Prošle godine, otprilike u ovo vrijeme, predstavili smo magistru psihologije Vanju Prvulović, vlasnicu privatnog i poslovnog psihološkog savjetovališta Sinapsa.
Nakon dodatne edukacije u Americi i edukacije za Gestaltpsihoterapeuta, otvorila je svoje savjetovalište u istarskom mjestu Bale. Vrlo brzo se pozicionirala kao trenerica, predavačica i suradnica različitih organizacija, čije djelatnike uči tehnikama osobnog rasta, vođenju ljudi i ostalim komunikacijsko—menadžerskim vještinama.
Ulaganje u liderske sposobnosti i „rad na sebi“
Pitali smo Vanju tko je prioritet za pohađanje poslovnih treninga i savjetovanja, jednom kada se uopćeosvijesti važnost ulaganja u ljudski potencijal i „rad na sebi“ – menadžeri ili zaposlenici?
„U današnje vrijeme postalo je popularno koristiti frazu „radim na sebi“, što obuhvaća razne aktivnosti i ideje. Rad na sebi kroz prizmu psihologa znači razvijanje svjesnosti i vlastitih kompetencija potrebnih za nošenje uloge koju imamo“, priča nam Vanja.
„Ovisno o osviještenosti organizacije, njezinoj veličini, razvojnoj fazi i fokusu kojeg ima, razlikuje se i potreba za ulaganjem u svoje ljude. Kada se prepozna potreba za ulaganjem u ljudski potencijal, to je često usmjereno na niže, operativne razine. Ipak, mogu spomenuti da sam imala čast raditi s direktorima koji su osvijestili da sve kreće od vrha organizacije i prvi zasukali rukave“, dodaje.
Iako nije sklona generalizacijama, na pitanje tko više ulaže u liderske sposobnosti, žene ili muškarci, Vanja odgovara: „Generalizirala bih odgovor da kažem da žene više ulažu u svoje liderske sposobnosti. Potencijalno smatraju da više trebaju uložiti da bi svoje mjesto „opravdale“ ili „dokazale“ i spremnije su priznati ako nešto ne znaju te potražiti pomoć.“
„Ženski“ i „muški“ stil vođenja
Mnogi smatraju da se žene koje dođu na vodeće pozicije prilagode „muškom“ stilu vođenja, na što Vanja odgovara:
„Ne bih rekla da se žene prilagode „muškom“ stilu vođenja. Ponekad na vodeće pozicije dolaze žene koje imaju slične karakteristike koje već odgovaraju „muškom“ stilu vođenja. Trenutno se „ženski“ stil vođenja smatra izrazito korisnim i osobno poznajem muške menadžere koji na taj način pristupaju svojim organizacijama. Ponovno, ako govorimo generalizirano, žene imaju veće predispozicije za interaktivni stil vođenja.“
Ženski stil, govori Vanja, uključuje podjelu informacija i moći čime se pokazuje povjerenje i potiče lojalnost zaposlenika, a moć i autoritet stvaraju iz osobnosti, karizme, napornog rada i osobnih kontakata, a ne samo formalne organizacijske uloge.
„Posjeduju entuzijazam za poslom i šire ga vlastitim primjerom, a motiviraju tako što dobro poznaju svoje zaposlenike, pružaju podršku, potiču suradnju i iznošenje ideja te se konzultiraju o akcijama i odlukama.“
Što se tiče slabosti ovog stila, pogotovo u trenucima donošenja odluka, Vanja navodi senzibilnost i potrebu da većini bude dobro. Napomenula je da u radu s klijentima općenito koristi individualizirani pristup, tako da ni prema svim ženama ili svim muškarcima ne nastupajednako. „Svatko ima svoje razvojne potrebe koje ne treba generalizirati.“
Ključni problemi hrvatskih top menadžera
Dotakli smo se i teme najčešćih problema top menadžera u Hrvatskoj. „Potreba za brzim rezultatima, usmjerenost na profit, kratkoročna perspektiva, uzak fokus, „ili-ili“ stav, samo su neki od problema koji vladaju u top menadžmentu. Sve navedeno može se smatrati resursom, no kada zaglavimo u istom obrascu to nam najčešće postaje kamen spoticanja“, odgovara Vanja i nastavlja:
„Rezultat rada na sebi je svjesnost. Kada, u kojim situacijama i s kojim ciljem mi je koja osobina ili vještina korisna. I tu nema nužno jasnog pravila kao što su menadžeri navikli dobiti. Često čujem potrebu za konkretnim rješenjem, kojega kada je u pitanju čovjek, ponekad nema tako eksplicitno. Vođenje zahtjeva stalni razvoj, prvenstveno sebe, što ne prihvaćaju svi lako.“
Nova generacija lidera
Zanimalo nas je koje su karakteristike trenutne, a koje će biti karakteristike nove generacije lidera.
„Lideri budućnosti jesu oni koji se usmjeravaju na čovjeka u svakom djelokrugu rada. Mlađe generacije karakterizira potreba za brzom i stalnom povratnom informacijom, ambicija, fleksibilnost, visoka očekivanja, stalna usporedba i potreba za transparentnošću. Nove generacije rade za svrhu, teže razvoju i usmjerene su na snage, a ne nedostatke. Tako da možemo očekivati lidere koji će isto tražiti od drugih. Negativne karakteristike novije generacije su velika usmjerenost na self, cinizam, niska lojalnost i stalno propitivanje što bi se moglo zajedno formirati u stil vođenja“, objašnjava Vanja.
„Sadašnji model upravljanja ljudima je zapošljavanje, osposobljavanje, upravljanje, zadržavanje i procjena učinkovitosti zaposlenika. U budućnosti pametne tvrtke neće raditi ništa od navedenog nego će hijerarhiju zamijeniti kreativnost, peer to peer, suradnja, osnaživanje i fleksibilnost.Započinjanje odnosa umjesto zapošljavanja, dijalog umjesto intervjua, izazovi i projekti umjesto pripravništva. Stvaranje kulture učenja, istraživanja, kritičkog razmišljanja i dijeljenja s drugima, umjesto korporativnih treninga. Suradnja umjesto upravljanja. Razmjena resursa, podrška i konstantni feedback.“
Najefikasnije edukacije za menadžere
„Učenje uz rad (i zabavu) pokazuje se najefikasnijom metodom rada. Menadžeri su u svojoj brzini poslovanja manje spremni sudjelovati na cjelodnevnim treninzima u većoj grupi ljudi. Stoga, način rada koji mi je u praksi pokazao odlične rezultate je kroz shadowing i mentoring(ili coaching) ovisno o potrebi. Prisutnost trenera uz menadžera u njegovim svakodnevnim obvezama omogućuje direktno opažanje strategije koju koristi za pristup radu, karakteristika koje pokazuje sukladno određenim zadacima, komunikacijskih vještina i brojne druge vrste uvida.
Sukladno tome, omogućuje mu / joj se direktna povratna informacija te kroz dijalog dolazi do drugačijeg rješenja. Ovakva vrsta učenja je individualizirana, izazovnija, no svakako dugotrajno učinkovitija. Potpuno je izlažuća, nema skrivanja, ni od sebe ni od tima da radite na sebi. Oni koji se u to upuste, već u startu su napravili ogroman skok za svoju organizaciju jer su pokazali da su prvi spremni na promjenu i da nisu savršeni. Takve ljudi prate.“
Budite promjena koju želite vidjeti u vašem timu
Pitali smo Vanju što bi savjetovala ženama na vodećim pozicijama, na što je dala zaista poticajan odgovor.
„Ženama na vodećim pozicijama bih prvo i osnovno savjetovala da se maknu od stereotipa i generalizacija. Naglašavanje razlika samo ih produbljuje. Okoline i njezinog utjecaja treba biti svjestan, ali se treba nadmetati sam sa sobom. Svakodnevno i uporno radite na ostvarenju svojih ciljeva. Budite fleksibilne u njihovom dostizanju i opustite se. Uživajte u procesu. Ne libite se potražiti podršku kada vam treba. I da, konkurentnost muškarcima ne podrazumijeva gubitak ženstvenosti.“
Za kraj, nema boljeg zaključka od odgovora na pitanje zašto je važno ulagati u sebe ako ste žena na nekoj od vodećih pozicija:
„Kao liderica ili top menadžerica, ne možete očekivati promjene od strane drugih u svome timu ili organizaciji, ako prvi ne pokažete da ste za isto spremni i sposobni“, poručuje Vanja.
Foto: privatna arhiva Vanje Prvulović
