Fenomen poznat kao ” Scully efekt” nazvan prema liku kojeg tumači Gillian Anderson Dani Scully, a Geena Davis institut dokazao je da je stvaran.
Kada su ” Dosjei X” premijerno prikazani 1993. godine, FBI agentica i doktorica Dana Scully razlikovala se od ostalih žena na televiziji. Scully, koju glumi Gillian Anderson bila je jednaka, a ne samo pomoćnica Fox Mulder-u ( David Duchovny). Bila je oštroumna, elastična, žestoko inteligentna i bavila se poslom kojim se većina žena ne bi poistovjetila na ekranu.
Pozitivan utjecaj detektivke Scully
Teorija da su se žene zainteresirale za polje znanosti gledajući uzor u Scully godinama je poznat kao ”Scully efekt” a sada postoje dokazi za poduprijeti je, prenosi thefastcompany.com.
Filmska kompanija 21 Century Fox posegnula je za Institutom Geena Davis na ” Spol u medijima” kako bi provela istraživanje jesu li žene koje su gledale ” Dosjee X” imale interes za gradnju karijere u STEM-u: kratak odgovor je bio glasno da.
Žene koje su redovito gledale Dosje X imale su gotovo 50 % veću vjerojatnost rada u STEM-u, a gotovo dvije trećine anketiranih žena koji rade u STEM-u rekle su da im je lik Scully poslužio kao uzor.
”Uloga medija je potaknuti( propitati) naša kulturna uvjerenja ili naše društvene norme, a kada pogledate 63 % žena poistovjetile su se s likom Dane Scully i izjavile da im je njena uloga ukazala na važnost STEM-a, možemo pričati o pravoj društvenoj važnosti.”- govori Madeline di Nonno, direktorica Geena Davis instituta.
Od pojave Scully, na TV-u se izmjenjivalo nekoliko ženskih likova s karijerama u STEM-u, uključujući dr. Rainbow Johnson( Tracee Ellis Ross) u Pomalo crno, dr. Temperance Brennan ( Emily Deschanel) u Kostima, dr. Amy Farrah Fowler( Mayim Bialik) u Teoriji Velikog Praska i Darlene Alderson ( Carly Chaikin) u Gospodinu Robotu.
Poticaj za mnoge mlade žene na području znanosti
Kako je istraživanje s Geena Davis instituta pokazalo, ta je zastupljenost ključna komponenta pri zatvaranju spolnog jaza u STEM-u.
‘Slike’ likova i njihove priče u medijima oblikuju naše svakodnevne živote na vrlo smislene i duboke načine. U slučaju ”Scully efekta” pokazuje da kada u medijima imamo netradicionalne uloge (likove) žena i djevojaka, pomaže mnogim ženama da zamisle sličan put i način za sebe, kaže Di Nonno.
Kada se vratimo u 90.-e, Scully je bila uloga koja još nije prikazana na TV-u što je za rezultat imalo da utječe na broj žena i djevojaka kako bi se odlučile za karijeru u području znanosti.
Nadajmo se da će pripovjedači prenositi ove priče i dalje jer zaista imaju pozitivan utjecaj na naše društvo u cjelini.
Foto: Flickr.com
