Za posao u javnom sektoru, posebice državnim institucijama često postoje predrasude. Tamo se ‘ništa ne radi’, ‘lako je i sigurno’, a plaća sjeda. No, koliko to zna biti kompleksan posao pun raznih borbi s vjetrenjačama ispričale su nam žene koje su na vodećim pozicijama u državnim institucijama. Na našoj Konferenciji za žene u javnom sektoru održali smo panel raspravu na temu ženskog vodstva u državnim institucijama. Na njoj su sudjelovale uspješne, snažne žene koje na svojim leđima nose izuzetno zahtjevne poslove o kojima se malo toga zna. Otkrile su nam samo djelić stvari s kojima se suočavaju.
Panelistice su bile Antonija Krolo Vasilj, pomoćnica ravnatelja za provedbu uredbi Europske unije i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, Danijela Stepić, glavna državna rizničarka te Danijela Horvatek Tomić, ravnateljica AZVO-a, koja je po struci veterinarka i dugi niz godina radi na Veterinarskom fakultetu.
Preko 3 milijuna korisnika i 27 milijardi eura
Antonija Krolo Vasilj bavi se socijalnim osiguranjem koje uključuje više od tri milijuna korisnika. S obzirom da se radi o ogromnom broju ljudi, nastoji ne razmišljati o kolikom broju pojedinaca je odgovorna jer bi ju to, kako kaže, užasnulo. Dotakla se i teme o kojoj se često raspravlja, a to je zaostajemo li toliko za Europom. Navodi da, iz perspektive sustava u kojem ona radi, nema razloga za malodušje. Provodi se digitalizacija i kompleksni poslovni procesi u kojima Hrvatska nimalo ne zaostaje. Transformacija procesa u našoj je zemlji započela još desetak godina prije ulaska u Europsku uniju, a kroz nju je prošla i Danijela Stepić.
Glavna državna rizničarka pri Ministarstvu financija upravlja s državnim proračunom od 27 milijardi eura. Ima zadatak, kaže, povući cijeli sustav koji je iza nje. Tvrdi da se malo priča o tome koliko javni sektor radi izuzetno važan i kompleksan posao. Javni sektor svakodnevno mora “pomiriti” međunarodne, kulturne, socijalne, političke i mnoge druge aspekte. Kad u ministarstvu slažu proračun, on mora biti na zlatnoj nuli. Uvijek mora gledati kako u tom proračunu zadovoljiti prioritete mirovina, socijale, obratiti pažnju na krize, ratove, sigurnost, elementarne nepogode. No brojke su manji problem od kompleksnosti ciljeva.
“Žao mi je da se ta kompleksnost i zahtjevnosti javnog sektora i poslova u javnom sektoru nedovoljno prezentira u javnom prostoru i medijima. Prikazuje se kao ‘a tamo oni nešto rade od 8 do 4, pauze, godišnji odmor…’, a zapravo imate izuzetno kompleksne procese koji moraju odlično funkcionirati”, istaknula je Stepić.
Pročitajte više: Žene koje su uspjele u javnom sektoru okupile smo na konferenciji – Evo tko su one
Posljedice posla na mentalno zdravlje
S njom se složila Danijela Horvatek Tomić. Pričala je kako je teško postići kvalitetu učilišta, no kvaliteta omogućava toliko poboljšanja i promjena. Ako se poštuju pravila, može se izaći iz okvira i napredovati. Horvatek Tomić dotakla se vrlo teške, ali važne teme mentalnog zdravlja unutar svoje profesije. Istraživanje je pokazalo da svaki šesti veterinar razmišlja o samoubojstvu. Veterinarstvo je struka broj jedan po sklonosti depresiji i samoubojstvima. Zbog toga je pokrenuta neprofitabilna udruga Not One More Vet. Pojasnila je da je najgori razlog za upisati veterinu upravo onaj kojim se mnogi vode – ljubav prema životinjama.
“Teško je nekome reći da ne možemo pomoći njihovom ljubimcu, većina nema zdravstveno osiguranje, skupo je. Mi s eutanazijom živimo svakodnevno. To sve troši mentalno zdravlje”, istaknula je.
Panelistice su progovorile i o muško-ženskim odnosima i dinamici na poslu. Krolo Vasilj karijeru je započela u instituciji gdje i sada radi, a osobno nikad nije osjetila diskriminaciju zato što je žena. Ističe da ne bi voljela biti ni favorizirana. Iako je žensko vodstvo u javnom sektoru rijetkost, što je slučaj i kod njih, svi su ravnopravni. Njihov ravnatelj ima šest pomoćnika za šest sektora, a tu je omjer tri naprema tri. I Krolo Vasilj je jedna od njih.
“Mislim da su to zdrava muška i zdrava ženska perspektiva. Pa onda sinergijski učinak toga. Naravno da nekad zaiskri, ali srećom naš ravnatelj ima baš dobre socijalne vještine, intuitivan je i prevenira takve situacije”, rekla je.
Htjeli zabraniti upis ženama, a sad one čine većinu
I Stepić tvrdi da su u Ministarstvu financija zdravi muško-ženski odnosi. Žene su, kaže, detaljnije, ući će dublje u analizu. Zbog kompleksnosti posla, svi moraju udružiti snage i vještine. Imaju malo vremena za donijeti odluku i ispitati je sa svih aspekata. Na svakodnevnim raspravama svi su ravnopravni. Problem današnjice, prema njoj, više nisu muško-ženski odnosi već kvaliteta i zadržavanje ljudi. Teško je kadrovskim resursima odgovoriti na sve izazove.
Horvatek Tomić radi u agenciji gdje je od 68 djelatnika samo devet muškaraca. Kad je riječ o Veterinarskom fakultetu, 2019. godine je slavio 100 godina postojanja, a u tih 100 godina samo je jedna žena bila dekanica, dok je dekana bilo 46. Također, za vrijeme Jugoslavije, nekoliko godina nakon Drugog svjetskog rata raspravljalo se o tome da se ženama zabrani upis na Veterinu. Razlog – “one to ne mogu”. Danas se veterina feminizirala i 80 posto studenata su djevojke. Ipak – razlog zašto sve manje muškaraca upisuje veterinu su jako niske plaće.
“Ipak, i dalje su muškarci oni koji drže glavne pozicije. S druge strane, žene puno ranije izađu iz sustava, već oko 50. godine odustanu od tog posla i odu negdje dalje”, pojasnila je.
Foto: Domagoj Bregant
