Venecija je počela naplaćivati ulaz u grad! Ulaznica je obavezna samo za jednodnevne izletnike, a prva je destinacija u cijelom svijetu koja se odlučila za ovaj potez. Razlog – smanjenje pritiska na grad koji je UNESCO opisao kao “arhitektonsko remek-djelo” pa zaprijetio da će ga staviti na popis ugrožene baštine, radi masovnog turizma i porasta razine vode koji se pripisuje klimatskim promjenama.
U početku će ulaznice biti potrebne samo za 29 ‘udarnih’ turističkih dana tijekom 2024., uglavnom vikendima od svibnja do srpnja. Inače, lani je čak 3,2 milijuna turista prespavalo barem jednu noć u povijesnom središtu Venecije, ali još su se deseci tisuća drugih slijevali na uske gradske ulice tijekom dana.
Luigi Brugnaro, gradonačelnik Venecije, opisao je ovaj potez eksprimentom kojem je cilj učiniti Veneciju ugodnijom za život. No sustav naplate ulaza veoma je kontroverzan potez koji nije svima u gradu baš najbolje ‘sjeo’. Odluka je više puta odgađana zbog zabrinutosti da bi ozbiljno smanjila turističke prihode i ugrozila slobodu kretanja. Oporbeni gradski vijećnici tvrde da neće biti nikakve koristi od ulaznice koja košta svega 5 eura. 50 bi, kažu, već moglo biti od značaja.
Jedno je sigurno – Venecija je pokusni kunić – a kakvi će biti rezultati eksperimenta i hoće li ovakva mjera polučiti željene rezultate, pomno će se pratiti i u drugim turističkim odredištima diljem svijeta koja se teško nose s masovnim turizmom. Jedna od tih lokacija je i Dubrovnik.
36 turista po glavi Dubrovčanina
Dubrovnik je svjetski prvak u masovnom turizmu. Holidu, portal za rezervaciju smještaja, odlučio je otkriti gradove s najviše turista po stanovniku. Koristeći statističke podatke, proveli su istraživanje koristeći godišnji broj turista u 2019. godini, u usporedbi s gradskim stanovništvom. Prema ovom istraživanju, Dubrovnik je prvi na neslavnoj ljestvici. Na 1 stanovnika Dubrovnika dolazi 36 turista. Slijedi Venecija s 21 turistom po glavi stanovnika.
Venecija se nakon upozorenja UNESCO-a i niza drugih pokazatelja uhvatila u koštac s borbom protiv masovnog turizma. Plan je od 1. lipnja zabraniti i turističke grupe veće od 25 ljudi, zvučnike na grupnim turama, zabraniti zaustavljanje na uskim ulicama i mostovima. Sve kako bi zaštitili građane od buke i smetnji. U povijesnom centru grada, naime, nema niti 50.000 stanovnika, ali u sezoni bude i duplo više ljudi. Godine 2021. Venecija je već uvela zabranu masovnih kruzera s kojih dnevno izlaze tisuće izletnika, preusmjeravajući ih u udaljeniju industrijsku luku.
Pročitajte više: U Hrvatskoj vlada turizmofobija. Stručnjaci: trebamo održivi turizam
Cilj je pronaći ravnotežu razvoja gospodarstva i zaštite baštine
U koštac s kruzerima uhvatio se i Dubrovnik. Broj dnevnih posjetitelja s kruzera nekoć je prelazio i 16.000, a danas je ograničen na 4500. Kako je Dubrovnik riješio problem prekomjernog broja turista s kruzera objasnila nam je Antonela Svilarić, dubrovačka pročelnica Upravnog odjel za turizam, gospodarstvo i more.
Svilarić je naglasila da je primjenom mjera projekta „Respect the City“, napravljen preokret i ostvaren uspjeh u pogledu budućnosti kruzing turizma i njegove održivosti.
“Napravljene su prilagodbe putem pomnog planiranja dolazaka/odlazaka cruisera dnevno, tjedno i godišnje. S obzirom na veliku dnevnu koncentraciju putnika na relativno ograničenom gradskom prostoru, ostvarena je bolja i konkretnija komunikacija s cruise kompanijama čiji brodovi uplovljavaju u luku, organiziranost na terenu učinkovitija je i rezultira primjerenijem rasporedu ticanja kruzera i kontroliranju protoka turista”.
I nije pomak napravljen samo u pogledu kruzera, upozorava pročelnica. Zadovoljno tvrdi: “Dubrovnik nije destinacija masovnog turizma”.
Dubrovnik se, kaže, kroz godine nametnuo kao predvodnik održivog turizma na Mediteranu. Učinjeno je to djelujući promišljeno, integrirajući Smart aplikacije poput Pametnog parkinga, Dubrovnik Passa i Dubrovnik Visitors.
“Da, postojali su izazovi povećanim pritiscima turističkog prometa na povijesnu jezgru i kontaktnu zonu, ali uspjeli smo sustavno i učinkovito odgovoriti”, zadovoljna je pročelnica. Dodaje da je cilj pronaći ravnotežu koja će omogućiti nesmetan razvoj gospodarstva, ali istovremeno nametnuti strogu zaštitu vrijedne povijesne baštine uz poboljšanje kvalitete svakodnevnog života naših građana.
Kako pobjeći od etikete destinacije masovnog turizma
Dubrovnik je neupitno jedna od najpopularnijih hrvatskih turističkih destinacija i prati ju imidž nezaobilazne lokacije. Unatoč naporima po pitanju održivosti, daleko je od reputacije održive destinacije kakvu ima, primjerice, Novi Zeland ili irski Dublin. Kako pobjeći od etikete destinacije masovnog turizma, provjerili smo s profesorom Hrvojem Jakopovićem, stručnjakom za brendiranje i nositeljem kolegija “Odnosi s javnošću u turizmu”.
“Destinacije koje se povezuju s masovnim turizmom obično sa sobom vuku negativne konotacije kao što su gužva, zakrčenost, narušeni turistički doživljaj, gubitak autentičnosti i tako dalje. Danas kada svaki pojedinac može prenijeti neposredna iskustva i informacije o destinaciji putem pametnog telefona, postaje nemoguće prikazivati destinaciju u potpuno drugačijem svijetlu od njenog trenutnog imidža”, upozorio je Jakopović.
Objasnio je da se etiketu masovnog turizma može skinuti uz konkretne projekte i aktivnosti koji ukazuju na unapređenje turističkog doživljaja odnosno destinacijski menadžment čija je zadaća proširiti ponudu turističkih atrakcija i lokacija te time rasteretiti pojedine prenapučene prostore.
Primjeri dobre prakse
“Prema potrebi, uvesti pojedina ograničenja kako bi svaki turist mogao doživjeti turističku destinaciju na način kako mu je obećano i komunicirano u promotivnim sadržajima. Percepcija se dakle mijenja djelovanjem i komuniciranjem promjena na bolje”, naglasio je stručnjak.
Dodao je da se primjeri dobre prakse u Europi mogu prepoznati kroz priznanja pod nazivom „The European Capital of Smart Tourism“ koja Europska komisija svake godine dodjeljuje gradovima destinacijama za najbolje prakse po pitanju održivosti i pametnog upravljanja destinacijom. Posljednjih godina pobjednici su bili Dublin, Irska (2024.), Pafos, Cipar (2023.), Valencija, Španjolska i Bordeaux, Francuska (2022.).
“Zajedničko takvim destinacijama jest ulaganje u infrastrukturu i tehnologiju koji omogućuju prikupljanje podataka i praćenje slobodnih parkirnih mjesta, prometnu gustoću, potrošnju resursa, ali i usmjeravanje turista prema ruralnim dijelovima, pronalazak autentičnih lokacija i gastronomije, zanimljivih biciklističkih i pješačkih staza…”, pojasnio je profesor.
Pročitajte više: “Turizam nas je ulijenio, krenulo se iznajmljivati – i onda se pitaš zašto bi radio
Porasla ocjena održivosti destinacije
Na strateškom je putu i Dubrovnik, mnogo je za to pokazatelja. O trenutnom stanju Dubrovnika kao održive destinacije govori i najnovija ocjena Globalnog vijeća za održivi turizam (GSTC). Ovo međunarodno tijelo provelo je drugu ocjenu odredišta za Dubrovnik koja u 2023. iznosi čak 86,04 posto. U odnosu na 2019. godinu i prvo ‘mjerenje’ riječ je o porastu od visokih 16 posto.
“Osim izvrsne ocjene, postiglo se da ni jedan indikator nije u zoni rizika”, hvali se Svilarić kad smo ju upitali što se u međuvremenu promijenilo kad je ocjena tako porasla.
Objasnila je da je projekt Poštujmo Grad rezultirao je učinkovitom disperzijom posjetitelja i ublažavanjem negativnih učinaka prekomjernog turizma. Pokazali su to i rezultati analize Sveučilišta u Dubrovniku na temelju podataka sustava Dubrovnik Visitor. Iako je u 2022. ukupan broj posjetitelja bio već nego od 2017. do 2019., uočena je disperzija posjetitelja na godišnjoj, mjesečnoj razini, kao i unutar dnevnih posjeta.
“To je rezultiralo značajno manjim pritiskom na povijesnu jezgru”, objasnila je pročelnica.
Studija je pokazala kako se ‘indeks ranjivosti’ u špici sezone upola smanjio. To je posljedično dovelo i do smanjivanja izloženosti negativnim učincima prekomjernog turizma.
Nakon pandemije postalo je bolje
Da je stanje u Dubrovniku bio alarmantno, potvrđuje nam i dr. sc. Izidora Marković Vukadin s Instituta za turizam.
“Smatram da je prije pandemije Dubrovnik došao na razinu vršne opterećenosti, koja se ponajprije očitovala u gužvama u gradskoj jezgri, neadekvatnoj prometnoj infrastrukturi te štetnim utjecajima kruzera na okoliš, zajednicu, ali i boravišni segment turista”, kazala je Marković Vukadin.
Ipak, Dubrovnik je prepoznao svoje slabosti te implementirao brojna rješenja, propise, kao i infrastukturne zahvate koji su omogućili Gradu da “prodiše” i da vremena za strateški usmjeren razvoj temeljen na stečenom znanju i analitičkoj podlozi, dodala je stručnjakinja.
Objasnila je i koliko je važan odmak od masovnog prema održivom turizmu odnosno kako masovni turizam može značajno utjecati na kvalitetu života lokalnog stanovništva kroz brojne aspekte. U recentnije vrijeme to je vidljivo kroz povećanje cijena nekretnina, što otežava lokalnom stanovništvu pristup stanovanju, čime pojedinci koji nemaju u svom vlasništvu nekretninu postaju građani drugog reda.
Također, kroz preopterećenje infrastrukture neposredno dolazi do zagađenja okoliša, što u konačnici nosi smanjenju kvalitetu života zajednice, uz istovremeno povećanje troškova za održavanje infrastrukturnih sustava. Također, masovni turizam može dovesti do komercijalizacije tradicionalnih zajednica, gubitka autentičnosti i promjene lokalne kulture kako bi se prilagodila turističkim očekivanjima, a ako imamo u nesnošljivost prema turistima ili donekle neprijateljsko i/ili neprihvatljivo ponašanje turista, poput buke u stambenim četvrtima, nepoštovanja lokalnih običaja ili neodgovornog ponašanja, dolazi do značajnih poremećaja u integritetu lokalnih zajednica, pojasnila je znanstvenica i upozorila na kompleksnost pitanja održivosti destinacije.
Pročitajte više: 10 odredišta idealnih za održivi odmor – pametni gradovi i tropski rajevi
Isele se da bi stan pretvorili u turistički apartman
“Pitanje o tome je li turizam u Dubrovniku prešao granice održivosti kompleksno je i ovisi o više faktora. Treba imati na umu da održivost nije neki jednoznačan, nepromjenjiv broj, već ovisi o stanju resursa, infrastrukture, lokalnoj turističkoj zajednici i njenim potrebama i u konačnici o intenzitetu turističkog prometa”, naglasila je Marković Vukadin.
Provjerili smo s njom i može li se uopće govoriti da je neka destinacija održiva dok postoje prakse poput (privremenog) iseljavanja lokalnog stanovništva radi pretvaranja kuća/stanova u smještajne kapacitete. To je, znamo, uobičajena praksa u brojnim hrvatskim turističkim odredištima.
“Moram priznati – teško. Napuštanje gradskih jezgri zbog rentanja na online platformama postala je pošast naših destinacija. Smatram da to nije put kojim dalje trebamo ići”, kazala je stručnjakinja.
Mogu li se venecijanske mjere preslikati na Dubrovnik
S Marković Vukadin smo prokomentirali i mogu li se mjere koje je uvela i najavila Venecija preslikati na Dubrovnik.
“Dubrovnik primjenjuje neke slične mjere, poput ograničenja broja kruzera koji istovremeno mogu uploviti u Luku, aplikacija za predviđanje gužve i slično. I sve navedeno se pokazalo iznimno korisnim”, napomenula je stručnjakinja.
Kao jednu od oportunijih mjera vidi ograničavanje veličine turističkih grupa.
“To može pridonijeti smanjenju gužvi na popularnim turističkim lokacijama. Ovakve mjere mogu poboljšati iskustvo posjetitelja i smanjiti pritisak na lokalnu infrastrukturu”, rekla je znanstvenica. Dodala je da svaka destinacija ima svoje specifičnosti, pa je važno prilagoditi mjere prema potrebama i karakteristikama grada ili regije.
“Ono što funkcionira u jednom kontekstu možda nije nužno primjenjivo u drugom”.
Foto: Privatna arhiva / CRO Ris / Grad Dubrovnik / Canva
