Poduzetništvo sve više postaje karijerna opcija za žene. To se još ne vidi u znatnom rastu broja tvrtki u ženskom vlasništvu, ali se pokazuju naznake da će to tako u skoroj budućnosti biti. Ivana Matić, osnivačica i vlasnica Women in Adria dala je intervju za web stranicu Privredne banke Zagreb na tu temu. Intervju možete pročitati u nastavku.
Kakvo je trenutačno stanje ženskog poduzetništva u Hrvatskoj?
Ako gledamo statističke podatke, oni se ne mijenjaju značajno u posljednjih nekoliko godina: imamo oko 30% obrta u ženskom vlasništvu, te 20-ak % trgovačkih društava.
Međutim, ono što ja vidim „na terenu“ je da poduzetništvo definitivno postaje karijerna opcija za žene, koja nije postojala prije 10 godina. Prema našem iskustvu, jako puno žena u 30-ima napušta karijeru i pokreće vlastiti biznis kako bi imale više fleksibilnosti zbog obitelji i više zadovoljstva u profesionalnom životu. To nisu samo žene koje su udarile u „stakleni strop“ već odlaze i žene koje su ga probile.
Prije desetak godina jedina opcija ženama je bila zaposliti se negdje. Da se ne varamo, za mlade to još uvijek je opcija, ali kad žene dođu u 30-e, dobiju djecu, pitaju se: Ima li sve ovo smisla? Činjenica je da ste u poduzetništvu puno fleksibilniji i lakše se možete organizirati, dok u korporativnom svijetu ako nemate mašineriju plaćene ili besplatne pomoći teško možete doći do vodeće pozicije. To se vidi u GEM izvještaju 2012.-2015. gdje je u 2015. znatno porastao broj žena koje pokreću biznise u dobi 35-44. To je razdoblje kad već imaju djecu i minimalno 10 godina radnog iskustva iz sebe.
Zato kažemo da je kućni ured najveći inkubator ženskog poduzetništva jer nam on omogućava da balansiramo posao i obitelj. Od kuće rade i poduzetnice (s djecom) sa razvijenim biznisima i usklađuju vanjski i kućni ured.
Ovo se vidi u GEM izvještaju 2012.-2015. gdje je za 2015. TEA (Total entrepreneurship acitivity) za žene porastao na 5,7 u 2015. sa 4,8 u 2014. dok je za muškarce pao na 9,7 sa 11,3.
S kojim izazovima se susreću žene u poduzetništvu?
Žene se susreću s predrasudama od samog pokretanja biznisa. Mi nismo poduzetnička zemlja, naši roditelji su živjeli u socijalizmu, tako da kao prvo postajemo poduzetnice usprkos drukčijim razmišljanjima i stavovima naših roditelja.
Pokretanje i razvoj biznisa je užasno teško, zahtijeva rad dan i noć. I dok sam ja i ostale poduzetnice navikla raditi s djecom oko sebe, ponekad treba „izaći iz kuće“, putovati, ići na razne evente… upravo je tu najuočljivija razlika između žena i muškaraca u poduzetništvu. Ne kažem da se očevi ne uključuju u roditeljske obaveze, no nijedna obitelj ne može danas funkcionirati bez pomoći izvana, a ako je nema, onda jedan roditelj mora biti fleksibilniji, u ovom slučaju to su poduzetnice.
Na rezultatima tvrtki u ženskom vlasništvu se vidi pad prihoda kad dobiju djecu.
Porodiljni dopust poduzetnica je posebno pitanje. Dok svi znamo sve o porodiljnom dopustu zaposlenih žena, o porodiljnom dopustu poduzetnica malo se zna jer je nepostojeći. Ne mogu si ga priuštiti jer ih nema tko zamijeniti. Često još tijekom trudnoće, zbog predrasuda, gube klijente i poslove.
Pomaže li država poduzetnicama i može li bolje?
Naša država i EU općenito ulažu u poduzetnice, ali temeljno ne razumiju da se poticaji za poduzetnice trebaju temeljiti na izjednačavanju njihovog položaja sa zaposlenicama.
Posebno izdvojena sredstva za poduzetnice, povoljni uvjeti i slično su dobrodošli, ali mislim da je osnovna uloga potpore od strane državnih institucija omogućiti potporu u obliku refundacije troškova čuvanja djece (kontinuirano, a ne samo dok im traje sufinancirani projekt), priznavanje tih troškova kao porezno priznatih jer kao što sam rekla poduzetnice u većini slučajeva ne koriste porodiljni dopust u obliku kako ga koriste zaposlenice.
Sve ostale druge potpore nemaju smisla bez ovoga.
Kako financijske institucije mogu pomoći poduzetnicama?
Žene u biznisu općenito su emerging market čiju snagu tek rijetke tvrtke prepoznaju. Naš portal je recimo jedini u Hrvatskoj na kojem su većina posjetitelja visokoobrazovane i ambiciozne žene koje se teško može targetirati drugim ženskim medijima. Jer nisu sve žene iste.
Globalna financijska industrija tek počinje shvaćati snagu ovog tržišnog segmenta i u svojoj aktivi i u pasivi. Žene recimo ulažu iz drugih razloga i na drugi način nego muškarci, kumulativno su manje plaćene i imaju manje mirovine, što znači da trebaju drugačije pakete ulaganja.
Poduzetnice također imaju svoje specifičnosti. Porodiljni dopust izravno utječe na poslovanje, nemaju puno kolaterala, a industrije u kojima posluju nisu tradicionalno one koje banke financiraju. S druge strane, njihove tvrtke su profitabilnije.
Banke poput Privredne banke Zagreb koje su ovaj segment na vrijeme prepoznale, će u dugom roku sigurno iskoristiti prednosti poslovanja s poduzetnicama.
Izvor: pbz.hr
