Je li kriza prilika za žene? Pitanje je to koje se postavlja već godinama, a mnoge situacija su pokazali da je doista tako. Ova kriza ima posebni predznak za žene. Države kojima su čelnice žene, kao što su Novi Zeland, Tajvan, Njemačka, Norveška i mnoge druge, dobro se bore s koronavirusom. U Hrvatskoj je žena na prvoj obrani od koronavirusa Alemka Markotić. No uz nju idu brojne žene u zdravstvu.
Povezano:
- Alemka Markotić: Žena na prvoj crti obrane od koronavirusa!
- Maja Roje Novak – od prve privatne skromne ordinacije do liječnice svjetskog glasa
- Zahvaljujući svojoj premijerki, Novi Zeland vodi u bitci protiv korona virusa
- Kanadsku obranu protiv korona virusa u prvom redu čine žene
Žene u zdravstvu – statistike
“U Registru Hrvatske komore medicinskih sestara su 34242 osobe s aktivnim Odobrenjima za samostalan rad, i to 85% osoba ženskog spola i 15% osoba muškog spola. Međutim, to ne znači da su svi u procesu rada, već da mogu raditi. Naime, radi dnevnih migracija zaposlenih, a naročito radi ove izvanredne situacije te ostalih privremenih nesposobnosti za rad, koje nam medicinske sestre i medicinski tehničari ne prijavljuju, jedino zdravstvene Ustanove imaju podatke koliko u kojem trenutku imaju medicinskih sestara i medicinskih tehničara koji rade”, tvrde iz Hrvatske komore medicinskih sestara.
Hrvatska liječnička komora, također, nam je dala svoje podatke. “U sustavu javnog zdravstva zaposleno je ukupno 14.158 liječnika i liječnica, od čega 64% čine liječnice.”
Neravnopravnost u zdravstvu
Dr. Nadežda Bilić, žena koja stoji iza Bilić Vision poliklinike, u intervjuu za Women in Adria osvrnula se na položaj žena. Liječnica je s gotovo 40 godina iskustva, ali istaknula je da su muškarci i žene prema zakonu izjednačeni na ‘papiru’, ali u praksi to nije tako. Naravno, postoji velik broj žena liječnica koje su napravile uspješnu karijeru i postale vodeći stručnjaci, šefovi katedri pri fakultetima ili šefovi odjela, ili rjeđe predstojnici klinika. Međutim, statistika u kojoj je veći broj liječnika na vodećim pozicijama upućuje na određenu anomaliju.
“Ako pogledate odnos žena i muškaraca pri upisu studija medicine, tada se vidi da se upisuje oko 2/3 studentica i oko 1/3 studenata. Kada biste sada u Hrvatskoj pobrojali koliko je liječnica predstojnica klinika ili predsjednica stručnih društava itd, našli biste omjer od oko 80% naspram 20% u korist muškaraca. Ne bih rekla da se žene ne žele angažirati u svojoj karijeri i napretku, već je još uvijek više uvriježen stav da se u prvi plan za takve pozicije guraju muškarci, a da se rutinski posao i odrađivanje svakodnevnog posla povjerava ženama”, objasnila je Bilić.
Je li odzvonilo seksizmu u medicini?
Medicina još uvijek nije izjednačila položaj žene i muškaraca, odnosno još uvijek postoji prednost pri zapošljavanju i odabiru specijalizacije, ali napredak je vidljiv. Dr. Sanja Trivunović nam je ispričala kako se i ona sama susrela s lošijim položajem zato što je žena, ali zadovoljna je da se status mijenja. „U moje vrijeme je bilo puno teže, niste mogli dobiti specijalizaciju iz estetske medicine jer ste žena. Tada je logika bila drugačija, danas nema liječnika pa razmišljamo drugačije.“
Dr. Bilić također ističe da se napredak za žene u medicini vidi. “Čini mi se da su postignuti manji napreci nabolje jer je emancipacija žene općenito zadnjih nekoliko desetljeća napredovala.”
Upravo nedostatak broja liječnika postala je “kriza” koja se pretvorila u priliku za žene, odnosno liječnice. Stoga se postavlja pitanje, hoće li korona kriza također postati nova prilika za žene u zdravstvu?
Foto: Unsplash
