Ako želiš ići brzo – idi sam. Ako želiš ići daleko – idi u društvu. Ako želiš ići brzo i daleko – idi u ženskom društvu. Ljepotu ženskog zajedništva, suradnje i networkinga u ovu je rečenicu sažela jedna od govornica na Konferenciji za žene u održivosti koja je održana danas u Hotelu Dubrovnik.
Po prvi put, u organizaciji najveće ženske poslovne mreže Women in Adria, vodeće žene iz područja održivosti okupile su se i podijelile svoje životne i karijerne priče, izazove i rješenja. Čak 11 govornica u punoj je dvorani inspiriralo i motiviralo te su poslale snažnu poruku: bez žena nema održivosti.
Održivost je više od priče o okolišu
Mihaela Kovaček Pejić, psihologinja po struci, podijelila je s publikom inspirativnu priču o održivosti pojedinca i poručila – održivost nije samo priča o okolišu. To je priča o (samo)održavanju sebe, a svatko ima svoju priču i svatko se drugačije održava.
Njezina se održivost temelji na konstantnom napretku. Tako je iz tri velika životna izazova izvukla tri velike životne lekcije. I taj proces i dalje traje. Tako je, primjerice, u svojim karijernim početcima s jasno zacrtanim planovima uvijek ostvarivala svoje ciljeve. Bila je uvjerena da su ljudi sami krivi za neuspjeh jer nešto “ne žele dovoljno jako”. I onda ju je život “ošamario” i natjerao da shvati da to jednostavno – nije istina. Ponekad nešto želiš najviše na svijetu, no to jednostavno ne dolazi.
Druga lekcija koju je naučila proizašla je iz – mobbinga. Shvatila je da je jedini način da preživi zlostavljanje to da ne dopusti da ponašanje zlostavljača utječe na njezine vrijednosti.
Treća lekcija je da ne treba bježati od nelagodnih situacija.
Svaka je lekcija proizašla iz teške situacije, a ne sumnja ni da će ih biti i više.
Održivost je kao… tinejdžerski seks
Iz Beograda je stigla predstavnica L’Oreala Ana Panajotović i poručila: održivost je kao tinejdžerski seks – svi pričaju kako to rade, a malo tko zapravo da.
Ona je svoj put u održivosti započela prije deset godina, a održivi razvoj definira kao stanje gdje svi ljudi mogu živjeti život bez da ugrožavaju druga živa bića. Ovim se pitanjem puno prije nego li je održivost postala “in”, ali i prije no što su svjetski lideri prepoznali ovaj problem.
Danas je zadovoljna što je usvojena nova legislativa u okviru Europske unije prema kojoj kojoj će nefinancijsko izvještavanje postati obveza. Prvi put u povijesti tvrtke će morati izvještavati o tome što rade da bi smanjile ugljični otisak.
“Na kraju dana znam da radim na tome da svojoj djeci ostavim planetu barem u stanju u kojem sam ju zatekla”, istaknula je.
Pročitajte više: Ovo su ključne stvari koje trebate znati ako razmišljate o solarnoj elektrani u kućanstvu
Odgajajmo sinove kao kćeri, a ne obrnuto
Prosječna poduzetnica ima 20 minuta dnevno samo za sebe. Ovom poražavajućom brojkom oslikava stanje ženskog poduzetništva Nataša Mlakar iz RBA. Nakon 20 godina rada u RBA dobila je priliku raditi na lansiranju važnog projekta “Ona zna za RBA” koji olakšava život poduzetnicama i ima ideju dat im sve što im treba na jednom mjestu – da to malo slobodnom vremena koje imaju ne troše na birokraciju. Zdravstveno osiguranje, putno osiguranje, pomoć na cesti, konferencije, radionice… sve su to spojili u jedan projekt vođeni gender intelligence pristupom.
Važno je, istaknula je, ne zaboraviti da su muškarci i žene različiti ne samo fizički, već i u mindsetu. No, to nije loše, napomenula je.
“Kao što je rekla Gloria Steinem: ‘Drago mi je da smo počele/i odgajati naše kćeri više poput naših sinova, no nećemo uspjeti sve dok ne počnemo odgajati naše sinove poput naših kćeri‘.”
Žene zbog intuicije imaju startnu prednost za područje održivosti, smatra Vali Marszalek.
Izašlo je nekoliko istraživanja koja su govorila u prilog toga da muškarci više zagađuju okoliš i manje recikliraju dok su žene više ekološki osviještene. Također, eko-friendly kupci i proizvodi se percipiraju kao ženstveniji.
Koliko je tko kriv, nebitno je. Ipak, ono što je najvažnije jest da svi moramo biti uključeni u rješavanje problema koji su stvoreni. No, na COP27 – najvažnijem godišnjem sastanku na temu klime – gotovo nijedna žena.
“Žensko vodstvo poboljšava općenito rezultate pa tako i ESG učinak. Pa gdje su onda te žene kad se donose odluke? Zašto nas nema? Zašto nismo za tim stolom?”, pita se.
Digitalna revolucija i revolucija održivosti kao najveći trendovi
Mirna Marović uspješna je poslovna žena koja ne da je išla stepenicu po stepenicu nego je čak i preskakala stepenice. Imala je veliku karijeru kao investicijska bankarica – praktički je živjela na relaciji London – New York, hranila se u najskupljim restoranima, vozila se privatnim avionima, spavala u najluksuznijim apartmanima. No nije takav život bio održiv. Dugoročno nije mogla opstati s tim tempom. Samo rad, samo posao, a privatni život – nula. I vratila se u Hrvatsku.
“Nikad me nije pokretalo ono materijalno. Da sam htjela samo novac nikad ne bih napustila vrhunski plaćenu poziciju investicijskog bankara. Ono što me pokreće je – svrha”, naglasila je.
Marović je naglasila dva trenda u suvremenom svijetu koja garantiraju uspjeh, a to su digitalna revolucija i revolucija održivosti.
Pročitajte više: Martina Dragičević iz A1: Ideja da se telekom prijavi na program zaštite okoliša bila je u najmanju ruku začuđujuća
Neću jednakost, hoću ravnopravnost
Samo 25 posto poslovnog uspjeha se temelji na stručnosti, a ostalo je samopouzdanje i snalažljivost, naglasila je Matea Štelcar iz Ramira i objasnila da postoje tri elementa komunikacije: verbalna, neverbalna i paraverbalna. Neverbalna komunikacija prenosi 55 posto poruke. Paraverbalna (ton glasa, brzina, visina glasa) nosi 38 posto, a riječi samo sedam posto.
“To ne znači da riječi nisu važne no važno je uskladiti svoju paraverbalnu i neverbalnu komunikaciju”, istaknula je i objasnila okupljenim lidericama iz svijeta održivosti kakav je loš rukovoditeljski stav: rukovoditelj koji se stalno ispričava, rukovoditelj koji stalno optužuje i nezainteresirani rukovoditelj.
Rasvjeta je dio građevinske industrije, a Martina Šimić Baranović iz Signify je žena u pravoj muškoj branši. Radi kao regionalni prodajni menadžer, a “to u mojoj branši znači da su sve oko mene muškarci. I drugi lideri oko mene su muškarci”.
“Ono što sam naučila kroz godine je da je ne želim jednakost s muškarcima. Ja želim ravnopravnost!“, naglasila je.
Liderice prepoznaju odgovornost prema održivosti, budućnosti. Martina osjeća privilegiju da bude majka i liderica ljudima do kojih joj je stalo. Baš zato smatra da je ženska uloga u održivosti zaista ključna. Tvrtka Signify je od 2020. ugljično neutralna iako su – najveći proizvođač rasvjete na svijetu.
Žena u održivoj enegretici
Margareta Heder bavi se marketingom u Schneider Electric. Bavi se, kaže, kreativnim poslom u ‘nekreativnoj’ tehničkoj branši.
“Trebalo je puno truda, znanja, učenja, vještina da nađem svoje mjesto među kolegama i kupcima koji su tada bili 99,7 posto muškarci”, naglasila je.
Anita Penić Knep iz Henkela najbolje zna da održivost jednostavno mora biti životni stil. Moraš je usvojiti i biti “u tom điru”. Henkel je tome predan. Društveno su odgovorni i bave se bave se vraćanjem zelenila, ali i podizanjem svijesti o važnosti očuvanja šuma. U Sloveniji su čistili i dno jezera Bled.
“Kad je riječ o održivosti onda naši postupci govore puno više od riječi“, naglašava.
Stoga je krenula od sebe i mijenjanja vlastitih životnih navika. Kupuje u rinfuzi, tušira se točno onoliko koliko traje pjesma Billie Jean, radi hibridno da smanji broj putovanja na posao i s posla…
“Malim doprinosom činimo uslugu našoj planeti”, naglasila je.
Pročitajte više: Kako povezati klimatske akcije i rodnu ravnopravnost?
Fokusirati se trebamo na stvari na koje imamo utjecaj
Svoj karijerni put ispričala je i Dubravka Štefanac Vinovrški iz A1. Opisala ga je kao petlju, a ne kao stepenice. U svojih prvih šest godina rada promijenila je više kompanija nego njezini roditelji u radnom vijeku.
Naglašava da u životu postoje stvari na koje možemo utjecati kao i one na koje nikako ne možemo. U poslu sami možete utjecati na izbor znanja i vještina, na odabir poslodavca, na odnose prema ljudima, na to koliko radimo na sebi i energije ulažemo u zadatke, naglašava. I baš se na te stvari treba fokusirati.
“Održive smo puno lakše kad više energije usmjerimo na stvari na koje možemo utjecati umjesto da se brinemo oko stvari ne koje jednostavno nemamo utjecaj”, napomenula je.
Znate li što je greenenwashing?
“Žena od petlje” je i Nikolina Jaković. Završila je MBA u Budimpešti, gdje je jedno vrijeme živjela, kao majka, supruga i domaćica – podrška suprugu koji je tamo došao radi novog posla. A onda je i sama pronašla svoju karijeru – u održivosti.
Jaković je upozorila ne problem greenwashinga i objasnila razliku između ovog pojma i postavljanja planova za održiviju budućnost. Ključ je, objašnjava, u potkrijepljenosti činjenicama.
Mreža Women in Adria podržava ambiciozne žene u svim područjima, a održivost je područje koje je trenutno iznimno važno i u rastu te dobra karijerna prilika. Iako je u održivosti mnogo žena, na žalost, to ne znači da će žene biti na vodećim pozicijama. No, podizanjem svijesti, povezivanjem i umrežavanjem mogu se napraviti pozitivni pomaci.
Sponzori i partneri Konferencije za žene u održivosti su Mazars, Henkel, Signify, L’Oreal, Coca-Cola, A1, Schneider Electric, RBA i Ramiro.
Foto: Domagoj Bregant
