Nakon SDP-ovog debakla na parlamentarnim izborima, predsjednik stranke Davor Bernardić dao je ostavku. SDP nije imao toliko mali broj mandata u Hrvatskom saboru još od 90-ih godina kad je HDZ imao najviše pristaša. Očito je vrijeme za revolucionarne promjene na ljevici, a postavlja se pitanja treba li žena biti na čelu SDP-a?
Povezano:
- Političarke na listama za parlamentarne izbore, napredak ili nazadovanje?
- I općina Omišalj načelnice Mirele Ahmetović nakon Bjelovara uvodi transparentnost proračuna
SDP kao stranka lijevog centra bi trebala biti prva na fronti borbe za ravnopravnost žena, no prema broju nositeljica na listama za parlamentarne izbore, ipak nije tako. Tome nije ni pomogao komentar, sad već bivšeg predsjednika SDP-a, koji je na upit zašto gradonačelnica Supetra Ivana Marković ne dobije priliku kroz koordinatorstvo za izazak na nacionalnu scenu odgovorio: “Koordinatorstvo nije za eksperimentiranje. Taj posao moraju obaviti dokazani operativci na terenu. Ivana, kao i ostale kolegice, svakako će dobiti svoju šansu jer ja istinski vjerujem u rodni paritet i da ženama treba dati priliku svugdje gdje mogu dati konkretan doprinos.”
Upravo su “dokazani” operativci podbacili, a kao i u brojnim svjetskim korporacijama, kad muškarci ozbiljno podbace i ne vidi se drugi način, žene dobivaju priliku. Hoće li debakl na izborima stvoriti priliku za predsjednicu SDP-a?
Koje su žene potencijalne kandidatkinje?
Biljana Borzan
Iako je liječnica po struci, zadnjih 15 godina profesionalno se bavi politikom. Krenula je iz osječkog ogranka SDP-a, a danas je najzapaženija hrvatska političarka u Europskom parlamentu. U Sabor je ušla 2007. godine, bila je članica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku te Odbora za informacije, informatizaciju i medije. 2013. godine je postala promatračica u Europskom parlamentu, a 2014. postaje zastupnica u Europskom parlamentu.
Najviše se istaknula Rezolucijom o pravima žena na Zapadnom Balkanu koja se bori protiv nasilja i neravnopravnog ekonomskog položaja. Ujedno je glavna autorica rezolucije i Izvjestiteljica Europskog parlamenta za prava žena na Zapadnom Balkanu.
Sabina Glasovac
Rođena je 20. svibnja 1978. u Našicama, a završila je Filozofski fakultet u Zadru (VSS – profesorica engleskog i njemačkog jezika i književnosti). Zastupnica je u Hrvatskom saboru od 2016. godine, a jedna je od najaktivnijih saborskih zastupnica u Hrvatskoj.
Predsjednica je Odbora za ravnopravnost spolova od 2019. godine, a članica je brojnih odbora među kojima su Odbor za obitelj, mlade i spot te Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu.
Kroz cijeli mandat zagovarala je borbu za ravnopravnost spolova, kao i ženino pravo na pobočaj.
Ivana Marković
Gradonačelnica Supetra rođena je 1979. godine, a završila je Ekonomski fakultet u Splitu. Po stjecanju diplome vratila se na Brač, radila u struci, a 2013. godine ulazi u politiku pobjedom na lokalnim izborima i postaje gradonačelnica. Građani su očito zadovoljni njezinim vodstvom jer je 2017. izborila još jedan mandat.
Pod povećalo javnosti je došla kad se odvažila na nesvakidašnji potez i zadala udarac Torcidi. Nakon što su članovi navijačke udruge napali petero mlađih sezonskih radnika. Kako su napadači bili sudionici ili posjetitelji Torcida Kupa (iako se napad nije se desio za vrijeme turnira) odlučila je povući odluku o donaciji ovog događaja jer, kako je istaknula, Grad Supetar ne može poticati sportska događanja čiji sudionici ili posjetitelji iskazuju mržnju.
Foto: Facebook
