Burnout sindrom više pogađa žene – kako si pomoći?

U narodu se kaže da je „čovjek sam sebi najveći neprijatelj“. Primijenimo li to na očekivanja, ostvarenja i uspjeh, možemo zaključiti da zapravo najviše očekujemo sami od sebe. Okolina nam ponekad i nameće tempo, no nikad onoliko koliko si ga znamo nametnuti sami. U nastojanju da sve odradimo, u sve se uključimo i budemo najbolje u svemu, organizam doživi burnout sindrom i vrati nas na početak… a sve s namjerom da nas upozori kako i on ima svoj maksimum te da ne može baš SVE.

Burnout sindrom sve više pogađa mlade ljude

Burnout sindrom podrazumijeva stanje potpune fizičke, psihičke i emocionalne iscrpljenosti uzrokovane pretjeranim stresom. Glavni uzrok tog stresa je nezadovoljstvo do kojeg dolazi zbog nemogućnosti usklađivanja svih obaveza i izvršavanja svih zadataka, a za posljedicu ima i nedostatak produktivnosti.

Iako o tome slušam i čitam u medijima, nekako toj temi nisam pridavala previše važnosti dok mi dobar prijatelj nedavno nije završio na hitnoj u predinfarktnom stanju. Čovjek ima 28 godina. I nekolicina njegovih kolega otprilike istih godina, u periodu od nekoliko mjeseci također je doživjela slično iskustvo. Evo što mi je rekao:

„Pretpostavljam da sam, kao i mnogi mladi ljudi danas, uletio u zamku poslovne svakodnevice u kojoj pitanje prekovremenih sati i rada vikendima više nije pitanje izbora, a kad se tomu nadoda standardna količina stresa kojoj svaki mladi čovjek na početku podliježe, ‘posrtanja’ tijela i psihe su zapravo očekivana. Isto se dogodilo i meni kad sam završio prvo na hitnoj, a onda i u bolnici u predinfarktnom stanju. Izašao sam isti dan bez većih posljedica, a doktori su me pozdravili uz riječi: ‘Manje stresa, bolja prehrana i više odmora.’ Zvuči jednostavno, no svi znamo da zapravo baš i nije…“

Milenijalke pod najvećim rizikom od burnout sindroma

Brojna istraživanja i svjedočenja dokazuju da žene imaju tendenciju preuzimanja znatno više uloga u životu no što trebaju. Nastojeći izbalansirati sve preuzete uloge, a pritom svijetu pokazati kako su u redu i kako sve mogu, u stvarnosti pucaju po šavovima.

Današnje pripadnice tzv. „generacije Y“ (rođene između 1980. i 2000. godine), po pitanju proboja u korporativnom svijetu imaju i teže uvjete no što su imale, primjerice, njihove majke. Nagli razvoj tehnologije i „boom“ novih zanimanja doveli su do pretjerane konzumacije informacija te izražen stres ukoliko ne idemo ukorak s novim znanjima i vještinama. „Moraš znati više od drugih“, „Moraš naučiti još ovo da bi bila konkurentnija“, „Moraš raditi više da bi se dokazala“ mantre, u kombinaciji s kompleksom kako je muškarcima lakše i bolje prolaze, dovodi do konstantnog forsiranja samih sebe na veće uspjehe i intenzivniji rad. Kao da ono što znamo, jesmo i radimo svaki dan izuzetno dobro, jednostavno nije dovoljno dobro.

Pa ipak, rezultati nisu vidljivi. Naime, prema istraživanju konzultantske tvrtke McKinsey & co., 53% pripravničkih poslova u korporacijama drže žene, no taj se postotak smanjuje kako se penjemo na ljestvici poslova veće rangiranosti i odgovornosti. Tako žene u srednjem menadžementu drže 37% pozicija, dok tek njih 26% dolazi do višeg menadžmenta. Dakle, muškarci znatno više napreduju od žena, ali to ne mora nužno biti povezano s diskriminacijom ili obiteljskim obvezama.

Medijska kompanija Captivate Network predstavila je istraživanje prema kojemu muškarci više brinu za svoje zdravlje i opće stanje na poslu, pa stoga i manje „izgaraju“. Njihova taktika je uzimanje više odmora i pauza te vremena za sebe, kako bi mogli izbalansirati stres koji doživljavaju u radnim uvjetima. Tako 25% više muškaraca nego žena uzima pauze tokom dana za privatne aktivnosti, 7% više ih uzima pauze u vidu šetnje, 5% više ih uzima pauzu za ručak, a čak 35% više tek toliko da se odmore. Prema spomenutim istraživanjima, dalo bi se zaključiti da žene jednostavno prerano dožive burnout sindrom. Stoga ni ne mogu napredovati u istoj mjeri kao muškarci.

Pročitajte više: Nevidljivi rad – kad žene vode ured poput kućanstva

Prevencija i liječenje

Psihijatrica dr. Tihana Jendričko tvrdi da je u nošenju sa simptomima burnout sindroma važno prvenstveno identicificirati postojanje sindroma, što uključuje prepoznavanje stresora u radnom okruženju, uočiti kako su oni povezani s „burn-out“ sindromom te njihovu povezanost s depresivnim i anksioznim smetnjama: „U liječenju se primjenjuju psihoterapija i savjetovanje, osobito u fazi kada se pojave negativni odnosi s kolegama, depersonalizacija, distanciranje, emocionalna iscrpljenost, povlačenje u sebe i gubitak radne sposobnosti. Posebno je važno uzeti u obzir stresore koji su doveli do razvoja burnout sindroma“.

Kako bi se izbjegao razvoj sindroma izgaranja dr. Jendričko savjetuje sljedeće:

• usredotočenost – koncentrirajte se na rad, argumentirajte svoje mišljenje i dokažite da ste u pravu,
• naučite reći “NE”, jačajte samosvijest,
• ako je moguće promijenite posao, ako ne onda promijenite stav tako što ćete naučiti postaviti granice i držati ih se,
• ne dopustite da vam posao zavlada životom; prekovremeni rad negativno utječe na sposobnost da se posao radi tijekom dužeg razdoblja,
• izbjegavajte poslove u kojima stalno morate sebe davati drugima, osim ako niste u prilici da i vi primate od drugih,
• pronađite kolege s kojima ćete moći razgovarati i podijeliti svoje poteškoće,
• planirajte i organizirajte svaki dan,
• neka vam društveni život ostane aktivan, nemojte se odricati svojih hobija.

Kelly Cutrone, predsjednica tvrtke People’s Revolution PR, čak kaže da žene moraju naučiti kako život nije sprint, već maraton. Napominje i da mlade žene u korporativnom svijetu jednostavno ne znaju čemu teže, teško je predvidjeti i isplanirati budućnost, pa onda bez ikakve vizije „grizu“ i trude se, a nailazeći na brojne probleme, „grizu“ još i jače. To dovodi do iscrpljenosti, ali i frustriranosti jer ne vide ni cilja ni uspjeha.

Važno je prije svega pravilno se suočiti sa stresom. Dr. Jendričko daje sljedeće smjernice:
◦ usvajanje zdravih stilova života,
◦ redovita i odgovarajuća prehrana,
◦ izbacivanje ili smanjeno uzimanje kofeina, nikotina i šećera,
◦ tjelesna aktivnost s ciljem održavanja tjelesne kondicije,
◦ redovit odmor i dovoljno vremena za spavanje,
◦ promjena rasporeda obveza na poslu ili kod kuće,
◦ izbacivanje nekih aktivnosti koje nisu nužne, a postale su opterećenje.

Pročitajte više: Može li burnout biti dobar?

Uspjeh vs. ispunjenje

Coach Naomi Smith, tvrdi da pravi uspjeh u životu zapravo predstavlja istinsko zadovoljstvo. Naime, uspjeh često definiramo kroz visokopozicioniran posao, dobru plaću i materijalizam, no to nam ne donosi nužno zadovoljstvo i sreću. „Ispunjenje“ je riječ koja obuhvaća ono što nas čini sretnima, zadovoljnima, u miru sa sobom i što nas zapravo tjera da se osjećamo živima. Potrebno je sagledati što nas uistinu usrećuje, a ne što je neka zamišljena definicija sreće i uspjeha. Smith savjetuje žene kako postići poslovno ispunjenje, ali izbjeći burnout sindrom, a ovo su neke od njenih misli vodilja:

• Balansirajte mušku i žensku energiju– žene imaju tendenciju ili koristiti samo muške osobine (na poslu) ili pak samo ženske (kod kuće), što dovodi do neravnoteže. Potrebno je i u jednom i u drugom slučaju balansirati obje strane, pa si na poslu dopustiti trenutak opuštanja ili uključivanja emocija, ili kod kuće delegirati zadatke i ne uzrujavati se oko neobavljenog posla.
•  Uspostavite vlastite rituale – još jedna ženska karakteristika je da se posvete sebi tek nakon što su silnim zadacima i obvezama već „izgorile“. Samim time automatski privlače i osobe s istom energijom, umjesto da se cijene dovoljno te uzmu trenutak za sebe i kada sav posao nije obavljen, pa na taj način u svoj život privuku i pozitivne osobe. Stoga, odite u šetnju, odmorite se, nazovite prijateljicu, posvetite se voljenima… svijet neće zbog toga stati.
• Spoznajte svoje prednosti i iskoristite ih – iako svakodnevno moramo obavljati zadatke koje ne volimo ili nam ne idu baš najbolje, postoje i oni koje obavljamo s lakoćom, možda i žarom. Proučite što vas najviše usrećuje na poslu i što vam najbolje ide, pa se tome posvetite većinu vremena ili to obavite prvo. Uzet će vam manje vremena i energije, pa se potom možete posvetiti onim manje interesantnim zadacima.
• Slušajte svoje tijelo kada opominje – vaše tijelo je savršeni alarm koji ukazuje na to kada nešto nije u redu. Bol u leđima i ramenima, slabost, razdražljivost, bol u glavi i sl. jasni su simptomi da ste se preforsirali. Umjesto da nastavite i time riskirate veće probleme i oštećenja, usporite, uzmite pauzu ili nastavite sutra.