Čak 113 zemalja u svijetu nikada nije imalo ženu na čelu države ili vlade. Samo 26 zemalja svijeta do sad je predvodila žena, piše UN Women. Ova poražavajuća statistika svjetska je stvarnost. Iako se napredak u rodnoj ravnopravnosti vidi u nekim aspektima, žene su i dalje u velikoj mjeri isključene iz položaja moći u diplomaciji. Na najutjecajnijim pozicijama i dalje su muškarci. Oni su ujedno i ti koji donose najvažnije odluke.
‘Kad žene vode, svijet je bolje mjesto’
Prva žena izabrana za predsjednicu države bila je Islanđanka Vigdís Finnbogadóttir, koja je pobijedila na predsjedničkim izborima 1980., kao i na trima sljedećim izborima. Na dužnosti je tako bila ukupno 16 godina, što ju čini najdugovječnijom ženom nenasljednicom na čelu države.
Ipak, ona nije bila prva kandidatkinja za predsjednicu neke države, već se za tu poziciju prva kandidirala američka aktivistica Victoria Woodhull 1872. godine. Njezina kandidatura prethodila je pravu glasa za žene u SAD-u. Prva žena premijerka bila je Sirimavo Bandaranaike, koja je tri puta izabrana za premijerku Cejlona i Šri Lanke.
Zanimljivo je i da je američkoj demokraciji trebala 231 godina da na mjesto potpredsjednice izabere ženu. Dogodilo se to 2021. kad je Joe Biden preuzeo Bijelu kuću, a Kamala Harris postala ne samo prva potpredsjednica, već i prva osoba afroameričkih korijena na toj dužnosti.
Kad je riječ o ministricama, od 1. siječnja 2024. samo 23 posto ministarskih pozicija zauzimaju žene, a u 141 zemlji žene čine manje od trećine ministara u kabinetu. Sedam zemalja uopće nema žene zastupljene u svojim kabinetima.
Pročitajte više: Plenkovićeva vlada s najmanje ministrica dosad. Evo kako je bilo prije
Žene na čelu država signaliziraju volju za ravnopravnošću
Muška dominacija u diplomaciji i vanjskim poslovima proteže se i na Stalne misije pri UN-u, gdje su žene i dalje nedovoljno zastupljene kao Stalne predstavnice. U svibnju 2024. žene su imale 25 posto stalnih predstavničkih mjesta u New Yorku, 35 posto u Ženevi i 33,5 posto u Beču.
“Naš rad je vođen uvjerenjem da je svijet bolji za sve ljude i planet kada vode žene. Mnoge zemlje izlaze na izbore ove godine i svi moramo staviti žene na prvo mjesto, na vrh moći, gdje i kada je to najvažnije. Ravnopravno sudjelovanje žena u upravljanju i vodstvu ključno je za poboljšanje života za sve”, rekla je izvršna direktorica UN Women Sima Bahous.
Izbor i imenovanje žena na vodeće položaje signalizira snažnu političku volju za ravnopravnošću spolova. Pokazuje i kolektivnu predanost suočavanju s izazovima s kojima se svijet danas suočava.
“Dok se pripremamo obilježiti 30 godina od usvajanja Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje, najprogresivnijeg svjetskog plana za unapređenje prava žena, UN Women nastavlja raditi kako bi osigurali da žene vode i napreduju u oblikovanju i pokretanju pozitivnih promjena, uključujući najviše položaje vlasti”, rekli su iz UN Women.
Hrvatska na čelu s ‘Kosoricom’ i ‘Kolindom’
U svojih 30 godina postojanja, Hrvatska je već dva puta na svom čelu imala žene – prvo premijerku, a zatim i predsjednicu.
Prva hrvatska premijerka bila je HDZ-ova Jadranka Kosor. Kosor je bila 9. predsjednica Vlade Republike Hrvatske, a u službi je bila od srpnja 2009. pa do prosinca 2011. godine. Na tom je mjesto zamijenila Ivu Sanadera. Kosor je završila pravo, a profesionalnu karijeru je gradila u novinarstvu prije nego je postala političarka. Dobitnica je nagrade “Zlatno pero” Hrvatskoga novinarskog društva, nagrade Europske zajednice za humanitarni rad, nagrade “Europski krug” Hrvatskoga europskog doma, nagrade za životno djelo “Ivan Šibl” HRT-a, a godine 1998. dodijeljena joj je Spomen medalja »Vukovar«.
Prva žena koja je postala predsjednica Republike Hrvatske je HDZ-ova Kolinda Grabar-Kitarović. Predsjedniku dužnost preuzima 15. veljače 2015. i obnaša mandat do 18. veljače 2020. Kolinda Grabar-Kitarović karijeru započinje u Ministarstvu znanosti i tehnologije, a 1993. prelazi u Ministarstvo vanjskih poslova. 1997. odlazi u Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Kanadi na mjesto savjetnice, a potom i ministrice savjetnice i zamjenika šefa misije. Od 2001. do 2003. obnaša dužnost ministrice savjetnice u Ministarstvu vanjskih poslova, a u studenom 2003. izabrana je u Hrvatski sabor u 7. izbornoj jedinici.
Iste godine prisegnula je na dužnost ministrice europskih integracija Republike Hrvatske, a potom 2005. ministrice vanjskih poslova i europskih integracija i tu je dužnost obnašala do 2008. godine kad postaje veleposlanica Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama. Na dužnost pomoćnice glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju imenovana je 2011. i na toj dužnosti ostaje do 2014., kao prva žena u povijesti NATO-a koja je obnašala dužnost pomoćnice glavnog tajnika i najviše rangirana žena u NATO-u.
Foto: Canva / Wikimedia Commons
