako bi čovjek rekao da na prvu to i nije takav problem, „bolje da me ignorira nego da se dere“ sklop, ignoriranje ponekad može ostaviti znatno jači utisak od bilo koje ružno izgovorene riječi. Iskustva pokazuju da samo jedna osoba može nevjerojatno negativno utjecati na ravnotežu kolektiva, a kada veći kolektiv provodi negativne taktike nad jednom osobom, to se već itekako loše može odraziti na psihu i rad te osobe. Izbjegavanje kontakta očima, obraćanja, davanja informacija, pozivanja na zajednička druženja… općenito izdvajanje iz kolektiva kroz neke sitne detalje prije svega osobi reže one „ljudske spone“, koje su za dobro funkcioniranje na poslu presudne. Svoje kolege nerijetko vidimo više nego članove obitelji, tako da ne čudi mjera u kojoj nas odnosi s njima zaokupljaju.
Najteži oblik ignoriranja, pak, predstavlja ostvarivanje potpune komunikacijske blokade, kada se članovi tima prema kolegi ponašaju kao da ne postoji. „Može se reći da je ignoriranje ponašanje koje ljudi vrlo teško podnose, osobito ukoliko njihovi pokušaji da ga riješe ne rezultiraju uspjehom. To može dovesti do pojave osjećaja demotiviranosti uslijed bespomoćnosti, a u težim slučajevima i do straha te depresije“, pojašnjava psihologinja i NLP trener Tanja Pureta.
Ignoriranje člana tima slabi tim
Istraživanje provedeno na University of British Columbia’s Sauder School of Business, pokazalo je da ignoriranje na poslu negativnije i jače utječe na osjećaj pripadnosti i dobrobit osobe, od mobbinga. Uzroci ignoriranja mogu biti različiti, tvrdi Pureta, pa sukladno tome variraju i savjeti za njegovo prevladavanje.
Jedan od najčešćih razloga zbog kojih se jedna osoba odlučuje ignorirati drugu je kad se osjeća povrijeđeno zbog njenih postupaka, pa joj tako želi dati do znanja da treba promijeniti ponašanje. Zapravo šalje poruku da nešto nije u redu, ali ponekad ignorirana osoba ne može razumjeti što je konkretan uzrok i kako bi točno trebala promijeniti ponašanje. Ignoriranje, iako uvijek negativno, ovdje je zapravo u potpunosti neproduktivno i puno je učinkovitije otvoreno reći što nas je povrijedilo i što želimo.
Drugi uzrok ignoriranja je kada jednoj osobi smeta neka karakteristika druge osobe, a ne zna kako joj to otvoreno reći. Savjet je isti kao u prvom slučaju.
Treći uzrok je kada tim ne želi prihvatiti novog člana jer im je nametnut, bilo na način da im je onemogućeno samo sudjelovanje u biranju ili nije prihvaćen njihov izbor. Nalazite li se u ovoj poziciji budite strpljivi, pozitivni, promatrajte situaciju i nenametljivo ponudite pomoć kad dođe do pitanja u kojima možete pokazati svoje znanje ili vještinu.
Četvrti uzrok ignoriranja kolege je kada tim procijeni da im on ne može dati nikakvu dodanu vrijednost, jer nema dovoljno znanja ili se ponaša neodgovorno. U tom slučaju svakako otvoreno porazgovarajte s timom o međusobnim očekivanjima te učinite sve kako biste ih i ostvarili. Članovima tima se također savjetuje otvoren razgovor u svrhu postavljanja jasnih pravila suradnje. Ukoliko se njegovo ponašanje ne promijeni, važno je potražiti legitiman način za njegovo isključenje.
Peti uzrok je strah od konkurencije, odnosno od promjena u omjeru snaga, ukoliko u tim dolazi kolega koji se već dokazao kao stručnjak. Htjeli vi ili ne htjeli, ne možete biti manje stručni nego što jeste, a ne biste ni trebali, no svakako se preporuča biti opreznim. Prakticirajte timsko ponašanje i stvaranje osjećaja savezništva s drugima kroz naglašavanje zajedničkih ciljeva i vrijednosti. Ponudite korisna znanja koja mogu pomoći u ostvarenju zajedničkog uspjeha. „Važno je da se novi član tima prema svima, a naročito prema voditelju tima, ponaša s poštovanjem. To uključuje aktivno slušanje njihovih mišljenja i ideja, ali i konstruktivno argumentiranje, kako bi se došlo da zajedničkog najboljeg rješenja. Naravno, i ovaj pristup zahtijeva prilično strpljenja i pozitivnog stava, što povećava vjerojatnost uspjeha“, savjetuje Pureta.
Što kada vas ignorira šef?
Ignoriranje sa strane kolega možda je bolnije, jer s njima provodite puno vremena, ovisite o njima u poslu i trebali biste nekako biti „vi protiv ostalih“, no ignorira li vas šef, to može biti pogubno za samu karijeru i vaše napredovanje u tvrtki.
Šef može ignorirati jednu osobu, ali nerijetko se događa i da takvo ponašanje iskazuje prema svim članovima tima. Najčešći oblici takvog ignoriranja su:
- uskraćivanje informacija potrebnih kako bi se neki posao napravio u traženoj kvaliteti i roku
- neodgovaranje na upite, što otežava donošenje odluke
- zadržavanje važnijih ili zanimljivijih poslova za sebe ili povlaštene članove tima
- uskraćivanje općenitih informacija o poslovanju tima i/ili organizacije, zbog čega članovi tima ne mogu dobiti širu sliku ili kontekst svoje uloge
- uskraćivanje povratne informacije o postignutom rezultatu, zbog čega članovi tima ne mogu modificirati svoje ponašanje
- nedostatak pohvala i priznanja
- izostanak pitanja za mišljenje te neuključivanje u odlučivanje članova tima o temama važnim za tim i sl.
Pureta kaže da se ovakva ponašanja najčešće događaju iz neznanja rukovoditelja o temeljnim načelima rukovođenja. Oni se i na svojoj poziciji usmjeravaju na vlastiti operativni rad i najčešće navode da nemaju vremena baviti se ljudima, što bi trebao biti njihov temeljni zadatak. „Suština rukovođenja je ostvarivanje rezultata kroz aktivan angažman ljudi, a ne samostalnim radom. Ukoliko se rukovoditelj bavi samostalnim operativnim radom, onda mu je cilj da mu ljudi rade što manje problema, a ne da ih aktivno razvija i na taj način stvara timsku sinergiju“, kaže.
U ovakvoj situaciji važno je sustavno pred voditelja postavljati svoja jasna očekivanja, i to na pozitivan i konstruktivan način. Recite mu zašto vam je to važno i kako vam može pomoći u boljem radu. Dobro bi bilo i da mu povremeno pošaljete neki zanimljiv članak na tu temu te da u sljedećem susretu potaknete raspravu o tome. To se u literaturi, kaže Pureta, zove menadžiranje menadžera, a dodaje i da voditelji moraju usvojiti načela rada s ljudima, jer je to osnovni preduvjet za uspjeh u rukovođenju tima. U suprotnom će takvo ponašanje rezultirati lošom klimom, demotiviranošću, neučinkovitošću i odlaskom kvalitetnih ljudi.
Kad ignoriranje na poslu prelazi u mobbing
Ignoriranje se može provoditi i s lošom namjerom da se nekoga „otjera“ iz tima. O takvom slučaju se najvjerojatnije radi ukoliko niti jedna intervencija ignorirane osobe ne dovodi do promjene ponašanja kolega. Ako se radi o tome da vas ignoriraju kolege u timu, otvoreno porazgovarajte s rukovoditeljem. To nije „cinkanje“, već način da zajednički dođete do rješenja. Ukoliko je u cijelu priču uključen i sam rukovoditelj, onda se radi o mobbingu, pa potražite pomoć u pravnoj ili službi za ljudske resurse, kao i pravnu te psihološku pomoć izvan organizacije.
Ignoriranje nije rijetka pojava i nije nova pojava, a u današnjem svijetu, kada se svi bore za radno mjesto, vjerojatno ćemo o njoj slušati sve češće. Iako je u takvim situacijama možda teško, Pureta savjetuje da ostanete pozitivni i konstruktivni, jer ukoliko je problem rješiv ovaj stav pomaže u najbržem dolasku do rješenja. „Izbjegavajte ulazak u modus žrtve koja se bespomoćno povlači u sebe, ali i modus agresivnog optuživača, jer vas mogu samo udaljiti od rješenja“, upozorava.
Foto: 123rf
