Zoran Pejović, konzultant za razvoj i strategiju u luksuznom hotelijerstvu i član Uprave Jadranka turizma, za Forbes Hrvatska je dao svoje viđenje turističkog razvoja u Hrvatskoj, a prokomentirao je i aktualne trendove
Rasprave o turizmu u Hrvatskoj uvijek izazivaju dosta emocija, oprečnih mišljenja, različitog tumačenja brojki i predviđanja budućih kretanja. Imamo li previše ili premalo smještajnih kapaciteta? Donosi li turizam korist ili štetu? Jesu li cijene previsoke ili bi mogle biti još više? Sve su to pitanja na koje je odgovor dao Pejović za Forbes Hrvatska.
Hrvatska je turistički mainstream
“Malo toga je danas, kod nas i u svijetu, toliko polarizirajuće kao turizam. Negdje uz bok ratovima i američkim izborima. Cijela industrija nalazi se u paradoksalnoj poziciji. Ne smijemo slaviti vlastite uspjehe kroz objavu povećanja noćenja ili dolazaka jer se to odmah tumači kao dokaz daljnjeg uništenja nečega – bilo prirode, lokalnih zajednica, načina življenja. Tako je tumačenje brojki sve manje ekonomska, a sve više ideološka i politička kategorija. Zanimljivo je da industrije poput energije, maloprodaje ili mode ne prolaze ni približno sličan medijski i ideološki tretman”, kaže Zoran Pejović, konzultant za razvoj i strategiju u luksuznom hotelijerstvu i član Uprave Jadranka turizma.
Što se tiče ove godine, Pejović smatra da, kada se sve zbroji, ona neće biti ni dramatično dobra, ni dramatično loša.
“Uz najave recesije koja se nije dogodila, dva velika rata i niz globalno relevantnih sportskih događanja, imat ćemo godinu na razini prošle. To pokazuje da je danas Hrvatska turistički mainstream, kako god to netko htio tumačiti”, kaže.
Pročitajte više: Hoće li ilegalni turizam u Hrvatskoj procvjetati zahvaljujući novom zakonu?
Na 10-ak hotela došlo 50.000 privatnih ležajeva
Jedna od tema o kojoj se strastveno raspravlja jest i struktura smještajnih kapaciteta. Mnogi smatraju da imamo nepovoljan odnos apartmana i hotela.
“Još jedna tema kojoj se ne smije pristupiti ekonomski i strateški, jer je također ideološki ‘nabrijana’. Uvjeren sam, zapravo siguran, da nemamo optimalnu strukturu smještaja. Potrebno nam je više kvalitetnog, ispravno konceptualiziranog hotelskog smještaja, ali ova će mi izjava donijeti nove kritike i etikete ‘zagovornika hotelskih lobija’, ‘građevinske mafije’ i ‘protivnika malih iznajmljivača’. No dobro, valjda to tako mora biti”, kaže Pejović.
Razvojni trend industrije je negativan, kaže i iznosi podatak da smo uz desetak novih malih hotela otvorenih ove godine, dodali preko 50.000 ležajeva u privatnom smještaju. Mnogi mali iznajmljivači ove godine nisu imali popunjenost kakvu su očekivali.
“Taj rast je nemoguće pratiti adekvatnim povećanjem dolazaka, pa se događa da u srcu sezone ima mnogo slobodnih kreveta. Posebno zato što mali iznajmljivači gotovo uopće ne rade na generiranju nove potražnje. U pravilu nemaju resursa ni znanja za to i preostaje im samo borba za postojeću potražnju. Bit će mi žao ako dođe do situacije da banke počnu preuzimati ljudima kuće i vile zbog prezaduženosti i manjka prihoda od iznajmljivanja, ali mislim da nas to u idućih nekoliko godina vrlo izvjesno očekuje”, prognozira Pejović.
Nismo skupi, ali ne nudimo ni vrijednost za novac
Što se, pak, cijena tiče, smatra da Hrvatska nije skupa, u turističkom smislu, ali isto tako da ne nudi uvijek dobru vrijednost za novac.
“Većina povećanja cijena je opravdana, ali ta povećanja nisu popraćena poboljšanjem ponude ili prelaskom s uslužne na iskustvenu ekonomiju, koja ulazi u sasvim drugi cjenovni razred. Nije realno očekivati da nastavimo raditi sve isto, ili lošije nego prije, a naplaćivati dvostruko više, a da gosti to ne primijete i ne počnu se žaliti”, kaže.
Dodaje da cijene ne treba smanjivati već treba raditi na izvrsnosti. Ako nastavimo nuditi nešto što kupci smatraju nedovoljnom vrijednošću za novac, iako je Hrvatska danas jedna od najsigurnijih destinacija na svijetu pa su mnogi upravo zbog toga spremni platiti i određeni “premium” na sigurnost, mogli bismo vidjeti značajan pad interesa.
“No, ponavljam, ne zbog cijena, već zbog nedostatne kvalitete onoga što se nudi za tu cijenu”, kaže.
Pročitajte više: U Hrvatskoj vlada turizmofobija. Stručnjaci: trebamo održivi turizam
Mnogi bi lako mogli unaprijediti poslovanje i bez ulaganja
Dodaje i da bi mnogi lako mogli unaprijediti svoja poslovanja i opravdati povećanje cijena minimalnim ili nikakvim ulaganjima, tražeći svoj identitet u mjestu u kojem posluju, tražeći lokalne partnere i pričajući svoju priču iz te perspektive. No, kaže i da se to rijetko događa jer se investicija u edukaciju, komunikaciju i razvoj još se uvijek ne smatra dobrom investicijom.
“Moramo se okrenuti iskustvenom turizmu, tražiti jaču povezanost s lokalnim identitetima, stvarati i slaviti nove ‘heroje’ industrije koji će mlade ljude motivirati da potraže karijeru u turizmu, i naći način da se ova grana gospodarstva promatra s manje ideološkog naboja”, napominje konzultant.
Kaže kako nam treba više razgovora i transparentnosti, a manje anti-turističkih dijatriba. U tom smislu, potrebna je veća uključenost velikih hotelskih kuća u te razgovore – javno, a ne iza zatvorenih vrata. Njihov angažman u razvoju sljedećih generacija lidera u turizmu i posvećenost odgovornom turizmu ključni su, smatra.
“Ako do toga ne dođe, makar u malim postocima, ostat ćemo u ovom turističkom mainstreamu, ali na dnu ljestvice”, poručuje Pejović za Forbes Hrvatska.
Foto: Canva
