U doba krize, velike nezaposlenosti i malog broja otvorenih radnih mjesta, stručnjaci sa svih strana savjetuju kako se kandidati trebaju ponašati prilikom selekcijskog postupka kako bi povećali šanse za dobivanjem posla. No, što je s poslodavcima? Tko njih uči kako se ponašati?
Selekcijski postupak govori puno i o poslodavcu
Selekcijski postupak, osim što predstavlja proces odabira idealnog kandidata za posao, ujedno je i direktan PR tvrtke – pozitivan ili negativan. Logično bi bilo pretpostaviti da, ako poslodavac bira zaposlenika koji će mu najviše odgovarati i s kojim želi raditi, i kandidat treba imati to isto pravo – odabrati želi li imati s posla s tom tvrtkom. No zbog krize uglavnom se kaže da nitko nije u poziciji birati za koga će raditi.
Kako god promatrali ovu problematiku, važno je shvatiti važnost selekcijskog postupka i iz aspekta PR-a jer svi znamo da dobra vijest brzo putuje, a loša još brže. U svrhu kreiranja što kvalitetnijeg tržišta rada, pitali smo hrvatske nezaposlene i zaposlene građane što ih najviše smeta u ponašanju poslodavca prilikom selekcijskog postupka. Ovo su njihove smjernice:
Obavezno odgovorite na prijavu za posao
Tvrtka dm, inače već godinama najpoželjniji poslodavac u Hrvatskoj, nedavno je objavila da dnevno dobije oko 120 prijava za posao i da na svaku odgovore. Portal Moj Posao nedavno je, pak, pokrenuo sustav online ocjenjivanja poslodavaca i njihovih natječaja, kako bi ih potaknuli da odgovaraju na molbe za posao.
Ovo stavljamo kao prvu smjernicu jer su je naveli apsolutno svi naši sugovornici. Povratna informacija jako je važna kandidatu kako bi znao je li njegova prijava uopće došla u prave ruke te što dalje očekivati. S druge strane, to je važno i tvrtkama jer ostavljaju humani i profesionalni dojam, da cijene svaku prijavu odnosno ljude koji stoje iza tih prijava. Dovoljno je poslati mail svim kandidatima koji nisu ušli u uži izbor, kao i onima koji su došli do kraja postupka, ali nakraju ipak nisu izabrani.
Ako ne vjerujete nama vjerujte dm-u. Nije bez razloga najpoželjniji poslodavac u Hrvatskoj.
Raspišite JASAN natječaj
„Našao sam neki posao i išao sam ih zvati da vidim o čemu se radi. Zapravo nemam pojma što oni traže, piše samo da imam službeni auto“.
Natječaj za posao prvi je kontakt kandidata s potrebama određene tvrtke te samim time prva prilika da procjeni odgovara li on toj tvrtki i ona njemu. Nerijetko možemo naići na vrlo šture i nejasne oglase za posao, što zna dovesti do toga da se kandidati ili ne jave na natječaj ili jave no ne zadovoljavaju uvjete. Dobar indikator loše raspisanog natječaja može biti i to što vas kandidati konstantno zovu i traže informacije o ponuđenom radnom mjestu. Pobrinite se da natječaj sadrži jasne informacije o tome o kakvoj je poziciji riječ, koja stručna sprema se traži, koliko godina iskustva, koja će biti zaduženja novog zaposlenika te dodatne beneficije.
Na intervju dođite na vrijeme
„Prvi put kad sam došla u ovu firmu na razgovor čekala sam pola sata. Drugi puta oko sat vremena. Znate što? Opet su raspisali natječaj, za neko drugo radno mjesto… al’ neću uopće ni doći“.
Nepredviđene stvari uvijek se mogu dogoditi – iznenadni sastanak, nepredviđeni telefonski poziv ili radovi na cesti s kojima niste računali. No, puštanje kandidata da čeka iz čiste nemarnosti ili loše organizacije vrlo je loše za imidž tvrtke i ispitivača. Intervjuu za posao treba pristupati kao i bilo kojem drugom sastanku na koji se ne biste usudili kasniti. Važnog klijenta nikad ne biste pustili da čeka, zar ne? Zašto onda kandidata za posao koji bi mogao postati vaš vrlo važan zaposlenik?
Pripremite se
„Super mi je kad ispitivač nema pojma tko sam, što sam radio, kad proučava moj CV one sekunde kad sam ušao u prostoriju, dok ja sjedim sa strane i čekam. To mi je izraz nevjerojatnog nepoštovanja“.
Jednako kao što poslodavci očekuju da se kandidati dobro pripreme te informiraju o tvrtki i radnom mjestu, bilo bi poželjno da i oni to čine. Ne samo zato što je to izraz osnovnog poštovanja prema kandidatu, već i zato što je to u interesu poslodavca. Kako ćete izabrati najboljeg kandidata ako uopće ne znate s kime imate posla? Ako ne stignete to učiniti na početku dana ili je jednostavno previše kandidata, uzmite si bar minutu vremena između svakog intervjua da se pripremite.
Prilagodite stav i budite profesionalni
„Osjećao sam se doslovce kao komad mesa. Tri žene su buljile u mene, odmjeravale me od glave do pete i provjeravale ispod stola kakve cipele nosim. Ispitivale su me kao da sam neki balavac koji im je došao tratiti vrijeme, a ne netko koga su one pozvale jer im treba. Najradije bih da me ne zovu u sljedeći krug“.
Ono u čemu većina ispitivača griješi jest negativan i neugodan stav, koji nimalo ne olakšava ionako stresnu situaciju koju intervju predstavlja za kandidata. Mjesta ovakvom stavu ne bi trebalo biti jer vi zapravo trebate tog kandidata, a ne obratno. Vi ste raspisali natječaj. Trebaju vam njegovo znanje, iskustvo, ideje i volja za radom, prema tome vi biste njega trebali impresionirati jednako kao i on vas. Također, privatnim pitanjima nema mjesta, vaš fokus treba biti na samog kandidata kakav sad stoji pred vama te njegovo dosadašnje iskustvo i znanje. Točka.
Neka prave osobe vode intervjue
„Intervju mi je vodilo troje ljudi koji nisu imali veze s odjelom u koji se ja prijavljujem. Kad sam ih pitala što oni očekuju od mene i kakva zaduženja će mi biti, nisu znali, izmotavali su se i bili jako neodređeni. Imala sam osjećaj da manje znam o tom radnom mjestu nego kad sam se tek prijavljivala“.
Iako neke tvrtke imaju HR odjele i školovane stručnjake koji vode intervjue za posao, mnoge tvrtke si to ne mogu priuštiti pa se zna dogoditi da cijela priča ode u sasvim neprofesionalnom smjeru. Važno je da intervju za posao vodi osoba koja je za to dobro pripremljena, zna puno o tvrtki i radnom mjestu na koje se kandidat zapošljava. Bilo bi dobro da intervjuu za posao prisustvuje osoba koja će direktno surađivati s novim zaposlenikom, jer ona najbolje zna kakav suradnik joj treba i od kojih zaduženja će se sastojati novo radno mjesto.
Postavljajte prava pitanja
„Nema mi gore stvari nego kad kao osoba sa zaista kvalitetnim životopisom, koja se javlja na rukovodeće mjesto, dođem na razgovor na posao, a ispitivač mi postavlja pitanja kao da sam prvi puta došao u školu. Mislim da pitanja u stilu „što je prodaja“ ili „što je ekonomija“, zaista nisu nužna“.
Ponekad su jednostavna pitanja zapravo idealan način procjene reakcije kandidata, svojevrsna trik pitanja, no ipak pazite da ne podcjenjujete svoje kandidate. Ako su već prošli prvotnu selekciju na temelju molbe i životopisa, pobrinite se da pitanja budu direktno vezana uz radno mjesto na koje se prijavljuju te relevantna za cjelokupan selekcijski proces.
Da ne bi bilo da spominjemo samo negativne primjere iz prakse, evo i nekih pozitivnih:)
„Ljudi na intervjuu su bili izuzetno ljubazni. Rekli su mi da nema smisla da mi svojim stavom dodatno otežavaju ionako stresnu situaciju pa je sve proteklo jako ležerno.“
„Javili su mi se brzo, za dva dana. Doduše s odbijenicom, ali bar znam na čemu sam i mogu dalje tražiti.“
„Razgovor je bio jako ugodan, čovjek je bio tako simpatičan i ležeran da sam odmah izgubila svu tremu. Kad bi bar svaki intervju za posao bio takav.“
„Rekli su mi da ne zadovoljavam uvjete za navedeno radno mjesto, ali su mi odmah poslali linkove na druga radna mjesta na koja se mogu prijaviti. Zapravo jako korisno.“
„Odgovorili su mi odmah isti dan da sad kreće selekcijski potupak i da će mi se ubrzo javiti, a usput su mi poslali zanimljive i korisne linkove na neki njihov blog. Zapravo mi je to bio baš super dodatak.“
Foto: 123rf
