Jedna od najglasnijih udruga kad je riječ o pravima žena u Republici Hrvatskoj jest HUZUPP – Hrvatska udruga žena u pravnoj profesiji, čiji je cilj promoviranje, unaprjeđenje i afirmacija statusa žena u pravnoj profesiji kao profesionalnih djelatnica u odvjetništvu, sudstvu, korporacijama, znanosti i pravnom sustavu općenito. Postoji od travnja 2015. i zalaže se i za ravnopravnost žena u upravama javnog i privatnog sektora.
U intervjuu s predsjednicom Odbora za financije i administraciju Nikolinom Staničić i članicom Udruge kao i članicom Odbora za zakonodavstvo HUZUPP-a Andrijanom Kalić Boroje, saznali smo kako i zašto marljivo rade na toj inicijativi te koliko su ženska prava iz tog područja zastupljena u zemljama EU. Udruga trenutno radi na inicijativi za primjenu Direktive o poboljšanju spolne ravnoteže među članovima nadzornih odbora društava koje kotiraju na burzama.
Zakon o ravnopravnosti spolova – samo na papiru?
Sadašnji Zakon o ravnopravnosti spolova nalaže ravnomjernu zastupljenst žena i muškaraca i barem bi 40 % kandidata na političkim izbornim listama trebale biti žene, je li tome tako?
Andrijana: Zakon je zapravo rodno ravnopravan, no u stvarnosti se odnosi na ženski koji je podzastupljen. Zakon međutim ne obuhvaća privatni sektor po pitanju mjera kojima se osigurava povećanje podzastupljenog spola. Zakon je problematičan i zbog preblagih sankcija za nepoštivanje odredaba tog zakona. Tako zakon za nepoštivanje ravnopravnosti u javnom sektoru ne predviđa nikakve sankcije, a za nepoštivanje kvota na izbornim listama samo novčane kazne za prekršitelje.
To se željelo ispraviti Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor koji je predvidio administrativne sankcije za liste koje neće poštovati kvotu od najmanje 40 % pripadnika oba spola, a to je njihova nepravovaljanost. No, 2015.
Demokratska stranka žena podnijela je prijedlog za ocjenu ustavnosti tog zakona i te odredbe. To je vrlo zanimljivo jer su obrazložile kako se na taj način njima kao političkoj stranci, koja se primarno zalaže za povećanje sudjelovanja žena u politici, onemogućava da se njihove izborne liste sastoje isključivo od žena te bi stoga bile zakonom obvezane imati na listama barem 40 % muškaraca.
DSŽ je prijedlogom djelomično uspjela postići izmjenu zakona što se tiče sankcija, no paradoks je u tome što su one na prošlim izborima koalirale te su na svojim listama imale upravo tek minimalno propisanu kvotu žena.
Nikolina: Ustavni sud je naposljetku ukinuo sankciju o nepravovaljanosti lista te iznio stav prema kojem na prekršitelja članka 21. a Izbornog zakona treba primijeniti sankciju novčane kazne iz Zakona o ravnopravnosti spolova. No, u medijima ovih dana možemo vidjeti prijepor između DORH-a i
Ustavnog suda oko tog pitanja. Naime, DORH je prozvan za podnošenje prekršajnog postupka, a on tvrdi kako se prekršajna odredba iz Zakona o ravnopravnosti spolova još ne primjenjuje. Ovdje se otvara pitanje i na koji se izborni ciklus odredba o prekršajnoj sankciji primjenjuje.
Kako predviđate rješenje pitanja ovih kvota te hoće li stranke koje na prošlim izborima nisu poštovale čl. 21 a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor biti kažnjene?
Andrijana: Bojim se da će to završiti bez sankcija. Ustavni sud i DORH očito različito tumače zakon i bez obzira što se o tome očitovala i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova koja je ukazala na to kako smatra da prekršajna odgovornost postoji, rezultati izostaju. Sumnjam da će DORH promijeniti stav i, iako ima pravo na samostalno tumačenje zakona, postavlja se pitanje zašto ignorira ostala tijela čiji pravni stručnjaci – i oni kojima je povjerena briga o ravnopravnosti – misle drugačije. DORH bi na neki način trebao biti „alat“ pravobraniteljice, ona kao tijelo nema mogućnost podnositi optužni prijedlog protiv prekršitelja zakona. Stvar je još složenija jer u ovoj situaciji nema izravnog oštećenika koji bi mogao pokrenuti prekršajni postupak umjesto DORH-a. Što se tiče parlamentarnih izbora i sankcija – od 166 lista, njih 33 nisu bile sastavljene sukladno ovom članku, a njih šesnaest odnosi se na najveće stranke i njihove koalicijske partnere. No, ono najvažnije jest da bi upravo politički subjekti trebali imati veću odgovornost u primjeni načela ravnopravnosti spolova, pri čemu političke stranke imaju izravni utjecaj na zastupljenost žena u Hrvatskom saboru.
Zadovoljava li Europska unija te kvote u političkom životu?
Andrijana: Ne postoji direktiva o kvotama, već države članice same reguliraju način na koji će povećavati broj podzastupljenog spola. Neke države propisuju kvote na izbornim listama. Neke od njih imaju odredbu o nepravovaljanosti lista s nedovoljnim brojem žena odnosno muškaraca, neke to rješavaju kroz sankcije, a treće su obvezane tek preporukom o kvotama.
Kako stoje stvari s biznis kvotama?
Nikolina: Mi smo se više počele baviti zastupljenosti žena u privatnom sektoru te smo proučavale kakva je situacija u drugim državama. U svakoj državi postoji različito uređenje; npr. u skandinavskim zeljama niti nema propisanih kvota jer su žene ravnopravno zastupljene na svim položajima kao i muškarci. U nekim državama to pitanje uređuju zakoni. Viviane Reding, europska povjerenica za pravosuđe i temeljna prava 2012. je predložila direktivu koja propisuje obavezne ženske kvote od 40 % u nadzornim odborima tvrtki na razini
Je li uspjela u tome?
Nikolina: Europska komisija je napisala prijedlog te Direktive i ona je prošla kroz Europski parlament, ali da bi bila donesena, mora biti odobrena i od Vijeća ministara. Međutim, Vijeće ju nije odobrilo i tu je zapelo. Često se misli da se to odnosi i na upravu, no direktiva obuhvaća samo „non-executive boards“, tj. nadzorne odbore.
Kad bi Direktiva „prošla“, bi li članice odmah bile obvezne implementirati je?
Nikolina: Direktiva, jednom kada bude donesena, mora biti implementirana u nacionalna zakonodavstva do 2020., stoga bi se do tada trebala obavezno početi primjenjivati. No, problematičan je suzdržani stav Hrvatske u Vijeću ministara.
Andrijana: Treba istaknuti da je stav bivše Vlade bio suzdržan, a sadašnja Vlada se svojim stavom još uvijek nije očitovala po tom pitanju. Stoga, nastojimo postići da sadašnja Vlada više ne bude suzdržana i da podrži prijedlog Direktive.
Mislite li da ćete uspjeti u tome?
Andrijana: Dvije vladajuće stranke ponovno razmatraju stav Vlade o prijedlogu Direktive, a HUZUPP se pritom zalaže za pozitivan stav Hrvatske pri Vijeću ministara EU. Još važnije – i neovisno o tom stavu – naš glavni cilj je implementacija ciljeva ove Direktive u Hrvatskoj. Jer ona je implementirana i u Njemačkoj, i u Francuskoj i u Italiji, neovisno o tome što također nije dobila zeleno svjetlo Vijeća.
Nikolina: Da, jer svaka članica smatra da je to zaista civilizacijski minimum koji se mora poštovati. Mi smatramo da je 30 % žena u nadzornim odborima moguće i nužno postići. Prihvaćanje ove Direktive zasigurno bi podignulo rejting sadašnje Vlade koja se o mnogim civilazicijskim pitanjima još uvijek nije očitovala.
Žene su obrazovane, stručne, sposobne i – nevidljive!
Proveli ste značajno istraživanje o ženskim kvotama u EU u upravljačkim funkcijama javnih i privatnih trgovačkih društava. Kakvi su rezultati?
Andrijana: Da, istraživanje je obuhvatilo petnaest zemalja Unije, a deset od njih ima propise o kvotama. Od ovih deset, sedmero ima obvezujuće, a tri neobvezujuće propise. Od deset zemalja, u dvije se kvote odnose na privatni sektor, u dvije na javni, a u šest zemalja propisi obuhvaćaju oba sektora. Njemačka ima najjasnije propise i sankcije. Npr. za nepoštivanje minimuma od 30 % žena i 30 % muškaraca u privatnim nadzornim odborima, izbor članova u NO se poništava, a mjesta u odborima predviđena za podzastupljeni spol ostaju prazna. Taj je zakon usvojen – kao i u drugim civilizacijski naprednim državama – nakon godina lobiranja, a na snazi je od travnja 2015. To je bio veliki uspjeh ženskih i civilnih udruga.
Nikolina: Njegovi učinci su vidljivi i u Hrvatskoj kroz njihove tvrtke kćeri. Zakon inače obvezuje sva značajna društva, listana ili izvan burze te ona s velikim prometom. Neke kompanije javno pokazuju svoju „gender politiku“ pa time privlače dobar ženski kadar. To je postalo dijelom tržišne natjecateljske poslovne kulture.
Andrijana: Na primjer, u Francuskoj se obveze odnose na javna poduzeća regulirana Zakonom o demokratizaciji javnog sektora i privatna društva listana na burzi,zatim ona koja imaju više od 500 zaposlenih i ona čija imovina ili prihodi premašuju 50 milijuna eura u protekle tri godine. Zanimljivo je da ukoliko nadzorni i upravni odbori nisu imali niti jednu ženu, morala se imenovati barem jedna u roku od šest mjeseci od donošenja zakona 2011. Cilj je bio da do 2014. na tim funkcijama bude barem 20 % žena, do 2017. za privatne kompanije 40 % i za državne 40 % do 2018. Ipak, Nijemice i Francuskinje su nezadovoljne i žele povećanje kvote do 50%. Prema Direktivi, ako od 2018. do 2020. uvršteno društvo ne ispuni kvotu od 40 % žena među neizvršnim članovima organa, članovi NO se ponovo biraju. Finska je, iznimno, primjer kako se kvote postižu bez zakona. Dugi niz godina sve kompanije na burzi obvezane su kodeksima korporativnog upravljanja i godišnje podnose izvješća o postignutim kvotama. Zato se HUZZUP zalaže za donošenje zakona koji propisuje obvezne kvote u privatnom sektoru, kao i za jaču kontrolu provedbe zakona i sankcioniranje prekršitelja u javnom sektoru.
Nikolina: Želimo postići barem minimalnu zastupljenost žena od 40 % u nadzornim i upravnim odborima, uzimajući u obzir da nas u svim kompanijama ima preko 50 % i da smo natprosječno obrazovane. Znači, ženskog stručnog kadra ima, ali se žene iz čiste neravnopravnosti ne imenuje na rukovodeća mjesta. Skandinavske zemlje poput Finske, Danske i Švedske imaju kvote više nego što nalažu direktive, a to su postigle mjerama. No, u EU se pokazalo da su samoregulirajuće mjere neefikasne i spore, a napretci vidljivi samo u zemljama koje imaju zakonom propisane obveze. Zato je važno da se izglasa Direktiva, odnosno da se neovisno o njoj donesu zakoni koji će nalagati rodne kvote kako u javnom tako i u privatnom sektoru.
Andrijana: Inicijative imaju svoju svrhu samo ako postoji sankcija za neprimjenu kvota. Znamo da se ništa ne mijenja preko noći, ali možda i političari shvate kako to nije radikalni zakon. Radi se o promjeni nekoliko članaka Zakona o trgovačkim društvima i time se naš projekt može riješiti brzo, učinkovito, ne zahtijeva veliki novac i samo traži volju. Uz to, predstavlja minimum na razini EU, a mi se moramo ugledati na druge velike zemlje.
Koje mjere bi onda bile potrebne da se kvote poštuju?
Andrijana: Treba raditi na zakonu o kvotama, ali i na drugim mjerama poput izmjene Kodeksa korporativnog upravljanja Zagrebačke burze. Ima još različitih mjera, no jedino naša inicijativa nalaže sankcije bez kojih neće biti pomaka.
Želite li se zato usredotočiti samo na zakon o kvotama, ostavljajući Direktivu po strani?
Nikolina: Radit ćemo u svim smjerovima. Usvajanje Direktive značit će da će se Zakon morati što prije primijeniti.
Jeste li napravile i prijedlog Zakona?
Nikolina: Nismo, ali to nam je sljedeći cilj. Nakon razgovora s političkim strankama, željele bismo napisati prijedlog Zakona, no treba vidjeti u koje zakone se te odredbe mogu implementirati ili bi se radilo o samostalnom zakonu.
Spolnom ravnotežom do najvećeg profita
Provele ste i vlastito istraživanje o zastupljenosti žena na upravljačkim funkcijama trgovačkih društava u Hrvatskoj, koji su vam rezultati najzanimljiviji?
Nikolina: Da, zanimljivo je da smo „u igri“ samo dok imamo dobar izgled! Jer statistika je pokazala da ulazimo u 20-ima, a izlazimo u 50-ima. U starijoj dobi je zastupljen pretežito muški spol.
Andrijana: Zanimljivo je i da su kompanije najučinkovitije kada postoji uravnotežen broj muškaraca i žena. Tada kompanija ima najbolje rezultate.
Nikolina: Zato se u Europi više ne govori o rodnoj jednakosti nego o rodnoj profitabilnosti, jer su kompanije sa spolnom uravnoteženošću najprofitabilnije i svatko daje najbolje od sebe. Tu se vidi najveća vrijednost našega projekta.
Foto: 123rf i privatne fotografije
