Često me mlade poduzetnice ili poduzetnice početnice pitaju kako smo izgradili tako pozitivnu klimu u našoj tvrtki, u kojoj su zadovoljni i klijenti i djelatnici i vlasnici. Da bih vam to bolje predočila, moram vam ispričati priču o kokošima.
Što nas kokoši mogu poučiti o suradnji?
70-tih godina dvadesetog stoljeća evolucijski biolog William Muir sa Sveučilišta Purdue u SAD proučavao je ponašanje kokoši. Njegov interes na početku eksperimenta bio je usmjeren na zvijezde – na kokoši koje nose najviše jaja. Vrlo brzo je primijetio da su zvijezde sklone agresivnom ponašanju te da kljucaju druge kokoši oko sebe. Pomislio je da zbog toga druge kokoši nose manje jaja i odlučio je razdvojiti agresivne od miroljubivih kokoši. Odabrao je najbolje iz grupe miroljubivih i grupe agresivnih kako bi stvorio sljedeću generaciju nesilica te kroz pet generacija (za što mu je trebalo oko godinu dana) brižljivo mjerio rezultate njihove produktivnosti (broj snesenih jaja). Na kraju tog perioda, miroljubive kokoši bile su zdrave i produktivne i njihova produktivnost bez agresivnih kokoši u njihovom kokošinjcu porasla je za vrtoglavih 260%. Što se za to vrijeme dešavalo u agresivnom kokošinjcu? Je li njihova produktivnost ostala ne visokoj razini? Nažalost, više od polovice kokoši nije preživjelo suživot u agresivnom kokošinjcu u kojem su jedna drugu kljucale do smrti.
Pročitajte više: Što učiniti kad ste nezadovoljni karijerom?
Jesu li i ljudi produktivniji u miroljubivom okruženju u kojem ih ne sabotiraju u radu agresivni pojedinci? Može li kultura suradnje pridonijeti produktivnosti više od kulture natjecanja?
Ova pitanja (uz mnoga druga) postavljali su si i profesori sa Sveučilišta Harvard – John Kotter i James Heskett – te proveli istraživanje na više od 200 tvrtki izlistanih na njujorškoj burzi. Punih jedanaest godina mukotrpno su prikupljali i uspoređivali podatke o odnosu kompanijske kulture i produktivnosti te rezultate objavili u knjizi pod nazivom “Korporativna kultura i učinkovitost”. Tvrtke u svom istraživanju grupirali su u one sa zdravom kulturom te druge sa nezdravom kulturom (onom u kojoj prevladava strah, natjecanje, arogancija, agresivnost ili pasivna agresivnost, birokratizam, rezigniranosti, itd.)
Zabilježene usporedbe rasta ovih tvrtki u razdoblju od 11 godina bile su zapanjujuće:
| Kroz 11 godina | Zdrava kultura | Nezdrava kultura |
| Rast neto prihoda | 756 % | 1 % |
| Rast cijena dionica | 901 % | 74 % |
| Povećanje dobiti | 682 % | 166 % |
| Povećanje radne snage | 282 % | 36 % |
Fascinirana ovim spoznajama, 2013. godine odlučila sam poduzeti nešto da kompanijsku kulturu u mojoj tvrtki dovedem u bolje stanje. Kao mala tvrtka koja je do tada poslovala stabilno već 18 godina, na prvi pogled se činilo “da tražim kruha preko pogače” jer niti jedan HR konzultant u Hrvatskoj nije mi bio u stanju pružiti kompleksniji savjet od onog da treba ljude pošteno nagraditi prema zaslugama, što sam ionako činila od početka. Iako su svi naši djelatnici izjavljivali da su zadovoljni poslom, te da visoko cijene svoje kolege i nadređene, osobno sam smatrala da nam nedostaje “prave” suradnje. Svatko je bio preusko fokusiran samo na svoje klijente, projekte i ciljeve, ostvarenje kojih je donosilo brojne individualne benefite.
Obratila sam se za pomoć kolegama iz inozemstva i vrlo brzo sam preko partnera iz Švedske upoznala Amerikanca Jamesa Tamma, bivšeg suca iz Kalifornije, predavača na poslovnoj školi sveučilišta u Stockholmu, konzultanta NASA-e te autora metodologije “Radical Collaboration®” (Radikalna kolaboracija). Jednostavno obučen, visok i uspravan muškarac, bijele kose i brade i vrlo živih očiju, uobičajeno na svoje sugovornike ostavlja vrlo dubok dojam. Saznavši da jednom godišnje dolazi u Belgiju održati otvoreni trening za poduzetnike i poslovne ljude koji žele bolje upoznati njegovu prokušanu metodologiju suradnje, odmah sam se prijavila.
Pročitajte više: Jeste li dobar karijerni savjetnik svom djetetu?
Međutim, to nije bila radionica na kakve sam ja bila navikla do tada – u kojima slušaš predavača, zapisuješ informacije koje ti se čine važnima (a koje kasnije nikada ne pročitaš) i u kojima pojedinci iz publike (uključujući i mene) traže priliku da kažu svoje mišljenje i impresioniraju druge svojim poznavanjem poslovne teorije i prakse. Ovdje smo vježbali slušati, autentično i bez manipuliranja. Prakticirali smo prezentirati situacije iz perspektive svojih protivnika da bismo shvatili njihove potrebe. Upoznavali smo sebe kroz pojedinačne i timske natjecateljske situacije. Otkrivali smo koliko smo slabi na laskanje ili kritiku, kome se želimo svidjeti, koga impresionirati, a koga kazniti. Promatrali smo na koje sve načine ističemo ili prikrivamo svoje (ne)kompetentnosti te koliko su one stvarne ili umišljene. A sve to smo činili da počnemo spoznavati svoje obrambene mehanizme i koliko vremena provodimo u defenzivnom stanju, kako u njemu (nesvjesno) reagiramo te kako svoju defenzivnost širimo na druge.
Do ručka prvog dana veliki broj mojih uvjerenja o poslovnom komuniciranju došlo je pod znak pitanja, a do kraja trećeg dana radionice shvatila sam da u svojoj firmi prvo moram promijeniti sebe. Ništa više nije bilo isto za mene nakon “Radikalna kolaboracija” treninga. Počela sam drugačije gledati ljude oko sebe, naučila propitivati svoje stavove, prestala se ljutiti ili povlačiti iz konfliktnih situacija i sve sam počela gledati kao priliku za suradnju. Moj osobni rast bio je samo nuspojava radionice kojoj je osnovni cilj dati nam alate kojima ćemo poboljšati suradnju u našem poslovnom okruženju što će posljedično dovesti do povećanja profita.
Pročitajte više: Kristina Ercegović: “Žene slijedite ovih šest koraka ako želite stvoriti uspješan biznis”
Kakav je utjecaj “Radikalna kolaboracija” trening do sada imao na moju tvrtku?
U prvoj godini nakon uvođenja ove metodologije u naše okruženje, naš profit narastao je za 40%, a da pritom nije bilo nikakve promjene u našem poslovnom modelu ili tržištu na kojem radimo. Pa kako se to čudo dogodilo? Tako što iznutra kao i izvana aktivno tražimo prilike za suradnju, a ne za natjecanje. Ako vam ovo još uvijek zvuči apstraktno, mogu navesti konkretan primjer. Moja tvrtka, BHV Education, vodeća je konzultantska kuća za obrazovanje u inozemstvu – mi pomažemo učenicima, studentima i profesionalcima da odu na usavršavanje, programe razmjene ili upišu studij u inozemstvu. ZŠEM, Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta je najbolja poslovna škola u regiji i njihov cilj je dovesti učenike, studente i profesionalce u svoje klupe. Na prvi pogled naši ciljevi se čine dijametralno suprotnima, ali kada gledate sve kroz “Radikalna kolaboracija” naočale, vidjet ćete da naše organizacije imaju mnoge dodirne točke iz kojih se može razviti odlična suradnja koja će donijeti dobit ne samo za nas već za puno širu zajednicu. Čim sam osvijestila ovu činjenicu, obratila sam se upravi fakulteta za sastanak, nakon kojeg je odmah prirodno započela naša suradnja.
Upravo to se dešava i danas – svakim radnim danom aktivno razmišljamo gdje su naše prilike za suradnju. Ne za prodaju, natjecanje i pobjedu, već za suradnju. Takav stav osnažio je naše međuljudske odnose i naš tim je uspješno prebrodio pandemijske izolacije i potres u kojem smo bili znatno oštećeni. Kako je naša osnovna djelatnost putovanje na školovanje u inozemstvo, bilo je za očekivati da će naše poslovanje u doba pandemije biti znatno narušeno jer 80% putničkih agencija nije uspjelo sačuvati radna mjesta ni likvidnost poslovanja. U našem slučaju, mi smo se proširili za dva nova mlada člana te osigurali porast osobnih primanja djelatnika.
Ako želite osobno pohađati trening “Radikalna kolaboracija” koji će Jim Tamm ove godine održati u Belgiji početkom listopada, javite mi se za preporuku.
Autor: Gordana Kolenko, BHV Education
Foto: Pexels/fauxels, privatna arhiva
