Nedavno uhićene Brazilke koje su u ulozi ‘mule’ prenosile drogu na svojem tijelu, privukle su pažnju i pitanje kako to da se u zadnje vrijeme sve češće u ulozi mule nalaze upravo žene. Ima li žena više nego muškaraca u tom poslu? Za Index je Dubravko Klarić, stručnjak za kriminalistiku i pitanje droga, izjavio kako žene u trgovini drogom čine zapravo manjinu, tek 30-ak posto. Spomenuo je i kako su igrom slučaja u zadnje vrijeme češće uhićivane žene i da taj podatak ne reflektira stvarnu sliku. Isto je pitanje zainteresiralo i nas – koja je zapravo uloga žena u svijetu droge? Jesu li dobrovoljno ušle u njega ili se radi o prisili?
Žene su uvijek smatrane žrtvama kriminala
Dugi niz godina vjerovalo se kako su žene isključivo žrtve trgovine drogom. Neki zapisi pokazuju da su se u taj svijet počele uključivati davnih 20-ih godina prošlog stoljeća. Već tada je postojala podijeljenost između žena koje su bile na vodećim pozicijama i onih prisiljenih na rad. Posebno se istaknula priča o fatalnoj Angie Valencia, kolumbijskom modelu za koju se vjeruje da je prisiljavala druge djevojke iz modne industrije da svojim tijelom prenose drogu preko granice. Značajno je spomenuti da su u prošlom stoljeću za transport droge tražene upravo lijepe i mlade žene, u najvećoj mjeri zbog toga što su bile najmanje sumnjive te se primijetilo da su kraj njih policajci i zaštitari smeteni.
Council of Hemmisferic Affairs još 2011. godine donosi značajan pregled uključivanja žena u tu ‘industriju’. Već tada se bilježi značajan porast, a do 2021. godine broj žena u narkosvijetu samo nastavlja rasti. Razlog ulaska tolikih žena nije u potpunosti poznat osim, sad već tradicionalne, podjele na prisiljene i dobrovoljne sudionice. COHA tvrdi da za ulazak žena u svijet kriminala postoje dva razloga: prvi se odnosi na one koje dobrovoljno ulaze, željne ‘brze zarade’ i luksuznog života, a drugi se odnosi na one koje su prisiljene – bilo da ih prisiljava osoba, bilo životna situacija. One se odlučuju na taj korak zbog loših životnih uvjeta, siromaštva, financijskih problema ili prijetnji.
Coletta Youngers, stručnjakinja za tu temu, za COHA-u otkriva da su „mnoge od ovih žena samohrane i siromašne majke. Strah da bi mogle završiti u zatvoru ili se uplitati u posao s drogom pobijeđen je njihovom potrebom da opskrbe svoje obitelji.“ Tvrdnju potvrđuju i informacije koje saznajemo o posljednjoj uhićenoj Brazilki, za koju se ispostavilo da je majka dvoje djece.
Pročitajte više: Kako je biti samohrana mama poduzetnica u Hrvatskoj?
Dio žena ipak se trgovini droge priključuje dobrovoljno
Opsežno istraživanje World Drug Report za 2021. godinu potvrdilo je da se učestalost žena kao sudionica u trgovini drogom u posljednjih nekoliko desetljeća znatno povećao. Ističe se i važnost pandemije u porastu sudionika. Zbog naglog pada u kvaliteti života i brojnih otkaza, u različitim su se dijelovima svijeta ljudi okrenuli sudjelovanju u trgovini drogom, kao potencijalno jedinom izvoru zarade. U posljednjih 10-ak godina potražnja droge je porasla za 22%, od čega najveći dio opada na kanabis. Kao što se već spominjalo u javnosti, porast potražnje povukao je za sobom povećanje broja sudionika u trgovini – pa tako i žena.
Iako istraživanja pokazuju kako dio sudionika u proces ulazi dobrovoljno, javlja se pitanje koliko je ispravno govoriti o pristanku ako su uključeni i drugi faktori. Ako netko ‘pristaje’ biti mulom da bi zaradio novac za obitelj, nije mudro u potpunsti odbaciti sumnju na prisilu. Vjerojatno im nitko ne drži pištolj pred licem, ali oštarica teške svakodnevnice konstantno im visi za vratom.
Pročitajte više: Rodno uvjetovano nasilje: Silovanja žena smo svjesni tek kad dođe do medija
Važno je osvijestiti problem, ali i zaustaviti viktimizaciju žena – muškarci su također žrtve prisile
Prošle je godine izašlo još jedno važno istraživanje, koje donosi Kolumbijski opservatorij za organizirani kriminal, a razrađuje pitanje viktimizacije žena i krivo shvaćene uloge žena u svijetu kriminala i prodaje droge u Latinskoj Americi. Istraživanje se bavi procesom trgovine drogom i dolazi do zaključka da se ženama u javnosti prečesto daje uloga žrtve. Da su žene često žrtve nije sporno, no problem je u prevelikom naglašavanju toga čime se zanemaruje broj žena koje dobrovoljno ulaze kao i muškaraca koji su u istoj mjeri prisiljeni sudjelovati u tom lancu kriminala.
Zaključak koji se nameće je važnost suosjećanja prema žrtvama. Važno je zadržati solidarnost i razumjeti da rijetko tko ulazi u kriminal samo tako. Radi se o kompleksnoj temi koja još uvijek nije dovoljno istražena, a bavi se važnim i opasnim pitanjem zbog kojeg mnogi stradavaju. Činjenica je da su mnogi koji sudjeluju žrtve prisile i potencijalnog nasilja, no viktimizacija žena vodi do omalovažavanja težine situacije za druge prisiljene. Navedena istraživanja pokazuju da su za ulazak u kriminal najčešći krivci teška životna situacija i problemi s financijama – koji u jednakoj mjeri pogađaju i mušku i žensku populaciju.
Svaka je ‘mula’ ipak zasebna osoba i teško je znati točno o čemu se radi, koji su ju razlozi potakli da krene na opasni put ilegalne trgovine. Među mulama postoje osobe oba spola i nije moguće doći do zaključka tko je veća žrtva – sve žrtve kriminala prilično loše prolaze.
Foto: Unsplash/artbykleiton
