U sklopu naše konferencije za „Žene u građevinarstvu, arhitekturi i povezanim industrijama“ održan je i okrugli stol na temu nedostatka radne snage u građevinarstvu, kao i o zapošljavanju žena u ovoj industriji. U panel raspravi sudjelovale su Mirela Kotarac, direktorica HR-a u Cemexu, Nives Lukač, stručna suradnica za HR u Colasu, Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Manuela Vukelić, vlasnica agencije za zapošljavanje stranih ranika Job Hunter.
Složile su se kako se nedostatak radne snage u građevinarstvu najviše osjeti kroz održavanje pogona, pri čemu najviše nedostaje NKV i SSS radne snage, naročito one iskusne. Najviše nedostaju električari, tesari, zidari… Struke su to koje se stječu srednjoškolskim obrazovanjem, a za koje mladi ne pokazuju interes. Građevinske tvrtke stoga sve češće upošljavaju strane radnike.
„HR-ovci moraju biti kreativni i fleksibilni“
„Potrebno je drugačije raditi,“ poručila je Kotarac. „Kad imate ovakvo stanje na tržištu, važno je raditi na zadržavanju naših talenata i naših ljudi.“
Lukač se slaže i dodaje kako HR-ovci sad moraju biti kreativni i fleksibilni. „Često se vraćamo i na osnovne alate poput oglašavanja na radiju i u novinama, posebno za profile SSS. Što se tiče inženjerskih pozicija, širimo mrežu partnerskih odnosa. Već godinama zapošljavamo studente tehničkih struka i radimo na tome da smo vidljiviji na društvenim mrežama.“
Cilj je uvesti što više mladih i što više žena u građevinarstvo, a Lukač ističe kako je većina zaposlenih u građevinarstvu ipak nešto starija radna snaga. Važno je stoga surađivati s mladim ljudima još za vrijeme školovanja, primjerice na seminarskim i diplomskim radovima, kako bi znali da postoji poslodavac koji će im rado pružiti šansu. Nude i benefite za postojeće radnike, uključujući nagrade koje dobivaju kad preporuče nove zaposlenike.
„HR je definitivno strateška funkcija, pogotovo u području zadržavanja talenata,“ nastavila je Kotarac. „To je cjelokupni sustav upravljanja zaposlenicima. Kroz te procese ćete zapravo naučiti o situacijama u kojima trebate reagirati. Sa zaposlenicima koji svojevoljno napuštaju Cemex provodimo izlazne intervjue što nam pomaže uočiti probleme koje je potrebno rješavati.“
„Jako smo važni u strateškom planiranju jer postavljanje i ostvarenje ciljeva ovisi o samim zaposlenicima,“ nadovezala se Lukač. „Svi se možemo složiti da više nije floskula to da je radnik ključ uspjeha.“
Pročitajte više: Na konferenciji “Žene u građevinarstvu, arhitekturi i povezanim industrijama” naučile smo da žene znaju – boksati
„Stranci žele ovdje raditi, ali VSS nismo zanimljivi“
Vukelić ima bogato iskustvu u dovođenju stranih radnika u Hrvatsku, a njezina agencija ima ugovore sa 16 zemalja svijeta. U ljudima iz tih zemalja Hrvatska je našla rješenje za problem nedostatka vlastite radne snage.
„Ti ljudi žele doći u Hrvatsku, odnosno u Europu. Problem je što te stručnjake žele i druge europske zemlje i mi nismo baš konkurentni. Za NKV i SSS to nije toliki problem jer države poput Njemačke i Austrije ne primaju u tolikoj mjeri ljude iz trećih zemalja, pa im je Hrvatska zanimljiva, no za VSS je otvorena cijela Europa. Nismo im zanimljivi kao tržište,“ kazala je.
Njezina se agencija najviše bavi upravo NKV i SSS radnom snagom, a najviše dovode ljude za ugostiteljstvo i građevinarstvo. „U ugostiteljstvu redovito popunjavamo sezonu, a građevinarstvo ide cijelu godinu.“
Potražnja za radnicima je takva da u jednom telefonskom pozivu može zaposliti desetke stranaca jednostavno zato što toliko radnika u nekim tvrtkama nedostaje.
„Oni dolaze iz zemalja koje su slabije razvijene od nas, a u kojima je jako zastupljena građevina. Tako smo došli do Uzbekistana koji ima jako veliko tržište ljudi koji se bave poljoprivredom i građevinarstvom. Osim što su krupniji od primjerice Indijaca i Nepalaca, dobro znaju ruski koji je dovoljno sličan hrvatskom da se mogu sporazumjeti, tako da su jako dobri za naša gradilišta.“
Dražin Lovrec je napomenula kako prema europskoj direktivi poslodavci ne smiju zaposlenike ispitivati znanje jezika zemlje u koju dolaze. U ovom slučaju, radnik ne mora znati hrvatski da bi ovdje živio i radio, niti to smije biti uvjeti pri zapošljavanju.
„No, mi kao struka smatramo da to nije dobro, naročito za poslove vođenja gradilišta,“ rekla je.
Pročitajte više: Marija Bosančić, CEMEX: Teže je upravljati ljudima nego strojevima
Otpuštanjem radnika ne može se spasiti tvrtka
Ipak, izazovima i poskupljenjima unatoč, građevinske tvrtke u pravilu dobro posluju. Prošlu godinu su i Colas i Cemex zaključile pozitivno, što znači da i zaposlenici primaju dobre plaće uz mogućnost povišica i nagrada.
„Svi smo svjesni toga da je prošla godina bila izazovna, cijene su rasle. Ali unatoč poskupljenju plina i nafte zaključili smo godinu pozitivno, što je važno našim radnicima,“ rekla je Lukač.
Kotarac ističe kako je Cemex imao dobru poslovnu godinu dijelom zahvaljujući lekcijama iz 2008. kad su se ponašali drugačije, a inflacija je bila manja. „To nas je opametilo i naučili smo da otpuštanja nisu rješenje u takvim situacijama. Od tada redovito provodimo istraživanja tržišta i prilagođavamo platne razrede.“
Ukidanje edukacija, otkazi, smanjenje ili stagnacija plaća nisu spasonosna rješenja. „Mi trenutno nemamo dovoljno zaposlenika, a to nije dobro ni za koju tvrtku,“ upozorila je Kotarac.
I u krizama se u građevinarstvu radi jednako predano, a to znači da se uvijek jamči maksimalna sigurnost svake građevine.
„U našim potresima najviše su stradale zgrade građene početkom 20. stoljeća. Nakon potresa u Skoplju došlo je do promjena propisa, a nove su promjene došle i s ulaskom u EU. Sve to je podiglo kvalitetu gradnje na viši nivo,“ pojasnila je Dražin Lovrec. „Kad potpišeš projekt, ti si za njega odgovoran cijeli život. Inženjer koji napravi pogrešku je odgovoran za živote, isto kao i liječnik. Nakon potresa je javnost shvatila koliko je naša profesija važna.“
Pročitajte više: Ines Belalov Dovečer: Uskladila sam troje djece i karijeru u građevinarstvu
Žene podzastupljene unatoč visokom interesu za industriju
Građevinarstvo je industrija u kojoj su žene podzastupljene. Iako mnogi misle kako žene za ove poslove nisu zainteresirane, stvarnost govori drugačije. Dražin-Lovrec istaknula je kako Komora ima oko 6500 članova, od čega je oko 20% žena, što ne odgovara stvarnom interesu. Prisjetila se tako svojih početaka: „Dok sam ja studirala, na Građevinskom fakultetu kolegica je bila trećina. Sad ih je oko pola i mogu vam reći da su one najbolji studenti.“
Žene postaju nedovoljno zastupljene u građevinarstvu nakon što diplomiraju, te im jestoga važno dati do znanja u kojim su poduzećima dobrodošle.
„Employer branding je mašna na paketu. Kad čovjek dođe u kompaniju tek tad može vidjeti da je sve ono što ste pričali doista tako,“ rekla je Kotarac i dodala kako su društvene mreže najbolje oruđe za komunikaciju s mlađom radnom snagom. „Imamo smjernice i za rodnu ravnopravnost zaposlenika, a mi koji organiziramo programe moramo paziti da imaju smisla. Tako organiziramo i mentorski program za žene kako bismo ih pripremili za voditeljske uloge.“
„Jedan od strateških ciljeva u Colasu je i rodna raznolikost. Nastojimo unaprijediti uvjete rada za sve, pa tako i za žene. Nudimo rad od kuće i fleksibilno radno vrijeme čime poboljšavamo balans privatnog i poslovnog života,“ dodala je Lukač. „Namjeravamo zaposliti što više žena u operativi, a imamo i praktikanticu koja se obrazuje za rukovanje građevinskim strojevima.“
Iz trećih zemalja, kaže Vukelić, zasad nema interesa žena za građevinarstvo, primarno zato što nisu adekvatno obrazovane za to. „Ali dosad nisam imala tjedan da nemam upit za kućnu pomoćnicu.“
Ipak, smatra da je moguće da će se poslovi za žene u građevinarstvu popularizirati i van zapadnih zemalja, naročito s obzirom na to da raste svijest o tome kako su žene za takve poslove jednako sposobne kao i muškarci.
Foto: Domagoj Bregant
