Europska unija godinama je gradila birokratski sustav upravljanja i provedbe EU fondova temeljem iskustava i primjera dobre prakse uvodeći nove mehanizme financiranja sukladno gospodarskim kretanjima, društvenim potrebama i globalnim izazovima, ali uz snažne mehanizme i alate kontrole korištenja bespovratnih sredstva i analize ostvarenja postavljenih ciljeva i mjera te njihovih pokazatelja uspješnosti, sve dok se nije zatekla s globalnom pandemijom korona virusom.
Od birokracije ka agilnom sustavu
Tada se uspostavljeni birokratski sustav pretvara u agilan sustav upravljanja i provedbe EU fondova, jer su sve članice Europske unije zatečene s narušavanjem propisanih procedura i uzusa ekonomije i društva te je isto zahtijevalo brzi odgovor na pandemiju i njen utjecaj na zatvaranje gospodarstava, tržišta, granica, lom zdravstvenih sustava i drugih izazova s kojima se susrećemo u posljednje dvije godine.
Upravo je ova vrsta gospodarske, zdravstvene i društvene krize i zajednički odgovor članica Europske unije na istu, dokaz najveće prednosti članstva u Europskoj uniji i koristi Kohezijske politike.
Pročitajte više: Ana Fresl u 7 godina izgradila jednu od 3 najpoznatije tvrtke za EU fondove
Prošireno je područje primjene Fonda solidarnosti
Zajedničkom inicijativom članica za ulaganja u odgovor na pandemiju korona virusa, mobilizirana su sredstava kohezijske politike adresirajući novonastale potrebe u najizloženijim sektorima, kao što su zdravstvo, MSP-ovi i tržišta rada te kao pomoć građanima. Dodatna fleksibilnost omogućila je Republici Hrvatskoj i drugim članicama EU da sva neiskorištena sredstva iz ESIF 2014.-2020. koristi za odgovor na trenutačnu krizu. Dodatno prošireno je i područje primjene Fonda solidarnosti, uz prirodne katastrofe pokriva i financijsku pomoć za javno zdravlje te su sva raspoloživa sredstva stavljena u funkciju borbe protiv pandemije odnosno kupnju cjepiva za sprečavanje širenja zaraze. Važno je spomenuti da je uz sva ostala bespovratna sredstva ESIF-a koja su joj stavljena na raspolaganje, Republika Hrvatska ostvarila dodatnu financijsku pomoć iz Fonda solidarnosti u iznosu od 7.618.270 eura za kupnju cjepiva protiv bolesti COVID 19.
Također, proračun Europske unije odnosno višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. doživio je svoj zaokret u prioritetima ulaganja, te se odustaje od povećanja vlastitog nacionalnog učešća država i članica, ali i samih korisnika bespovratnih sredstva (ostaje učešće od 15% za manje razvijene regije ususret najavljenom ušeću od 30%). Ujedno, uzimajući u obzir posljedice pandemije i određivanje prihvatljivosti prostornih jedinica za upotrebu fondova EU u okviru kohezijske politike, koristi se blaži pristup tranzicijskim regijama čiji je BDP po stanovniku između 75% i 90% prosjeka EU bio u tekućem razdoblju 2020.-2024., uvođenjem novog ranga BDP-a po stanovniku između 75% i 100% prosjeka EU.
Pročitajte više: Ana Fresl: Pravi posao za poduzetnike tek slijedi nakon potpisa ugovora o dodjeli sredstava
Što dokazuje novi strateški pristup odgovora na globalnu pandemiju?
Svakako na primjeru Hrvatske možemo potvrditi da novi strateški pristup odgovora na pandemiju daje sigurnost i potvrđuje važnost i prednosti članstva u Europskoj uniji. Samo uvođenje novog Mehanizma za oporavak i otpornost, prema procjenama Ministarstva financija, a nakon duže gospodarske neaktivnosti RH očekuje značajan preokret u rastu BDP-a. Svjedoci smo da je realni BDP u 2020. ostvario povijesni značajan pad od 8%, posebice radi zatvaranja gospodarstva uslijed pandemije, ali i državnih granica što je ugrozilo prije svega turizam koji je najznačajnija grana gospodarstva s najvećim udjelom u BDP-u RH.
Iznos od 6,3 milijardi eura i potencijal za zajam u iznosu od 3,6 milijardi eura stavlja RH na vrh država članica EU po omjeru raspoloživih sredstava iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost – NPOO i BDP-a po broju stanovnika. Ostaje samo pitanje koliko ćemo to iskoristiti do 2026. g. Tako se u Programu konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2022. – 2024. ističe procijenjeni makroekonomski utjecaj NPOO-a, koji upućuje na ubrzanje stope rasta BDP-a u odnosu na osnovni scenarij. Očekuje se realni rast BDP-a od 5,2% u 2021., kojega će pratiti rast od 6,6% u 2022., 4,1% u 2023. te 3,4% u 2024. godini.
Ovakav pristup odgovoru i odstupanje od uspostavljenih pravila korištenja EU sredstava dokazuje da ipak postoji svjesnost među birokratima institucija Europske unije da su jedno pravila igre u stabilnim vremenima, a jedno kada nas viša sila skreće s puta.
Autorica: Ana Fresl, stručnjakinja za EU fondove i CEO at Projekt jednako razvoj
Foto: Canva